MERS – bolest koja se širi iz Arapskoga poluotoka

Još uvijek je nepoznat način prijenosa virusa sa životinja, deva, na čovjeka

U posljednje vrijeme mediji izvještavaju o pojavi jedne bolesti u Južnoj Koreji i Europskoj uniji. Radi se o virusnoj bolesti relativno novijeg datuma, a točan naziv ove bolesti je Bliskoistočni respiratorni sindrom (ili manje stručno, bliskoistočni sindrom dišnih putova; engleski naziv je Middle East Respiratory Syndrome, MERS). Zbog iznenadno velikog broja potvrđenih slučajeva bliskoistočnog respiratornog sindroma u Južnoj Koreji, s potvrdom slučaja u Europskoj uniji (Njemačka), Europska Komisija i ECDS (European Centre for Disease Prevention and Control / Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti) objavili su početkom lipnja tzv. brzu procjenu rizika za javno zdravstvo.

Bliskoistočni respiratorni sindrom ili skraćeno MERS prvi puta je otkriven i potvrđen u Saudijskoj Arabiji 2012. Od tada pa do danas otkriveno je i potvrđeno više od 1.000 slučajeva s MERS-om u više od 20 zemalja. U Europi je MERS otkriven i do sada potvrđen u šest država, a svi slučajevi imali su izravan ili neizravan kontakt s Bliskim istokom. Uzročnik bliskoistočnog respiratornog sindroma je koronavirus (stručni naziv je betacoronavirus, skupina RNK virusa), a bolest se kod čovjeka očituje različito: infekcija varira od asimptomatske do vrlo teške upale pluća (pneumonije) s akutnim respiratornim distres sindromom (ARDS), septičkim šokom, otkazivanjem brojnih organa zbog čega bolest završava kobno, odnosno smrću pacijenta. Klinička slika bolesti mnogo je teža kod kroničnih bolesnika s imunodeficijencijom. Postoje dokazi da su jednogrbe ili arapske deve (lat. Camelus dromedarius) domaćini, tj. rezervoari koronavirusa uzročnika bliskoistočnog respiratornog sindroma kod čovjeka i one vjerojatno imaju određenu ulogu u prijenosu virusa na čovjeka. Međutim, prijenos koronavirusa bliskoistočnog respiratornog sindroma (skraćeno MERS-CoV) s čovjeka na čovjeka predstavlja dominantnu ulogu u širenju infekcije, a većina novih slučajeva potvrđuje se upravo kod zdravstvenih radnika i među članovima obitelji.

Prema dostupnim podatcima, MERS se najčešće javlja i u bolnicama Saudijske Arabije i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Broj potvrđenih slučajeva bliskoistočnog respiratornog sindroma u Južnoj Koreji je najveća epidemija do sada koja je zabilježena izvan Arapskog poluotoka. Pojava MERS-a u Južnoj Koreji ne predstavlja povećanu opasnost niti rizik za osobe koje putuju u Južnu Koreju bilo poslovno ili kao turisti, tvrde stručnjaci i WHO. Novija istraživanja koja su provedena u Saudijskoj Arabiji na uzorku od 10.009 osoba pokazala su da radnici u klaonicama koji profesionalno imaju kontakt s jednogrbim devama, imaju 23 puta više antitijela/protutijela protiv MERS-CoV u odnosu na opću populaciju. Stručnjaci su ovom studijom otkrili da su mladi muškarci s povišenim antitijelima u serumu bili izloženi virusu-uzročniku infekcije ali bez vidljivih znakova bolesti ili s vrlo blagim simptomima.

Serološka studija provedena u Kataru dala je gotovo identične rezultate. To znači da jednogrbe deve imaju određenu ulogu te vjerojatno predstavljaju izvor infekcije za čovjeka. Prema dostupnim podatcima u razdoblju od travnja 2012. do 10. lipnja 2015. ukupno je potvrđeno 1.288 slučajeva oboljelih od MERS-a, a od posljedica bolesti umrlo je 498 osoba. Nadalje, većina dosadašnjih potvrđenih slučajeva bliskoistočnog respiratornog sindroma zabilježena je upravo na području Bliskog Istoka: Saudijska Arabija (1.028 oboljelih od MERS-a, 451 umrli), Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru, Jordanu, Omanu, Kuvajtu, Jemenu, Egiptu, Libanonu i Iranu. U Europi je bliskoistočni respiratorni sindrom ili MERS zabilježen u Turskoj (jedan oboljeli koji je preminuo), Austriji (1 slučaj), Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Grčkoj i Nizozemskoj. U SAD-u su potvrđena 2 slučaja MERS-a, u Kini 1 slučaj, i do 17. lipnja u Južnoj Koreji potvrđeno je ukupno 162 slučajeva MERS-a. Svi dosadašnji slučajevi MERS-a koji su potvrđeni izvan Arapskog poluotoka povezani su s boravkom oboljelih na području Bliskog istoka.

Korejski Centar za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC) izvijestio je 20. svibnja 2015. Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) o prvom pozitivnom laboratorijskom nalazu koronavirusa MERS-a kod 68-godišnjeg muškarca koji se nedavno vratio s putovanja na Bliskom Istoku. Od ovog jednog jedinog pozitivnog slučaja MERS-a 'nastalo' je 30 novih slučajeva, to su sve tzv. sekundarni slučajevi koji su bili u kontaktu s primarnim izvorom infekcije (medicinsko osoblje, članovi obitelji, prijatelji). Slijedećih 10 novih slučaja MERS-a zabilježeni su u razdoblju od 2. do 5. lipnja i nisu imali kontakt s primarnim izvorom, ali je potvrđen kontakt s dva sekundarna izvora od kojih je jedan medicinski radnik. Nažalost, MERS se i dalje širi u Južnoj Koreji i u trenutku pisanja ovog teksta, dvadeset osoba preminulo je od posljedica bliskoistočnog respiratornog sindroma. U Donjoj Saskoj, Njemačka, umro je Nijemac u dobi od 65 godina koji je u veljači putovao na Arapski poluotok (Abu Dhabi) gdje se inficirao virusom MERS-a.

U Saudijskog Arabiji stručnjaci su u razdoblju od prosinca 2013. do veljače 2014. proveli istraživanje na farmama deva u mjestu Al-Hasa. To je vrijeme kada deve donose mlade na svijet. U istraživanje su bile uključene odrasle životinje i mladunčad, a životinje su ispitane na prisutnost koronavirusa bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS-CoV). Virus je izoliran iz brisa nosa i iz fecesa, ali mnogo češće iz nosa. U travnju 2014. stručnjaci su sakupili uzorke seruma i mlijeka deva, te briseve iz nosa i rektuma od 33 jednogrbe deve na dvije lokacije u Kataru gdje je već ranije bilo dokazano postojanje koronavirusa MERS-a. Virusna RNK potvrđena je u sirovom mlijeku deva. Nepasterizirano mlijeko deva često se konzumira na Arapskom poluotoku. Znanstvenici Nacionalnog instituta za alergije i infektivne bolesti (NIAID) otkrili su da MERS-CoV ostaje stabilan u sirovom, nepasteriziranom mlijeku deve 72 sata.

Nizozemska znanstvenica, virologinja Marion Koopmans (dr. med. vet., Ph.D.), ističe kako je još uvijek nepoznat put, tj. način prijenosa virusa sa životinja, u ovom slučaju deva, na čovjeka. Također nije poznato može li se virus prenijeti konzumiranjem mlijeka deve na čovjeka. Svi koji namjeravaju putovati u područje Arapskog poluotoka neka se prije putovanja informiraju kod mjerodavnih institucija javnog zdravstva o ovoj bolesti i simptomima. Također neka izbjegavaju kontakt s devama. Stučnjaci savjetuju da djeca mlađa od 12 godina, zatim trudnice i osobe starije od 65 godina ne bi trebali putovati na Bliski Istok jer su upravo oni najosjetljiviji na MERS-CoV.

Rodjena Marija Kuhar, dr. med. vet.