Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Hrvati, napravite LNG na brodu jer je brže, a učinkovito

Južni tok je mrtav

 
 
U Zagrebu je boravio Amos Hochstein, posebni izaslanik i koordinator za energetska pitanja, ujedno i čelni čovjek Ureda za energetske resurse u američkom State Departmentu, i susreo se s hrvatskim političkim vrhom.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2015/07/image.jpg
• Gospodine Hochstein, kako vidite razvoj energetskih projekata u Hrvatskoj i regiji godinu dana nakon prošlog posjeta?
– Drago mi je posjetiti Hrvatsku i za to ne trebam posebne izlike. Susreo sam se s ministrom gospodarstva, ministricom vanjskih poslova, premijerom. Hrvatska ima sjajnu priliku da postane jedno od rješenja za europsku energetsku sigurnost. Nalazimo se u trenutku kad Balkan, istočna i srednja Europa imaju idealnu priliku ostvariti energetsku sigurnost. Ovaj je prostor dugo ovisio o samo jednom dobavljaču plina. Kako se pak ekonomija razvija, važno je razviti i alternativne izvore, konkurenciju kako bi se formiralo pravo energetsko tržište. Europi sada nedostaje infrastruktura kako bi ostvarila dva cilja. Prvo, kako bi se omogućio dolazak novih resursa, a drugo da svaki resurs koji dođe do Europe može doći do bilo koje točke u Europi, iz zemlje u zemlju. U tom se kontekstu Hrvatska pojavljuje kao ključna točka zbog Jadrana i vašeg okruženja. Treba, dakle, iskoristiti prednosti novih tehnologija i jeftinijeg plina kako bi taj pun mogao doći do europskog tržišta, bila to Mađarska, Srbija, ostatak Balkana.
 
• Nakon sastanka s ministrom Vrdoljakom rekli ste da postoji značajan prostor za američko-hrvatsku suradnju, posebno u svjetlu novih tehnologija. Možete li to detaljizirati?
– Evo, dakle, primjera. Kad smo govorili o LNG terminalu, pričali smo o postrojenju na kopnu, obali, za koje treba dosta novca i vremena da se sagradi. No, s proliferacijom nove tehnologije pojavila se mogućnost da napravite isti takav terminal, ali plutajući, na brodu – a taj brod možete uzeti na leasing, kao recimo automobil ili kuću, a služi istoj svrsi. To se može napraviti brže, jeftinije, a jednako je učinkovito. Ima kompanija u SAD-u i u Europi koje već razmatraju tu mogućnost – molim vas, ja ovdje ne nastupam kao zagovaratelj američkih kompanija, svejedno je odakle će one biti – bitno je samo da Hrvatska izvuče korist od tih novih mogućnosti kako bi servisirala širu regiju.
 
• Ima li još nekih drugih mogućih projekata na energetskom planu za suradnju?
– SAD je doživio velik rast u transformaciji našeg energetskog sektora i mislim da postoji niz stvari gdje Hrvatska može vidjeti kako rade druge države na tom planu, koju podršku daju vlade tim projektima i kako potiču privatni sektor i poduzetnike da uspješno djeluju. Mi svakako moramo vidjeti kako ćemo produbiti našu suradnju u razmjeni tehničke pomoći, ekspertiza kako bi se osiguralo da energetski sektor u Hrvatskoj nastavi s rastom.
 
• Na hrvatsko-litvanskom energetskom forumu govorilo se o Jadranskom plinskom koridoru koji bi spajao Hrvatsku, Mađarsku i Ukrajinu. Bilo je kritika iz Mađarske da tu Hrvatska nije učinila dovoljno.
– Slažem se s objema stranama. Vjerujem da je nužno postojanje infrastrukture koje omogućava učinkovitu interkonekciju među zemljama u Europi. Trenutačno plin može iz Mađarske u Hrvatsku, ali ne i obrnuto i to se mora promijeniti. Moramo pogledati što Hrvatska može učiniti kratkoročno da ubrza ostvarenje projekta koji će omogućiti da plin iz Hrvatske dolazi u Mađarsku. To je od krucijalne važnosti tako da bi, sad kad pričamo o plutajućem LNG terminalu, osigurali da taj plin može doprijeti do Ukrajine. Jer smo u prošlih godinu, godinu i pol vidjeli da plin iz Slovačke, Poljske i Mađarske ide do Ukrajine i to je izuzetno važno zbog trenutnog stanja u Ukrajini.
 
• Kako se u to uklapa ideja energetskog povezivanja Litve i Hrvatske, o čemu se govorilo na forumu?
– Nije na meni da govorim o tome koji bi projekti trebali biti prioritetni, ali u ovoj bi regiji svakako trebalo ostvariti interkonekciju od Grčke preko Bugarske, Rumunjske, Srbije do Mađarske i Hrvatske. Kad je, pak, riječ o baltičkim zemljama, oni su, posebno u Litvi, napravili izuzetno mnogo i pobrinuli se za ono što su smatrali nacionalnim interesom. Već su napravili plutajući LNG terminal s vrlo malo pomoći izvana, interkonektirani su sa susjedima, ali i s nordijskim zemljama. Sad je još potrebna veza s kontinentalnom Europom.
 
• Rusija je odustala od Južnog toka, taj je projekt mrtav, je li to dobra ili loša vijest?
– Ne mislim da je Južni tok mrtav, on je samo dobio novo ime i rutu. Prošle sam vam godine rekao da ne mislim da je Južni tok dobra ideja jer ne pridonosi energetskoj sigurnosti u Europi. I mislim da je Turski tok jednako tako loša ideja za Europu.
 
• Jeste li to rekli u Ankari?
– Kažem vama sada. Taj projekt ne jača europsku energetsku sigurnost.
 
• Kako se razvija projekt plinovoda TANAP koji bi trebao dovesti azerbajdžanski plin u Europu, a u sklopu kojeg je planiran i Jadransko-jonski plinovod?
– Taj projekt razvija se prema planu, bio sam u Turskoj na polaganju prve cijevi, plinovod će ići iz Azerbajdžana preko Gruzije i cijele Turske. Odande bi trebao ići do Grčke pa prema Albaniji i Italiji. Moramo biti oprezni samo da ne dođe do zapreka. Što se interkonekcije prema Albaniji i zatim Hrvatskoj tiče, IAP-a, to će biti kasnija faza cijelog projekta.
 
• Kad govorimo o novim tržištima za LNG u Hrvatskoj, vidi li SAD tu svoju priliku uz Katar i Alžir koji su se dosad spominjali?
– Svakako, ne vidim zašto ne bi dolazio i plin iz SAD-a u kombinaciji s drugim opcijama. Mislim da će se američki plin pojaviti na tržištu za nešto više od šest mjeseci i to će biti sjajna vijest za tržište plina i europsku energetsku sigurnost, ali i za SAD koji će moći opskrbljivati globalno tržište.
 

Željko Trkanjec, Jutarnji list

Povezani članci

VARAŽDIN – Pozitivni turistički rezultati u 2018.

HF

Sumorna perspektiva za naftnu industriju

HF

NIVEA Q10 donosi rješenje za vašu kožu

HF

Sunčeva energija

HF

Ostavi komentar

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...