IZJAVE TJEDNA

IZJAVE TJEDNA

 

– Moj otac je poginuo od nekog metka.

Bojan Glavašević, sin Siniše Glavaševića, pomoćnik Predraga Matića i student-gojenac Milorada Pupovca, www.dnevno.hr

 

– Jučer popodne napokon smo saznali tko je stvarni šef nogometa u Hrvatskoj? Nije to Ministarstvo športa ni Olimpijski odbor, nisu to ni Davor Šuker ni Zdravko Mamić, najmoćniji su, ipak, navijači. Oni su gospodari svega, oni su jači i od državnih institucija. Jer, kada država zabrani ulazak na stadion za nekoliko desetaka izgrednika kojima je zbog nasilja zabranjen pristup nogometnim utakmicama, oni će zabraniti najsvetiju utakmicu hrvatskog športa, susret Dinama i Hajduka. Jedinstveni slučaj u povijesti nogometa.

Tomislav Židak, športski komentator Jutarnjega lista i Športskih novosti

 

– Hrvatska ne mora Srbiji postavljati dodatne uvjete na putu prema članstvu u EU niti iskoristiti članstvo u EU-u kao prednost pri rješavanju međusobnih sporova.

Augustin Palokaj, dopisnik Jutarnjega lista iz Bruxellesa

 

– Hrvatska ne će Srbiji postavljati nikakve nove uvjete, nego samo ono što je i Hrvatska morala činiti.

Vesna Pusić, šefica diplomacije, Jutarnji list

 

– Nećemo uvesti Rusiji ni najblaže sankcije.

Ivica Dačić, ministar vanjskih poslova Srbije, Danas, Beograd

 

– Ukratko, dijelim prijesni, tinejdžerski, huliganski bijes koji je bacao bengalke i petarde na San Siru.

Jurica Pavičić, novinar Jutarnjega lista i navijač Hajduka

 

– Bez obzira što je Hrvatska bila tužena u Strasbourgu i što su Romi dobili tužbu, i dalje postoji određeni dio koji male Rome ne žele pored svoje djece u razredima. I dalje postoje segregirani razredi. Tu je država dosta zakazala. Uzet ću primjer da u javnim ustanovama i državnim institucijama nemamo zaposlenih Roma, samo imamo jednog u Uredu za ljudska prava i prava za manjine i saborskog zastupnika, ali to je po političkoj liniji i to nam ništa ne znači.

Ramiza Memedi, predsjednica udruge žena Romkinja "Bolja budućnost", Radio Slobodna Europa

 

– Ne vjerujem u sustav parlamentarne demokracije jer on najvećim dijelom ne predstavlja ništa drugo do političke nepismenosti velike većine onih koji imaju pravo glasati.

Oliver Frljić, jugoslavenski „kulturni djelatnik“ postavljen od crvene vlasti na čelo HNK Ivana pl. Zajca z Rijeci, Novi list

 

– Glavna odlika svih predloženih kandidata je usmjerenost na razvijanje međunarodne suradnje sa sličnim institucijama unutar Europe, nova istraživanja, te pristup različitim izvorima financiranja kako bi se smanjila ovisnost Centra od Ministarstva kulture kao jedinog izvora financiranja.

Berislav Šipuš, zamjenik ministrice kulture ovo je izrekao na saborskomOdboru za ratne veterane nakon što je pročitao biografije Krune Kardova, Ivana Grujića, Filipa Hameršaka, Damira Agičića, Čedomira Višnjića, Nikice Barića i Davora Marijana, www.direktno.hr

 

– Nakon izbora 2000. kada smo se demokratizirali, moglo se učiniti puno više, osobito u obrazovanju. Mi još uvijek u školama nemamo obrazovanje za ljudska prava. Prema obećanjima sadašnje vlade, građanski odgoj trebao bi se uvoditi u škole od sljedeće jeseni. Vidjet ćemo što će se dogoditi. Tužno je koliko se malo napravilo unutar obrazovanja, jer za to nije bilo političke volje.

Vesna Teršelič, čelnica protuhrvatske udruge Documenta izjednačava hrvatsku žrtvu i srpskog agresora, koju svake godine odlikuje veleizdajnik Ivo Josipović, Novi list

 

TVRDNJE

 

– Njegov otac nije ubijen metkom, njegovo su oca ubile batine. Apsolutna je glupost da je njegov otac poginuo od metka. To je činjenica, a sada zašto i zbog čega ih oni iskrivljuju, to ne znam. Ne čudi me, Sinišu sam znao osobno, prije rata i tijekom rata, osobno nisam iznenađen svim ovim. Njegov je sin na račun oca dobio sve, a ne cijeni nimalo to što je njegov otac dao život za slobodnu Hrvatsku.

Tomislav Josić, predsjednik Stožera za obranu hrvatskoga Vukovara o jugo-izjavi Bojana Glavaševića da je njegova oca Sinišu ubio neki metak a ne četnici, Hrvatski tjednik

 

– U Vukovaru je bila jedna kolona, ostalo su bili pokušaji pete kolone.

Priopćenje Stožera za obranu hrvatskoga Vukovara

 

– Ako je Mamić od Dinama napravio family biznis, Torcida je preuzela potpunu vlast nad Hajdukom, ona dirigira odlukama i predsjednika Brbića, i svih ostalih relevantnih i odgovornih ljudi iz Hajdukova čelništva. Tako je jučer pod tribinama maksimirskog stadiona odigran drugi čin San Sira. Ovaj put bez baklji i tučnjave s policijom, ali nasilje nad ljudima koji su platili ulaznice je evidentno i nezabilježeno u civiliziranom nogometnom svijetu.

Tomislav Židak, športski komentator Jutarnjega lista i Športskih novosti

 

– Navijački huliganizam na određeni način se potiče i iz klubova, specijalno iz NK Hajduk u posljednje vrijeme. Njegova uprava za kazne koje dolaze zbog nereda na stadionu spremno optužuje organizaciju, koja navodno Klub sustavno diskriminira, umjesto da oštricu kritike usmjeri prema izgrednicima i preuzme vlastitu odgovornost. Izgled da je baš Zdravko Mamić et com. dobro došao kao zgodna meta na koju se može uvjerljivo prebaciti sva odgovornost. No, dojam je, vodstvo Kluba bi optužilo Savez i kad ne bi bilo za to nikakvih razloga kao što ga ponekad i optužuje bez razloga, To je najjednostavniji način da se za vlastite propuste, nesposobnosti i politiku strogo osobnih interesa ljutnja nogometnog puka preusmjeri od sebe na one druge, pri čemu se daje značajan doprinos općem metežu i sukobima navijačkih skupina. A ni medijsko pumpanje atmosfere nije bez svog doprinosa huškanju navijača.

Josip Jović, novinar, Slobodna Dalmacija

 

– Šteta je za hrvatski nogomet što se to događa. Budući da kao trener preuzimam odgovornost za svoj rad, tako bi i ljudi koji vode Hajduk trebali priznati da ne znaju raditi svoj posao, da ne znaju voditi klub, a ne se skrivati iza Torcide i nekih političkih odluka, koje su i te kako vidljive u ovoj situaciji –

Tomislav Ivković, trener Lokomotive, Večernji list

 

– Analiziralo se broj i vrste presuda i koliko je žalbi podnijeto. To je začuđujuće. ZAMP je jedina firma u svijetu koja je utjerivala dugove, ne plaćajući utjerivače; odnosno, utjerivač dugova za ZAMP bilo je Državno odvjetništvo! Zna se koje je funkcije u ZAMP-u obavljao sadašnji predsjednik.

Vladimir Terešak, bivši općinski i županijski državni odvjetnik u emisiji Bujica

 

– Najveći problem je u okviru nadzora; ne postoje elementi i kontrole nadzora nad policijom, odnosno ne postoji institucija koja kontrolira rad policije. Ured za nacionalnu sigurnost, primjerice obavlja nadzor nad radom obavještajnih službenika. S druge strane, paradoks je i da nema nekoga tko bi držao nadzor nas državnim odvjetništvom, to jest postoji li prekršaj ili politička motiviranost. U tom smislu sustav je nedorađen. Svi koji tvrde da postoji politička motiviranost, imaju osnove to tvrditi, jer trenutačni događaji idu vladajućima na ruku.

Miroslav Tuđman, HDZ-ov stručnjak za sigurnost, www.direktno.hr

 

– U Vukovar su na silu natjerani živjeti oni koji su pucali jedni na druge, to nema nigdje na svijetu. Svakodnevno srećemo svoje agresore. Prije nekoliko dana zaustavio me policajac i napravio kontrolu, i to isti onaj kojemu sam 20. studenoga 1991. predao oružje. Znači, imamo vojne tužitelje, u poglavarstvu imamo agresore, u policiji 15 milicajaca SAO Krajine, oni su napravili to da je Vukovar danas takav kakav jest.

Tomislav Josić, predsjednik Stožera za obranu hrvatskoga Vukovara, Hrvatski tjednik

 

– Mnogi obnašatelji vlasti u neovisnoj Hrvatskoj – pogotovo koji su bili doušnici ili operativci i šefovi u strukturama Udbe – vjerojatno su se štipali po obrazima i provjeravali sanjaju li oni to – da su postali dio političkih i institucionalnih struktura države protiv koje su se u Jugoslaviji borili!

Zoran Vukman, novinar, politički analitičar i novinarska žrtva raznih Josipovića i drugih haaških pripuza, www.velecasnisudac.com

 

GOVOR MRŽNJE

 

– Stradanja Srba u Drugom svjetskom ratu u Glini 1941. godine bila su poprištem jednog od najsvirepijih masovnih ubojstava počinjenih od strane ustaške NDH.

Milorad Pupovac, čelnik Srba u Hrvatskoj, Politika, Beograd

 

– Službeni je Zagreb na Šešeljevo puštanje u početku reagirao suzdržano, izražavajući načelno iznenađenje i nezadovoljstvo. Neki su se ministri pridružili prikazivanju Šešelja kao ''luđaka'' i ''bolesnika'', proglašavajući problem srpskom unutarnjom stvari.

Ines Šaškor, bivša članica CK SKH, jugonostalgičarka i dopisnica Radio Slobodne Europe izruguje se Zdravku Tomcu preko ratnog zločinca Vojislava Šešelja

 

– Ako je kad i bio Hrvat, Mak Dizdar je to prestao biti negdje između Šuškovih naselja i Bobanova sela, ili u Dretelju 1993.

Miljenko Jergović, jugoslavenski književnik koji se skrasio u Zagrebu,Jutarnji list

 

– Sa svojim izdašnim i redovitim penzijama, još za života beatificirani, pretvoreni u natprirodno velike brončane spomenike sebe samih, branitelji bi, zainate li se, i čitavu godinu mogli pjevati “zovi samo zovi” pržeći hrenovke i jaja na plinskim kuhalima ispred Ministarstva.

Ante Tomić, pitomac JNA i „udarno pero“ Jutarnjega lista

 

– Ali ovdje bih postavio jedno drugo pitanje, a to je pitanje civilnih žrtava proteklog rata. Zašto te žrtve nemaju svoje ministarstvo? Zašto njihova prava nisu izjednačena s pravima branitelja? Zašto oni nemaju sve beneficije koje imaju branitelji? Je li njihovo stradanje manje vrijedno od stradanja onih koji su u vrijeme rata bili pripadnici oružanih snaga? Imaju li njihova djeca pravo direktnog upisa na fakultete? Jesu li oni mogli uvoziti automobile bez plaćanja carine? Imaju li oni mirovine i, ako imaju, kolike su te mirovine?

Oliver Frljić, jugoslavenski „kulturni djelatnik“ postavljen od crvene vlasti na čelo HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, Novi list

 

– U Hrvatskoj se, prema mom mišljenju vodio obrambeni rat, ali s nekim elementima građanskog rata. Naziv bi trebao izraziti kompleksan karakter rata. Bilo bi se važno sjetiti i da u Hrvatskoj trebamo govoriti ne samo o ratu na tlu Hrvatske, nego i o ratu u Bosni i Hercegovini, unutar kojega je ratovao i HVO, ali i pripadnici jedinica Hrvatske vojske. Tu je važno pogledati kakva je bila Tuđmanova i Šuškova politika prema BiH, što je to značilo za rat u BiH, a sve se to gubi kada interpretacija postaje pojednostavljena.

Vesna Teršelič, čelnica protuhrvatske udruge Documenta izjednačava hrvatsku žrtvu i srpskog agresora, koju svake godine odlikuje veleizdajnik Ivo Josipović, Novi list

 

JUGONOSTALGIJA

 

– Hrvatska, prije svega, želi biti dobar susjed i partner državama regije na njihovom putu prema ostvarenju euroatlantskih ambicija.

Ivo Josipović, predsjednik RH, Dnevni avaz, Sarajevo

 

– Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća ocijenjeno je da ta obilježja nisu adekvatna, pa su tu postavljene i ploče s 1.564 stradala čija je imena i godine starosti utvrdila posebna komisija. Poslije „Oluje” ploče su uklonjene, a Spomen dom je nazvan Hrvatski dom i takav natpis i dan-danas stoji na zgradi. U masakru iz kolovoza 1941. gotovo da nije bilo Srba iz Gline jer su ranije u svibnju te godine doslovno svi glinski Srbi, od 16 do 60 godina, noću odvedeni iz svojih kuća i strijeljani u obližnjem selu Prekopa. U glinskoj crkvi među poklanima najviše je bilo Kordunaša i srpskih mještana iz okolnih glinskih sela.

Đ. Đukić, novinar beogradske Politike

 

– Mislim da ovaj grad treba inzistirati na svojoj različitosti.

Oliver Frljić, jugoslavenski „kulturni djelatnik“ postavljen od crvene vlasti na čelo HNK Ivana pl. Zajca z Rijeci, Novi list

 

– Nismo naučili voditi dijalog o ratu, još smo u procesu tranzicije prema demokraciji u kojoj će se moći posve afirmirati sloboda govora i izražavanja. A to znači izražavanja različitih stavova i interpretacija o Domovinskom ratu. Mislim da je taj prostor bitno sužen Deklaracijom o Domovinskom ratu, koja s razine Hrvatskog sabora propisuje samo jednu interpretaciju. To je ono na što se i branitelji koji prosvjeduju pred Ministarstvom branitelja pozivaju. Mislim da je iznimno važno za napredak demokracije moći govoriti o tome što se dogodilo u Hrvatskoj bez takvih ograničenja. Ono čemu svjedočimo, posebno zadnjih mjeseci, su hajke na sve one koji imaju različito mišljenje o ratu.

Vesna Teršelič, čelnica protuhrvatske udruge Documenta izjednačava hrvatsku žrtvu i srpskog agresora, koju svake godine odlikuje veleizdajnik Ivo Josipović, Novi list

 

– Godine 1918. došlo je do prvog ujedinjenja tih narodnih teritorija koje pripadaju jedne drugima po svim kriterijima, vodoplavno, geografski, svakako. Tada je došlo do spajanja u jednu jedinstvenu cjelinu koju je bilo šteta razbijati. To je ono što je u 1918. godini embrion kasnije jugoslovenske integracije.

Igor Mandić, jugoslavenski jugonostalgičar u Beogradu na Sajmu knjiga 2014., Vreme, Beograd

 

– Oslobođenje Splita ne bi bilo moguće bez partizana i partizanki koji su zaslužni da Split prije 70 godina bude jedan od najvećih slobodnih gradova u tada dijelom slobodnoj Europi.

Ivo Josipović, predsjednik RH u Splitu na jugo-komunističkom derneku, tzv. svečanosti obilježavana 70. obljetnice oslobođenja Splita od fašizma; http://predsjednik.hr/blog/2014/10/26/predsjednik-josipovic-na-obiljezavanju-70-obljetnice-oslobodenja-splita-od-fasizma-i-prvi-hrvatski-predsjednik-tudman-bio-je-partizan/#more-12659

 

– Što se tiče ovog jesam li hrvatski režiser, ja bi reko da nisam, jer, ovaj, ja mislim, ovaj, da je kulturni prostor u kom ja radim, živim i mislim, ovaj, puno širi od Hrvatske… činjenica je, ovaj, da sam prijavljen u Zagrebu već tri godine… i to je način na koji ja gradim svoj identitet, ovaj, upravo na propitivanju tih nekih fiksnih identiteta…

Oliver Frljić, jugoslaven na radu u HNK pl. Ivana Zajca u Rijeci, Peščenik, Srbija

 

BOLJŠEVIZAM

 

– Uzinićeva odluka o Tomcu predstavljala malu je, ali važnu pobjedu zdravog razuma i elementarnog osjećaja za dobro i loše, korisno i nekorisno, i pristojno i nepristojno.

Davor Butković, novinar Jutarnjega lista koji izmišlja intervjue hvali dubrovačkog biskupa Matu Uzinića

 

– Ako znamo da su jedne zagrebačke novine u rukama institucije u kojoj je dominantan kapital austrijske crkve, onda ja koji sam blizak antireligijskim pretjerivanjima ne znam šta bih baš rekao a da ne bude kontra toga.

Igor Mandić, jugoslavenski jugonostalgičar u Beogradu na Sajmu knjiga 2014., Vreme, Beograd

 

– Nema se šta Crkva odricati novca iz budžeta, treba novi dogovor! Korektni dogovor! To je prašina u oči – Crkva se odriče nečega… To znači da je previše i dobila, ako se može odreći.

Stipe Mesić, „pravnik i umirovljeni državnik“, www.lupiga.com

 

JUGO PODJELA KRIVNJE

 

– U najnovijem ratu, za vrijeme Krajine, 1992. godine minirana je i srušena katolička crkva Sv. Ivana Nepomuka. I taj čin je za osudu, ali srećom ljudskih žrtava nije bilo. Poslije „Oluje” podignuta je na drugom mjestu nova i veća katolička crkva, a na mjestu stare ostavljeni su kameni temelji.

Đ. Đukić, novinar beogradske Politike

 

– Sve dok pravosuđe nešto ne poduzme, odnosno sve dok oni koji su počinili zločine, ne samo da nisu kažnjeni, već slobodno šeću po Sisku, Petrinji, Glini i Vukovaru, a vjerojatno je tako i u Srbiji. Da ne govorimo o tome da mnogi ljudi, koji su u ratu ostali bez imovine, nikada nisu obeštećeni. Nitko im ne vraća, niti refundira imovinu.

Hrvoje Klasić, docent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Radio Slobodna Europa

 

– Ni Bosna i Hercegovina i Hrvatska nisu mnogo učinile u pogledu procesuiranja onih koji su u njihovim zemljama bili na višim funkcijama u vojsci i policiji. Srbija je u tome najdalje otišla.

Bruno Vekarić, zamjenik Tužitelja za ratne zločine Srbije pokušava izjednačiti agresora Srbiju i žrtve Hrvatsku, BiH i Kosovi, Radio Slobodna Europa, emisija Most

 

PILA NAOPAKO

 

– Međutim, niz Uzinićevih poteza i propovijedi ukazuju da bi taj svećenik mogao postati jedan od onih naših klerika koji uistinu slijede trag pape Franje i koji mogu izvući hrvatsku Katoličku crkvu (Crkvu kao zajednicu svećenika) iz svojevrsnog političko-ideološkog geta u koji se počela zavlačiti poslije 2000. godine: radi se o procesu što je kulminirao zadnjih godina, kada se Katolička crkva odlučila proglasiti jedinom pravom političkom opozicijom u zemlji.

Davor Butković, novinar Jutarnjega lista koji izmišlja intervjue hvali dubrovačkog biskupa Matu Uzinića

 

– Nema evidencije o tome koliko Crkva ubire milodara i donacija, a to bi se moralo evidentirati da bi bila izjednačena sa svim subjektima u ovoj zemlji koji ostvaruju prihode.

Stipe Mesić, „pravnik i umirovljeni državnik“, www.lupiga.com

 

PODSJEĆANJE

 

– Zašto ne zaustaviti vrijeme kad je Hajduk vladao jugoslavenskim nogometom i kad su Dinamo kočili lički generali u ime bratstva i jedinstva.

Tomislav Židak, športski komentator Jutarnjega lista i Športskih novosti

 

– Nakon Račanova dolaska na vlast, na vrhuncu njegova trijumfalizma, potpisnik ovih redaka bio je toliko drzak i za neke lud, da u svojoj kolumni u „Slobodnoj Dalmaciji", koju je naslovio „Ironija povijest", napiše kako bi Račan iz 1972. Račana iz 2000. uhapsio zbog nacionalizma, odnosno da mu je netko sedamdesetih prorekao da će jednoga dana biti premijer u neovisnoj hrvatskoj državi, on bi ga proglasio opasnim hrvatskim nacionalistom. Sudbina je u slučaju Račana bila vrlo ironična u svojoj povijesnoj nepredvidljivosti.

Zoran Vukman, novinar, politički analitičar i novinarska žrtva raznih Josipovića i drugih haaških pripuza, www.velecasnisudac.com

 

– Prije nego je u Hrvatskoj održan referendum za EU, naša ministrica vanjskih poslova zaprijetila je da ljudi ne će dobiti penzije ako ne zaokruže "da". I onda se čude da smo novi rekorder u čitavoj Europi po najmanjem izlaženju na referendum. Pa ljudi nisu budale.

Srećko Horvat, filozof, prevoditelj i pokretač "Subversive festivala", Oslobođenje, Sarajevo

 

– Zakon o pretvorbi je donesen 1988., ako se ne varam.

Miroslav Tuđman, saborski zastupnik HDZ-a u saborskoj raspravi

 

PRAVO PITANJE

 

– Gospodine Brbiću, vaš nastup je bio nekorektan, a niste u situaciji da tako nastupate. Niste niti jednom riječju spomenuli navijače koji rade nered, a vidim da i dio vijećnika tome podilazi. Koliku štetu proizvodi onaj dio navijača zbog kojih plaćate kazne. O tome nismo čuli ni riječi od vas i udruge Naš Hajduk.

Ivica Grubišić Gire, splitski vijećnik s liste Anđelke Visković pita predsjednika Hajduka Marina Brbića, www.direktno.hr

 

– Priznajete li vi uopće Gradsko vijeće? Stalno nas etiketirate kroz medije kroz dio plaćenika. Jednom vam je kriv Grad, drugi put Mamić, a najviše o svemu odlučuje Naš Hajduk. Glumite medijske zvijezde, svađate se s ostatkom Hrvatske kako bi prekrili vašu nesposobnost.

Luka Podrug, splitski vijećnik HČSP-a pita predsjednika Hajduka Marina Brbića, www.direktno.hr

 

– A što činiti s kuražnim rukovodstvom Hajduka? Mogu na Poljudu uzgajati salatu, kao Dioklecijan. Prije toga neka pošalju brzojav zahvale predsjedniku Josipoviću koji je bio inspiracija svima koji su zabijali nož u leđa hrvatskom nogometu.

Tomislav Židak, športski komentator Jutarnjega lista i Športskih novosti