Pustinja Blaca

Prvi hrvatski kandidat za Landscape Award nagradu

Eko-muzej Pustinja Blaca na otoku Braču prvi je hrvatski kandidat za Landscape Award, nagradu koju Vijeće Europe dodjeljuje svake dvije godine projektima lokalnih udruga i organizacija koje prepoznaje kao uzorne primjere u očuvanju i prezentaciji vrijednosti krajolika. Pustinju Blaca za tu je nagradu prijavila Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture u suradnji s Centrom za kulturu Brač kao izniman primjer kulturne i prirodne baštine u Hrvatskoj, koji je zbog svoje višestoljetne očuvanosti prepoznat kao značajan i jedinstven primjer u regiji.

Začetak Pustinje Blaca bila je kamenjem pregrađena pećina, prvo sklonište poljičkih svećenika, koji su bježeći pred Turcima stigli na otok Brač u XVI. stoljeću. Nalazi se u podnožju ogromne izolirane stijene, na južnoj strani otoka, između Bola i Milne, na području današnje općine Nerežišća. Brjegovi koji vode prema blatačkoj dolini su veoma strmi i kameniti, ispunjeni samim klisurama, pećinama, špiljama i jamama. Upravo u jednoj od tih špilja na strmoj prodolini utemeljitelji Pustinje Blaca, poljički svećenici glagoljaši  našli su svoj stan. Uz strmu liticu u dnu kanjona pustinjaci su dozidali crkvu i samostan, stambene i gospodarske zgrade, a prostrane šume u okruženju pretvorili u bogate vinograde i maslinike. Taj se jedinstveni sklop arhitekture i krajolika održao puna četiri stoljeća te danas svjedoči o prošlim vremenima i tradicijskom načinu života.

Blaca su izniman spomenik ljudskoga rada i ljudske izdržljivosti, jedinstveni spomenički sklop utemeljen u iznimno vrijednom krajoliku s izuzetnim povijesnim, gospodarskim, umjetničkim i znanstvenim sadržajima. Pustinja Blaca kao prirodni i kulturološki fenomen zapravo predstavlja  kompleksan eko muzejski sustav, još u najvećoj mjeri dobro očuvan. Svi koji su posjetili Blaca složit će se s tvrdnjom da se ono što doživite prilikom dolaska tamo može opisati nevjerojatnim doživljajem, koji nije tek vizualni ili taktilni, već i puno više od toga. Tajna ove pustinjske čarolije možda leži u jedinstvu prirode i života koji se odvijao u Blacima, među hridima i strmim padinama uz škrti sloj obradive zemlje.

Ideja o Pustinji Blaca kao eko-muzeju pojavila se nakon zamiranja svećeničke zadruge 1972. godine, kada je Općina Brač postala vlasnik većine zgrada i zemljišta. Osamdesetih godina XX. stoljeća izrađen je Projekt o revitalizaciji i namjeni spomenika kulture Pustinja Blaca i Prijedlog za osnivanje eko-muzeja 'Blaca', a tu je ideju revitalizacije Pustinje Blaca uspostavom eko-muzeja nastavio i Centar za kulturu Brač koji od devedesetih upravlja muzejom. Program Eko muzej Pustinja 'Blaca' veliku pažnju posvećuje vrednovanju svih povijesnih, umjetničkih i kulturnih sadržaja baštinjenih od blatačkih svećenika pustinjaka, razvijanju suvremene kulturno turističke ponude te osobito uključivanju lokalne zajednice u svim njegovim aspektima.

Posebnost pustinje Blaca očituje se u iznimno vrijednom spoju povijesne baštine i krajolika te je kao takvo jedno od prvih kulturnih dobara prepoznato u Republici Hrvatskoj.  Revitalizacija pustinje Blaca kroz cjelovitu uspostavu eko-muzeja predstavlja novu razvojnu mogućnost  kojom se baštine iznimne vrijednosti svećenika pustinjaka u Blacima i daje pravi smisao muzeju u sadašnjosti – za budućnost. Obnovljena, predstavljat će važno mjesto hrvatske i europske kulturne baštine ne samo kao turistička znamenitost, nego i kao znanstveni i edukativni centar u kojem će se proučavati održivi razvitak mediteranskog podneblja, samoodrživost mini eko sustava, proučavat će se povijest prirodnih znanosti a posebno astronomije što će biti omogućeno ponovnim uspostavljanjem opservatorija i restauracijom najvećeg teleskopa u Hrvatskoj. Znanstvene, umjetničke, duhovne, gospodarske i kulturne vrijednosti pustinje Blaca  predstavljaju prošlost koja nalazi svoje mjesto i u sadašnjem vremenu. Uspomene na davno prošla vremena moguće je oživjeti jedino kroz očuvanje spomenutih vrijednosti i njihovo novo vrednovanje kroz život eko muzeja Blaca. Upravo kroz poštivanje izvornih principa blatačkog fenomena ona se mogu vjerodostojno afirmirati u svim svojim potencijalima u XXI. stoljeću.

Nives Matijević