Hrvatski Fokus
Najnovije vijesti

Arbitražu treba prekinuti

Papirnom aneksijom Slovenija je Hrvatskoj 'otela' i četiri sela

 
 
Mr. sc. Tatjana Tomaić je politologinja s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar – Centar Pula, i koautorica knjige “Hrvatsko-slovenska granica na rijeci Dragonji” za koju je dobila Zlatnu povelju Matice hrvatske.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2015/07/Tatjana_Tomaji.JPG
Skandal koji poprima dimenzije ozbiljno narušenih političkih odnosa između Hrvatske i Slovenije, a koji je razotkrio Večernji list, stavio je u fokus i pitanje povjerenja uglednih međunarodnih institucija kao što je Međunarodni arbitražni sud. Stručnjacima za hrvatsko-slovenske odnose i političkim analitičarima iznesene tvrdnje i otkrivanje slovenskog utjecanja na arbitre u cilju povoljnijeg pravorijeka nije veliko iznenađenje. Na liniji je to izjava koje je u ožujku iznio slovenski ministar Karl Erjavec, a onda to i porekao. U cijelom postupku arbitražnog spora između Hrvatske i Slovenije upravo je Erjavec bio taj koji je svojim izjavama više puta povrijedio članak 10. točku 1. Sporazuma o arbitraži u kojoj je propisano uzdržavanje od bilo kakvog postupka ili izjave koje mogu intenzivirati spor ili ugroziti rad Arbitražnog suda. Svakako možemo zaključiti da je ovim transkriptima ne samo ugrožen nego i onemogućen daljnji normalni rad Arbitražnog suda. Transkriptima je povrijeđen i članak 6. točka 5. koji tumači sam postupak arbitraže kao povjerljiv.
 
Žele na otvoreno more
 
Sloveniji i od prije nije nepoznato kršenje sporazuma koje je prihvaćala ne samo sa strane Hrvatske nego i međunarodnih institucija. Slovenija je poput Hrvatske prihvatila mišljenja Badinterove komisije koja je nastala u svrhu davanja pravnih savjeta i od studenoga 1991. do siječnja 1993. izdala 15 pravnih mišljenja. Priznajući zatečeno stanje granica i poštujući dva temeljna principa razgraničenja prema Badinterovim mišljenjima: status quo i uti possidetis obje države su prihvatile mišljenje br. 3 kao kriterij za razgraničenje. Prihvatile su i mišljenje br. 7. točka 2. da nemaju nikakvih teritorijalnih sporova s graničnim državama ili republikama. Nakon što je sve to lijepo prihvatila, Slovenija je isto tako sve to i zanijekala. Prvo je 7. travnja 1993. usvojila memorandum o Piranskom zaljevu kojim se zauzima za cjelovitost Piranskog zaljeva pod slovenskim suverenitetom i za teritorijalni izlaz Slovenije do otvorenog mora. Sljedeći potez za teritorijalnom pretenzijom bio je još otvoreniji. Odlukom slovenskog Državnog zbora 3. listopada 1994. pripojena su Sloveniji četiri hrvatska sela: Bužin, Škudelin, Mlini i Škrile, kao i 113 ha hrvatskog državnog teritorija. Takva “papirnata aneksija” nije imala nikakvog pravnog učinka, osim što je izazvala šok i nevjericu u hrvatskoj javnosti.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2015/07/medvojna-propaganda.jpghttp://images.news-bar.hr/vijesti/3313/piran3-e1347526894694__wide-xxlarge.jpg
UVIJEK POŠTENO – Od Osvobodilne fronte do naših dana
 
Od proglašenja samostalnosti i nezavisnosti i Hrvatske i Slovenije do danas Slovenija koristi sva raspoloživa sredstva, dopuštena i nedopuštena, za postizanje svog političkog cilja broj jedan – izlaza na otvoreno more. Političke elite Slovenije tematici odnosa s Hrvatskom i graničnom pitanju posvećivale su najveću pozornost. Nije stoga čudno što slovenske vlasti koriste nelegalna i nedopuštena sredstva u pokušaju dobivanja onoga što već desetljećima obećavaju svojoj javnosti – izlaz na otvoreno more.
 
Povjerenje u Arbitražni sud sad je ozbiljno i nepovratno narušeno. Republika Hrvatska potpisala je Sporazum o arbitraži u dobroj namjeri i vjeri u nepristranost arbitara. Pretpostavka je bila da je tako učinila i Slovenija. I to usprkos činjenici da je Hrvatska bila prisiljena prihvatiti Arbitražni sud kao jedino pravno rješenje jer je 2001. deponirajući Deklaracije Tajništvu UN-a Slovenija odabrala isključivo arbitražu kao način rješavanja sporova o moru. Time je i za Hrvatsku bilo isključeno međunarodno sudsko rješavanje spora Međunarodnim sudom u Haagu ili Međunarodnim sudom za pravo mora u Hamburgu. Ni jedna druga članica EU-a, osim Slovenije, nije izabrala samo arbitražu za rješavanje spora na moru, a isključila međunarodno sudsko rješavanje. Sada se pokazalo da je to Slovenija učinila planski, računajući na svoj ondašnji povoljniji položaj zemlje članice EU-a i znajući da će utjecati na arbitre. Ili možda Slovenija nudi neko drugo razumno objašnjenje cijelog procesa?
 
Otkazivanje ugovora
 
Pravila Stalnog arbitražnog suda u Haagu propisuju mehanizme kojima se moramo zaštititi i promijeniti uvjete arbitraže i po potrebi prekinuti arbitražu jer je cijeli postupak doveden u pitanje. I ugovori koji ne sadrže odredbe o svom prestanku i ne predviđaju otkazivanje mogu se ipak otkazati po dvije osnove. Predsjednica RH, Vlada i Hrvatski sabor trebali bi hitno raspraviti to izuzetno važno vanjskopolitičko pitanje koje se odnosi na granice RH i u skladu s međunarodnim ugovornim pravom, ako se navodi pokažu ispravni, razmotriti mogućnost prestanka ili suspenzije primjene ugovora zbog povreda bitnih za ostvarenje njegove svrhe.
 

Tatjana Tomaić, Večernji list

Povezani članci

Umro Mate Ćavar – dugogodišnji suradnik Fokusa i Hrvatskoga fokusa

HF

Bahati bezdušnici prekinuli slavlje na Trgu

HF

Igor Peternel protiv pupavčomanije

HF

U Splitu zaređen novi vojni biskup, mons. Jure Bogdan

HF

Ostavi komentar

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...