Izdajnici na tribini u Beogradu

Dejan Jović: U Hrvatskoj nema tolerancije prema drugima!

Uoči proslave Oluje u Beogradu je održana tribina o Oluji u organizaciji tjednika 'Vreme' na kojoj su sudjelovali voditeljica Documente Vesna Teršelič, bivši savjetnik Ive Josipovića Dejan Jović, bivši gradonačelnik Knina prije akcije 'Oluja' Drago Kovačević…

Prema najavi uoči tribine, tribina je trebala dati odgovor na brojna otvorena pitanja:
»- Kako se na „Oluju“ gleda u Hrvatskoj, a kako u Srbiji?
– Opravdava li progon iz Hrvatske 1991. iz bivše Krajine progon Srba s tog istog prostora 1995? Krajnji rezultat "Oluje" je odlazak u izbjeglištvo više od 200 000 Srba iz bivše Krajine – je li to vojno, moralno i politički opravdana vojna akcija prilikom koje su počinjeni pojedinačni zločini, a egzodus srpskog stanovništva posljedica ratnih okolnosti i propagande?
– Kako su presude Haaškog Tribunala utjecale na suočavanje s prošlošću u Srbiji i Hrvatskoj? Zataškavaju li se u Hrvatskoj sistematski zločini počinjeni tijekom "Oluje" i raspravlja li se o tome javno? Koliko je Hrvatska učinila na povratku izbjeglih Srba u Hrvatsku?
– Bi li nerazjašnjena pitanja vezana za "Oluju" i Vukovar mogla blokirati europsku integraciju Srbije, s obzirom da je Hrvatska članica EU?
– Zašto EU nije izvršio pritisak na Hrvatsku da se uhvati u koštac sa zločinima koje su počinili pripadnici hrvatskih oružanih snaga?
– Je li politika EU-a, da Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Albanci idu dalje, bez sučeljavanja sa zločinima?
– Je li moguća stabilna regionalna suradnja po europskim standardima ako se jednostavno prijeđe preko zločina počinjenih tijekom ratova u bivšoj Jugoslaviji?
Sudionici:
– Dejan Jović, profesor
– Vesna Teršelič, osnivačica i voditeljica Udruge Documenta – centar za suočavanje s prošlošću
– Petar Lađević, profesor i jedan od osnivača Srpskog demokratskog foruma
– Drago Kovačević, gradonačelnik Knina pred vojnu operaciju "Oluja"
Tribinu će moderirati Filip Švarm, odgovorni urednik tjednika 'Vreme'.Događaj od 13 sati možete uživo pratiti OVDJE.«

Evo što je između ostaloga na tribini rekao Srbin Dejan Jović: ''Zemlja je sebe samu konstituirala na nacionalnom mitu da je pobjednik i žrtva. Mislim da je Hrvatska tu jedini primjer. Imate tu kombinaciju koja podsjeća na Srbiju nakon Drugog svjetskog rata, onda nemate puno tolerancije prema drugima i ne vidite drugu stranu. Ako pogledate hrvatske medije, doista nema dana kada se ne govori o ratu, ako ne o devedesetima onda o četrdesetima. Imamo ljude koji ne žele da se rat ostavi iza jer imaju statusne interese, žele Hrvatsku pretvoriti u konzervativnu zemlju''.

Teršelič: U Dubrovniku i Vukovaru je bio građanski rat

Slovenka Vesna Teršelič: ''Nismo se pokazali osobito dobrima u dokumentiranju svega što nam se dogodilo. U istraživanju faktografije nasilja za Drugi svjetski rat, Križni put, Goli otok nismo se pokazali dobrima. Ja bih rekla da nismo navikli na višeslojne interpretacije. Strano nam je vjerovati u faktografiju ako se ona istraži. Naše društvo vjeruje usmenoj predaji, prije nego nečemu što su istraživali i dokazali. Zločini u Dubrovniku i Vukovaru se mogu okarakterizirati, ne samo kao agresija, nego i kao građanski rat. Jer rat u Hrvatskoj je bio i to, to nama jako teško pada. Mi smo tako daleko od situacije da bi prihvatili višeslojnu interpretaciju, to je jedan od problema'', rekla je.

Kovačević: Dogovorni rat

Bivši gradonačelnik Knina Srbin Drago Kovačević: ''Što se tiče Oluje, moglo je svakako drugačije, ali tu se radi o slojevitom problemu. Ja sam jako blizu stava gospođe Teršelič, s time da bih ja tom ratu dao malo drugačiji pridjev, odnosno dogovoreni rat. To je dio nečega što ne smijemo zaobići. Ta suradnja je priča o etničkom inženjeringu koja je doživjela vrhunac upravo na području Krajine. Etničko čišćenje se nije dogodilo nigdje drugdje nego u Kninu''. ''Zbog čega je napravljena agresija na Dubrovnik i Vukovar? Pa zbog priznavanja Hrvatske u međunarodnoj zajednici. Kada Vukovar i ono njegovo grozno rušenje nije bilo dovoljno za međunarodno priznanje, otvorena je besmislena akcija Dubrovnik i Hrvatska je priznata upravo na Dubrovniku. Rat u BiH ne počinje zato jer je netko ubio svata na Baščaršiji, rat je počeo tako što su na Kuprešku visoravan ušli Mladićev korpus i Gotovina. Rat u BiH počinju Srbi i Hrvati. U Hrvatskoj je bilo jako važno što je Tuđman rekao, a radi se o javnom dokumentu koji se zove 'Izvješće i stanju države i nacije', koji je donesen 1997. godine. Tada je progonjenje Srba iz Hrvatske proglasio velikim uspjehom''.

Pavao Blažević