Prilike i strahovi zbog priprema ASEAN-a za jedinstveno tržište

ASEAN je sedmo najveće tržište na svijetu koje sačinjava 10 posto svjetskoga stanovništva

Blok 10 država jugoistočne Azije najavljuje povećanje zarade od ulaganja, a promatrači kažu kako bi radi koristi krupnoga kapitala mogle nastradati lokalne zajednice. Najavljuje ga se kao najveće gospodarstvo u usponu na svijetu: tržište vrijedno 2,4 bilijuna dolara (1,5 bilijuna funti) u jugoistočnoj Aziji na kojemu živi 620 milijuna ljudi. Ta zajednica ove se godine priprema da pođe stopama Europske unije i proglasi samu sebe jedinstvenim tržištem. No dok neki u 10-članom Udruženju država jugoistočne Azije (ASEAN) predviđaju unosnu korist od produbljenja trgovine i gospodarske suradnje, sve je više onih koji upozoravaju kako bi neke zajednice, a možda čak i cijele zemlje mogle biti na gubitku zbog rizika žrtvovanja ljudskih prava radi imperativa krupnoga kapitala.

Gospodarsko tržište koje će se oblikovati u stilu EU-a bit će usmjereno na smanjenje carina, povećanje tokova ulaganja i otvaranje granica do prosinca diljem 10 zemalja: Unije Mjanmara, Bruneja Darussalama, Kraljevine Kambodže, Republike Indonezije, Laoske Narodne Demokratske Republike, Malezije, Republike Filipina, Republike Singapura, Kraljevine Tajlanda i Socijalističke Republike Vijetnama. Taj je potez već počeo privlačiti znatna ulaganja u tu regiju.

ASEAN je sedmo najveće tržište na svijetu koje sačinjava 10 posto svjetskoga stanovništva, a predviđa mu se godišnja stopa rasta od 5 posto i očekuje se da će do 2018. prestići snažna tržišta poput SAD-a, EU-a i Japana. No veličina pojedinih zemalja tog tržišta uvelike se razlikuje, zbog čega neki sumnjaju u to da se 10 zemalja može spojiti u zajedničko tržište do kraja godine: u najsiromašnijoj članici Mjanmaru tri četvrtine stanovništva još nema pristup električnoj energiji nakon pola stoljeća diktature, a građani najbogatije članice Singapura među najbogatijim su ljudima na svijetu. „Poslovna zajednica želi da se ASEAN integrira kao jedan entitet”, kaže Mustapa Mohamed, malezijski ministar trgovine. „Činjenica jest da postoje problemi s granicama, carinama, useljavanjem i različitim propisima.”

Malezija, svjetski izvoznik elektronike i električnih uređaja, predsjeda rotirajućem predsjedništvu bloka i upozorava da se slobodno kretanje robe i usluga ne treba očekivati prije 2020. Skupina će dotad samo „stvarati preduvjete za veće pothvate u budućnosti”. Velike razlike među jezicima, kulturama, političkim i gospodarskim modelima država članica ASEAN-a možda nagone neke ulagače na oprez, no ASEAN vjerojatno neće imati iste probleme s dugom kao EU, i to ponajprije zbog toga što blok ne planira usvojiti jedinstvenu valutu ili formirati zajednički parlament.

Rajiv Biswas

Međutim, zbog raznolikosti gospodarstava država članica neke zemlje već sada imaju više koristi od ujedinjenog tržišta od drugih, navodi se u jednome izvješću. Singapur je i dalje vodeća regionalna baza za 80 posto multinacionalnih tvrtki zbog toga što je ujedno i financijsko središte i otvoreno tržište, pokazalo se u nedavnome istraživanju globalnoga odvjetničkog društva Baker&McKenzie. Očekuje se da će od zajedničkog tržišta koristi imati i gospodarstva u usponu sa snažnim proizvodnim sektorima poput Indonezije i Mjanmara. Naime, niz tvrtki naveo je te zemlje kao mjesta na kojima bi najradije podignuo tvornice u roku od sljedećih pet godina.

Tajland je nekoć bio vrlo konkurentno poslovno središte, no danas gubi utrku s politički stabilnijim tržištima u usponu u regiji na kojima vlada manja cijena rada i povoljno poslovno zakonodavstvo, komentira glavni ekonomist odjela za Aziju i Pacifik IHS-a Rajiv Biswas. „Nedavna politička previranja povećala su rizik u toj zemlji, zbog čega su neke multinacionalne tvrtke postale manje voljne ulagati u Tajland”, kaže Biswas. „Za razliku od tamošnje situacije, strana ulaganja u Vijetnam pokazuju znakove snažnoga oporavka zahvaljujući poboljšanju makroekonomskoga okruženja i vrlo konkurentnim razinama cijene rada u Vijetnamu u usporedbi s kineskim priobaljem.”

Diljem regije nastaje nova srednja klasa, čime se oblikuju i zdrava domaća tržišta. Dok cijena rada u Kini raste, potencijal ASEAN-a i njegova fonda obrazovanih i neobrazovanih radnika također se povećava. No usmjerenost ASEAN-a na trgovinu na kraju bi se mogla pokazati problematičnom za 620 milijuna građana te regije, smatraju aktivisti, koji ističu koliko je slaba sociopolitička scena u jugoistočnoj Aziji te koliko malo napora organizacija ulaže u rješavanje regionalnih izazova poput vjerskoga ekstremizma i trgovanja ljudima. U nedavnoj izjavi Foruma naroda ASEAN-a (APF), najveće skupine civilnog društva u ASEAN-u, naveden je niz problema u regiji, među kojima se nalaze kršenje ljudskih prava, korupcija i loše državno upravljanje, državna otimačina zemljišta, autoritarni i vojni režimi, policijska brutalnost, mučenje i prisilni nestanci, suvremeno ropstvo i manjak korporativne transparentnosti i odgovornosti.

Prema izvješću APF-a, još više zabrinjava to što tvrtke ostvaruju dobit zahvaljujući zaštitnim mjerama kojima se pogoduje ulagačima nauštrb interesa građana, a neke su države članice dozvolile korporacijama da tuže vlade zbog lokalnih zakona kojima se može naštetiti njihovome poslovanju. „U takvome spletu okolnosti potencijalno su ugroženi nacionalni propisi kojima se štite prava lokalnih zajednica, pruža zaštita radnicima i zaustavlja industrijsko onečišćenje zbog kojega obolijevaju ljudi koji žive u blizini tvornica ili rudnika”, kaže Phil Robertson iz organizacije Human Rights Watch. „To je recept za ozbiljne sukobe između vlada, tvrtki i lokalnih zajednica diljem cijele regije.”

Napori ASEAN-a za izgradnju jedinstvena tržišta već se dugo smatraju projektom čiji je dovršetak izvjestan i koji ima i pozitivne i negativne strane. Analitičari u regiji kažu da će se zahvaljujući njemu u regiji vjerojatno ostvariti trajan rast i komunikacija te da bi ga valjalo pozdraviti bez straha. „Ne smatram integraciju zemalja jugoistočne Azije projektom s jasnim datumom završetka, nego prirodnom gospodarskom i kulturnom evolucijom koja će se odvijati desetljećima: riječ je o spajanju geografski bliskih susjeda koje će se ubrzati zahvaljujući suvremenoj globalizaciji i tehnologijama”, kaže vodeći medijski poduzetnik u Mjanmi Thaung Su Nyein. „Mislim da bismo trebali pozdraviti tu promjenu i gledati na nju kao na napredak te da bismo trebali preoblikovati svoja gospodarstva, bolje usavršavati svoje radnike i reorganizirati svoja poduzeća kako bismo postali konkurentnijima.”

Kate Hodal, The Guardian