Sedam zabrinjavajućih trendova u 2015. godini

Jačaju vlasti, osiromašuju kućanstva i pojedinci

 

 

Po prirodi sam optimist. Volim priče kao što je ona iz Voxa, pod nazivom "26 grafikona i karata koje prikazuju da svijet postaje puno, puno bolji". I to je istina – kriminal, siromaštvo, rat i bolest, koji su glavna nemeza čovječanstva, smanjuju se, pa čak tehnologija i dalje čini da svijet postaje bolje mjesto. No, optimizam je opasna droga. Ako ga je previše, možemo izgubiti volju za borbu protiv problema koji i dalje postoje. Ako se fokusiramo na dobro, to nas može odvratiti od područja na kojima je potrebno raditi. Dakle, premda svijet postaje općenito bolji, ovdje je popis sedam zabrinjavajućih trendova koji bi mogli privući pozornost.

1. Demokracija je u defenzivi 

 

Francis Fukuyama je 1992. objavio knjigu "Kraj povijesti i posljednji čovjek", tvrdeći da su kapitalizam i demokracija dobili bitku ideja. I sve do sredine 2000-ih činilo se kao da povijest  to potvrđuje – postotak demokracija u svijetu se povećavao i povećavao. Nakon toga je prestao rasti. Od 2007. godine, trust mozgova Freedom House izvijestio je da je broj "slobodnih zemalja" u svijetu pao. U zemljama srednjeg dohotka, kao što su Turska, Mađarska, Tajland i Rusija, fuzija kvazi-kapitalizma i autoritarnosti se povećala na štetu vrijednosti za koje se zalagao Zapad za vrijeme Hladnog rata. U međuvremenu, u bogatim zemljama poput SAD-a i Japana, došlo je do zabrinjavajućeg povećanja moći izvršne vlasti i tajnovitosti vlada.

 

2. Prihodi kućanstava i dalje padaju u bogatim zemljama

 

Prosječni prihod kućanstava nije savršena mjera životnog standarda. Veličina domaćinstva se smanjuje jer ljudi imaju manje djece, i sve se manje ljudi vjenčava. Također, napredak tehnologije je poboljšao život na načine koji službeni pokazatelji ne prepoznaju, jer ova poboljšanja nisu uračunata u službenim stopama inflacije. Konačno, priliv niskokvalificiranih imigranata mijenja sastav radne snage. Ali čak i tako, zabrinjavajući je znak da prosječni dohodak kućanstva u SAD-u pada od kasnih 1990-ih. Poboljšanje američkog životnog standarda vjerojatno će se nastaviti, ali mnogo sporijim tempom nego u XX. stoljeću. U međuvremenu, u Japanu i velikom dijelu Europe, situacija je još gora.

 

3. Stopa otvaranja novih tvrtki pada

 

U značajnom dokumentu iz 2014., ekonomisti Ryan Decker, John Haltiwanger, Ron Jarmin i Javier Miranda pokazali su da je došlo do ozbiljnog pada poslovne dinamike u SAD-u. Jednostavno rečeno, Amerikanci sve manje i manje osnivaju tvrtke. Do otprilike 2000. godine, pad je uglavnom bio uzrokovan smanjenjem malih obiteljskih trgovina, potaknut širenjem lanaca trgovina i koncesija. No, u posljednjih 15 godina, broj tvrtki nove tehnologije i visokog rasta je u opadanju. To može biti samo loše za američko gospodarstvo. Treba vidjeti je li to posljedica povećane regulacije ili prirodni rezultat tehnološkog usporavanja.

John Haltiwanger i Ryan Decker

 

4. Nejednakost bogatstva je u porastu

 

Nakon objavljivanja knjige Thomasa Pikettyja "Kapital u XXI. stoljeću", sve više i više  pozornosti se usmjeravalo na spektakularno povećanje nejednakosti bogatstva. Zašto nam je stalo do nejednakosti bogatstva? Mnogi ekonomisti i pisci su dali razloge zašto bi se trebalo bojati tog trenda, ali ja se ne mogu oteti dojmu da je profesor financija sa Sveučilišta u Chicagu i bloger John Cochrane u pravu kada kaže da se radi o političkoj moći. Većina boraca protiv nejednakosti došla je do pravog problema kako ga oni vide: novca i politike. Oni misle da novac kvari politiku, te žele oduzeti novac kako bi pročistili politiku. Ekonomist s Berkeleya Emmanuel Saez napisao je za svoje predavanje Arrow 2013. na Sveučilištu Stanford: "Oni koji imaju najviše prihode su važni, jer povećanje najvećih prihoda daje onima koji najviše zarađuju više sposobnosti da utječu na politički proces." Kritika onih koji zarađuju kroz rentu i politički favoriziranih je dobro primljena, a odjekuje s ljevice do liberala. Bilo da je to razlog za strah od nejednakosti bogatstva, ovaj trend je za većinu ljudi jednostavno uznemirujući. Čini se da on signalizira da nešto nije dobro u našem gospodarstvu, čak i ako ne znamo što je to nešto.

 

5. Pretilost i dalje raste

 

Epidemija pretilosti je postala globalna. Stope i dalje rastu u bogatim i siromašnim zemljama podjednako, a do 2030. godine predviđa se da će biti više od milijardu pretilih ljudi na planetu. Pretilost uzrokuje ogromne troškove liječenja, ali osim toga, popularnost prehrane i vježbanja pokazuje da većina ljudi ne voli biti pretilo. Još nije jasno tko ili što ima moć da zaustavi nemilosrdan porast pretjerane pretilosti.

 

6. Ospice i hripavac se vraćaju

 

U SAD-u, pokret protiv cijepljenja nastavlja širiti svoju sumnjivu pseudoznanost, i pobjeđuje. Stope cijepljenja su pale, a kao predvidljiv rezultat toga, bolesti koje se mogu spriječiti se sve više vraćaju. Kao što Sarah Mimms iz National Journala izvješćuje, od ospica, koje uopće nisu nestale do 2000. godine, sada je najveći broj oboljelih u posljednjih 20 godina, 15 odvojenih epidemija buknulo je samo u prvih pet mjeseci 2014. godine, a broj oboljelih od hripavca se povećao za 24 posto. To je slučaj kada je bogata, samodopadna kultura sama sebi pucala u nogu – osim što djeca pate zbog gluposti odraslih.

 

7. Bakterije otporne na antibiotike su u porastu

 

Ostavio sam najviše zabrinjavajući trend za kraj. Izum antibiotika oslobodio je čovječanstvo  mnogih pošasti od zaraznih bolesti. On je također omogućio široko rasprostranjene operacije. Ne bi bilo pretjerano reći da cijeli naš zdravstveni sustav ovisi o tom jednom čudu tehnologije. A ta tehnologija gubi djelotvornost. Zbog pretjerane upotrebe antibiotika od strane liječnika i agrobiznisa, otpornost na  antibiotike raste. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti rade na tome, ali do sada je vrlo malo toga učinjeno da se spriječi pretjerano izdavanje recepata. Na poljoprivrednoj fronti ostvaren je mali napredak – nekoliko tvrtki je poslušalo poziv da  dobrovoljno prestanu šopati svoje životinje antibioticima, a nadamo se da će novi propisi Uprave za hranu i lijekove pomoći.

 

Opet, dopustite mi da ponovim, ti negativni trendovi nisu razlozi za sumnju da će svijet postati neuspješan, ili da suvremena civilizacija nije uspjela. Sve u svemu, većina globalnih trendova je pozitivno, a suvremena civilizacija i dalje je vrlo uspješna. No, u svakom trenutku će biti i negativnih i pozitivnih trendova u svijetu, a mi moramo usredotočiti pozornost i trud na zaustavljanje negativnih trendova, jer će se oni neizbježno pojaviti. Svijet ne može postati bolji automatski – to zahtijeva stalan trud svih nas.

 

Noah Smith, Bloomberg, SAD