Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Hrvati, napravite LNG na brodu jer je brže, a učinkovito

Južni tok je mrtav

 
 
U Zagrebu je boravio Amos Hochstein, posebni izaslanik i koordinator za energetska pitanja, ujedno i čelni čovjek Ureda za energetske resurse u američkom State Departmentu, i susreo se s hrvatskim političkim vrhom.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2015/07/image.jpg
• Gospodine Hochstein, kako vidite razvoj energetskih projekata u Hrvatskoj i regiji godinu dana nakon prošlog posjeta?
– Drago mi je posjetiti Hrvatsku i za to ne trebam posebne izlike. Susreo sam se s ministrom gospodarstva, ministricom vanjskih poslova, premijerom. Hrvatska ima sjajnu priliku da postane jedno od rješenja za europsku energetsku sigurnost. Nalazimo se u trenutku kad Balkan, istočna i srednja Europa imaju idealnu priliku ostvariti energetsku sigurnost. Ovaj je prostor dugo ovisio o samo jednom dobavljaču plina. Kako se pak ekonomija razvija, važno je razviti i alternativne izvore, konkurenciju kako bi se formiralo pravo energetsko tržište. Europi sada nedostaje infrastruktura kako bi ostvarila dva cilja. Prvo, kako bi se omogućio dolazak novih resursa, a drugo da svaki resurs koji dođe do Europe može doći do bilo koje točke u Europi, iz zemlje u zemlju. U tom se kontekstu Hrvatska pojavljuje kao ključna točka zbog Jadrana i vašeg okruženja. Treba, dakle, iskoristiti prednosti novih tehnologija i jeftinijeg plina kako bi taj pun mogao doći do europskog tržišta, bila to Mađarska, Srbija, ostatak Balkana.
 
• Nakon sastanka s ministrom Vrdoljakom rekli ste da postoji značajan prostor za američko-hrvatsku suradnju, posebno u svjetlu novih tehnologija. Možete li to detaljizirati?
– Evo, dakle, primjera. Kad smo govorili o LNG terminalu, pričali smo o postrojenju na kopnu, obali, za koje treba dosta novca i vremena da se sagradi. No, s proliferacijom nove tehnologije pojavila se mogućnost da napravite isti takav terminal, ali plutajući, na brodu – a taj brod možete uzeti na leasing, kao recimo automobil ili kuću, a služi istoj svrsi. To se može napraviti brže, jeftinije, a jednako je učinkovito. Ima kompanija u SAD-u i u Europi koje već razmatraju tu mogućnost – molim vas, ja ovdje ne nastupam kao zagovaratelj američkih kompanija, svejedno je odakle će one biti – bitno je samo da Hrvatska izvuče korist od tih novih mogućnosti kako bi servisirala širu regiju.
 
• Ima li još nekih drugih mogućih projekata na energetskom planu za suradnju?
– SAD je doživio velik rast u transformaciji našeg energetskog sektora i mislim da postoji niz stvari gdje Hrvatska može vidjeti kako rade druge države na tom planu, koju podršku daju vlade tim projektima i kako potiču privatni sektor i poduzetnike da uspješno djeluju. Mi svakako moramo vidjeti kako ćemo produbiti našu suradnju u razmjeni tehničke pomoći, ekspertiza kako bi se osiguralo da energetski sektor u Hrvatskoj nastavi s rastom.
 
• Na hrvatsko-litvanskom energetskom forumu govorilo se o Jadranskom plinskom koridoru koji bi spajao Hrvatsku, Mađarsku i Ukrajinu. Bilo je kritika iz Mađarske da tu Hrvatska nije učinila dovoljno.
– Slažem se s objema stranama. Vjerujem da je nužno postojanje infrastrukture koje omogućava učinkovitu interkonekciju među zemljama u Europi. Trenutačno plin može iz Mađarske u Hrvatsku, ali ne i obrnuto i to se mora promijeniti. Moramo pogledati što Hrvatska može učiniti kratkoročno da ubrza ostvarenje projekta koji će omogućiti da plin iz Hrvatske dolazi u Mađarsku. To je od krucijalne važnosti tako da bi, sad kad pričamo o plutajućem LNG terminalu, osigurali da taj plin može doprijeti do Ukrajine. Jer smo u prošlih godinu, godinu i pol vidjeli da plin iz Slovačke, Poljske i Mađarske ide do Ukrajine i to je izuzetno važno zbog trenutnog stanja u Ukrajini.
 
• Kako se u to uklapa ideja energetskog povezivanja Litve i Hrvatske, o čemu se govorilo na forumu?
– Nije na meni da govorim o tome koji bi projekti trebali biti prioritetni, ali u ovoj bi regiji svakako trebalo ostvariti interkonekciju od Grčke preko Bugarske, Rumunjske, Srbije do Mađarske i Hrvatske. Kad je, pak, riječ o baltičkim zemljama, oni su, posebno u Litvi, napravili izuzetno mnogo i pobrinuli se za ono što su smatrali nacionalnim interesom. Već su napravili plutajući LNG terminal s vrlo malo pomoći izvana, interkonektirani su sa susjedima, ali i s nordijskim zemljama. Sad je još potrebna veza s kontinentalnom Europom.
 
• Rusija je odustala od Južnog toka, taj je projekt mrtav, je li to dobra ili loša vijest?
– Ne mislim da je Južni tok mrtav, on je samo dobio novo ime i rutu. Prošle sam vam godine rekao da ne mislim da je Južni tok dobra ideja jer ne pridonosi energetskoj sigurnosti u Europi. I mislim da je Turski tok jednako tako loša ideja za Europu.
 
• Jeste li to rekli u Ankari?
– Kažem vama sada. Taj projekt ne jača europsku energetsku sigurnost.
 
• Kako se razvija projekt plinovoda TANAP koji bi trebao dovesti azerbajdžanski plin u Europu, a u sklopu kojeg je planiran i Jadransko-jonski plinovod?
– Taj projekt razvija se prema planu, bio sam u Turskoj na polaganju prve cijevi, plinovod će ići iz Azerbajdžana preko Gruzije i cijele Turske. Odande bi trebao ići do Grčke pa prema Albaniji i Italiji. Moramo biti oprezni samo da ne dođe do zapreka. Što se interkonekcije prema Albaniji i zatim Hrvatskoj tiče, IAP-a, to će biti kasnija faza cijelog projekta.
 
• Kad govorimo o novim tržištima za LNG u Hrvatskoj, vidi li SAD tu svoju priliku uz Katar i Alžir koji su se dosad spominjali?
– Svakako, ne vidim zašto ne bi dolazio i plin iz SAD-a u kombinaciji s drugim opcijama. Mislim da će se američki plin pojaviti na tržištu za nešto više od šest mjeseci i to će biti sjajna vijest za tržište plina i europsku energetsku sigurnost, ali i za SAD koji će moći opskrbljivati globalno tržište.
 

Željko Trkanjec, Jutarnji list

Povezani članci

Festival masline

HF

Što je to ‘contracting’?

HF

Hrvatska treba ipak i industriju

HF

Električna vozila više nisu znanstvena fantastika

HF

Ostavi komentar

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...