Recesija se rješava bijegom iz Hrvatske

Branko Grčić: Izašli smo iz recesije! Ha, ha…

Evo kako Hrvati izlaze iz recesije, veoma jednostavno – masovno prelaze preko granice! Meritorni podatci krajem lipnja ukazuju na porast izvoza hrvatske 'žive sile'! Demografski ionako okljaštrenoj Hrvatskoj prijeti pravi izvozni stampedo 'radne snage' gori od onoga 'Titinog' iz šezdesetih godina prošlog stoljeća; na pomolu je pravi hrvatski egzodus i to mahom mladih školovanih ljudi. Tragedija je utoliko veća što Hrvatsku napuštaju cijele, mlade obitelji s tim da se nikad više ne vrate! A tragedija je poodavno počela i to 'punom parom'.

Branko Grčić – čovjek koji zna lagati

Kako piše naš ugledni 'Abendblatt', od 22. lipnja, samo dan prije odluke službenog Berlina, kojom se ukidaju dosadašnja ograničenja za hrvatske radnike, njemačka ministrica rada Andrea Nahles objavila je na stranicama svog ministarstva službeni podatak o broju Hrvata koj su se u posljednje dvije godine uselili u Njemačku. Riječ je o njih čak 93 tisuće; što na to kazati nego 'danke Deutschland'! Friški 'gastarbajteri' dobili su radno boravišne dozvole, socijalno su osigurani i slobodni raditi u Njemačkoj. Stav ministrice Nahles i ova objava o ukidanju ograničenja u mnogome su utjecali na donošenje odluke Savezne vlade koja je istaknula zadovoljstvo dolaskom hrvatske radne snage u njihovu zemlju jer je riječ o kvalificiranim ljudima koji se uspješno integriraju.

Uostalom to nije nikakvo (sezonsko)čudo jer Hrvatska je, uz Grčku i Španjolsku, na začelju Europske unije po zaposlenosti mladih. Statistika je neumoljivo tragična-posao ne može pronaći svaki drugi hrvatski mladić ili djevojka u dobi do 27 godina. Zbog toga se mnogi odluče za odlazak u inozemstvo pa će se barem na taj način riješiti problem recesije, dakako, vlastiti problem a ne Grčićev odnosno Kukuriku vlade i njenog premijera. S druge strane, evo nešto o agraru kojim upravlja bivši i propali seoski apotekar.

Već posljednje 3-4 godine hrvatski agrar je jednostavno rečeno na koljenima posebno kad su u pitanju mala, obiteljska poljoprivredna gazdinstva, takozvani OPG-i. Po podacima Fine za razdoblje od sredine 2011. do kraja 2014. godine, broj blokiranih OPG-a na kraju lipnja 2011. je iznosio 830, a na kraju 2014. je dosegnuo 1.130, što je porast za 36 posto. Porastao je i njihov dug, s 222,5 milijuna kuna krajem lipnja 2011. na 398,3 milijuna kuna na kraju 2014., odnosno za opasnih 79 posto. U emisiji 'Otvoreno' od 28.siječnja 2015. europarlamentarka Marijana Petir sasula je u brk nesposobnom ministru Tihomiru Jakovini slijedeće, precizne podatke: „Jedno objavljujete na službenim stranicama Ministarstva i u vašim agencijama, a drugo govorite.

Podatci kojima ja baratam, a koji su službeni, za 2010. ukazuju na sljedeće: prema DZS-u(Državnom zavodu za statistiku) u 2010. bilo je upisano 230.000 OPG-ova, a prema podacima Eurostata tada je postojalo njih 233.000. Ako gledamo listopad 2014. godine, Agencija za plaćanje u poljoprivredi navodi kako imamo 186.000 OPG-ova, dakle 44.417 OPG-a su se jednostavno 'ugasila' u razdoblju od 2010. do 2014. godine. To nas sve treba zabrinuti, a posebno ministra Tihomira Jakovinu. Prema ovim podatcima, propalo je gotovo 45.000 OPG-ova, a ako znamo da na njima ne radi jedna osoba, već cijele obitelji, onda je vidljivo da je Jakovininim mjerama dovedena u pitanje egzistencija gotovo 200.000 ljudi“, zaključila je Marijana Petir. „Opet neistine, neistine i neistine od Petir“, odbrusio je propali seoski apotekar!Ovo što slijedi, gospodine ministre nije nikakva neistinita laž nego gorka istina:

U Hrvatskoj je 2014. godine proizvedeno 672 tisuće tona pšenice, što je 33 posto manje nego prethodne, 2013. godine, pokazali su podaci (vašeg!) Državnog zavoda za statistiku o ostvarenim prirodima ranih usjeva sa stanjem 15. Kolovoza 2014. Valjda ćemo uvest ćemo i pšenicu iz Srbije, Mađarske, ili brdovite Austrije; ajme! Prema procjenama poljoprivrednih stručnjaka po svemu sudeći i u tom pogledu ćemo napraviti veliki uvozni iskorak. Naime, ove se godine očekuje dosad najslabija žetva te krušarice. Procjene stručnjaka glede prinosa su negdje oko 450.000 tona što opet znači da ćemo prvi put u 25 godina nakon osamostaljenja morati uvesti 100.000 tona kako bi podmirili vlastite potrebe od 550.000 tona za kruhom našim svagdašnjim!? Možemo samo moliti Boga da se predviđanja stručnjaka glede katastrofalne žetve ne ostvare ali ne smije se zaboraviti da je Hrvatska 2001.g. požela 1,020.000 tona pšeničnog zrna…a umjesto izvoza sutra će 'ga' uvoziti! Ili, 2013. godine Hrvatska je požela milijun i izvezla 411.000 tona!!! (Pročitaj članak u 'Glasu Slavonije' od 8. lipnja 2015.: ZASIJANO TREĆINU MANJE, Hrvatska prvi put neće imati dovoljno pšenice?)

Pitamo se što je s 700 tisuća hektara pustopoljina, neobrađene zemlje, šikare i šipražja, je li i ta zapuštena zemlja spada u resor ministra poljoprivrede, Tihomira Jakovine, hoće li zbog takve nebrige i 'izlobiranog' uvoza žita odnosno takozvanog 'sukoba interesa' podnijeti neopozivu ostavku i po USKOKU biti 'USKOČEN'? Ili će parafrazirajući Aleksu Šantića, 'seljačke golje', uglas jadikovati:

Svu muku moju, napor crnog roba,
Poješće vlada pri gozbi i piru…
A meni samo, kô psu u sindžiru…
Baciće uvozne mrve… O, sram i grdoba!…
I niko ne će čuti jad ni vapaj –
Niti će ganuti bol Jakovina Tihu…
Seljače, goljo, ti si prah na podu,
Tegli i vuci, i u jarmu skapaj!

Moguće ne će trebati pšeničnog uvoza nego će Hrvati poslušati savjet premijerove supruge Sanje pa će konzumirati crni kruh u tanko rezanim 'fetama', naime: U TV emisiji ‘Izaberi zdravlje’ prva dama Hrvatske vlade, Sanja Musić Milanović preporučila je hrvatskim građanima neke namirnice koje bi trebale biti sastavni dio njihove zdrave i hipotetski gledano čak i jeftinije prehrane. Posebno mjesto među takvim namirnicama zauzima crni kruh koji je, kako kaže naša Sanja, nešto malo skuplji od bijeloga ali puno zdraviji. Pročitajmo tu zanimljivu, spasonosnu ideju, citat: „To je jeftinije i zdravije, a kada je dehidriran, sutradan, kruh je još kvalitetniji za jesti. Trebamo razbiti mit o tome da je pravilna prehrana skuplja, ona je jeftinija jer trebate pojesti manje hrane.“ Eto rješenja za izlazak iz recesije: Njemačka će preuzeti brigu o hrvatskim besposličarima a Hrvati koji ostaju doma ne trebaju uvoziti pšenicu nego će jesti manje hrane, posebno crnog kruha izrezanog na tanke, tanke šnite šnitice!

Damir Kalafatić