Otvoren Muzej Alke

Ovu nezamjenjivu kulturnu baštinu prepoznao je i UNESCO

U Alkarskim je dvorima u Sinju u povodu obilježavanja 300. obljetnice Sinjske alke svečano otvoren Muzej Sinjske alke. Muzej je otvorio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović, a svečanome otvorenju, među ostalima, nazočili su savjetnik predsjednice Republike Hrvatske Andro Krstulović Opara, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić, ministar kulture Berislav Šipuš, ministar obrane Ante Kotromanović, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, ministar turizma Darko Lorencin, splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja te brojni drugi.

„Muzej Sinjske alke svojim stalnim postavom doseže najviše muzejske standarde, prezentacijske i tehnološke, te tako staje uz bok ostalih vrhunskih muzeja u Republici Hrvatskoj. Priča koju će vam ispričati svojom arhivskom građom nezamjenjiv je dio povijesti i grada Sinja i Cetinske krajine i Republike Hrvatske. Želja nam je da svakomu posjetitelju približimo ovu nezamjenjivu kulturnu baštinu koju je prepoznao i UNESCO. Nikad dosad nije bilo moguće sve o sinjskoj alci doživjeti u jednome prostoru, a upravo je to ono što Muzej Alke nudi“, izjavio je voditelj Muzeja Sinjske alke Boris Filipović Grčić.

Za potrebe postava Muzeja Sinjske alke ekipa HRT-ova TV kalendara iz televizijskoga je arhivskog materijala odabrala i pripremila i niz priloga. Naime, budući da je izložbeni postav zamišljen kao multimedijski, na ekranima, panoima i zidovima projicirat će se arhivske snimke HTV-a. Uz igrane scene iz filma Alka za muzejski je postav montirano i presnimljeno nešto više od 30 minuta arhivskoga materijala. „Hrvatska radiotelevizija s osobitim je zadovoljstvom sudjelovala u ovome projektu. Muzeju smo ustupili arhivske materijale koji, vjerujemo, znatno obogaćuju muzejski prostor i doprinose autentičnomu ugođaju te će pripomoći u privlačenju posjetitelja koji će se na ovome jedinstvenom mjestu moći upoznati s našom iznimno bogatom i vrijednom kulturnom baštinom. Osobito mi je drago da je postav obogaćen i igranim scenama upravo dovršenoga igrano-dokumentarnoga filma Alka. Scene snimane ovoga proljeća sjajno su iskorištene i u Muzeju. Ovakvi projekti pokazuju koliko ozbiljno shvaćamo svoju ulogu javnoga medijskog servisa, ali i svoju aktivnu ulogu u hrvatskom društvu“, izjavio je glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Goran Radman.

Andro Krstulović Opara pozdravio je okupljene u ime predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, koja je i pokroviteljica 300. obljetnice Sinjske alke. „Muzej nadilazi vrijednost Sinja, Dalmacije i Hrvatske, donosi živu baštinu za Europu i svijet. Ova sačuvana baština, koja 300 godina živi među ljudima, najveći je doprinos kulturi i identitetu“, istaknuo je. Muzej Sinjske alke je organiziran u okviru Alkarskih dvora kao samostalna organizacijska jedinica koju je osnovalo Viteško alkarsko društvo u Sinju s ciljem prikupljanja, čuvanja, proučavanja i izlaganja sačuvane alkarske nošnje i opreme, dokumentacije i pisanih tragova o prošlosti i sadašnjosti ove viteške igre, trodimenzionalnih i ostalih predmeta, umjetničkih djela i dokumenata koji su pratili trčanje alke, a koji su nastajali kao njezina posljedica ili svjedoče o njezinoj povijesti.

O alkarskom muzeju se u Sinju razmišljalo desetljećima, već je dr.sc. Ivo Maroević koncem 1987. godine razradio Prostorni program za Alkarske dvore s muzejom Sinjske alke, potom cjelovitu Koncepciju stalnog postava Alkarskog muzeja u Sinju te konačno i Muzeološke uvjete za muzej Sinjske alke u Sinju. Navedeno je bilo podloga za programsko koncipiranje muzeja s arhitektonskog stajališta odnosno za izradu projektnog programa Alkarskih dvora. U Sinju je još u drugoj polovici 19. stoljeća formirana zbirka (oprema, rekviziti, odore i dr.). Autori muzeološke koncepcije su dr.sc. Joško Belamarić i dr.sc. Ante Milošević, a likovnog postava Nikolina Jelavić – Mitrović. Koncepcija stalnog postava Muzeja Sinjske alke predviđa jednostavnu i posve jasnu prezentacijsku liniju od ulaza na Petrovcu do sjevernog krila. Muzejski info-sustav i aktivnost muzejskog uvođenja sadržava, osim informacija o temama stalnog postava muzeja, također i sve relevantne informacije o cjelovitom spomeničkom kompleksu mletačkih kvartira, kao i informacije o arheološkim nalazima i njihovoj prezentaciji unutar spomeničkog kompleksa.

Muzejski prostor inkorporiran je u centralni dio Alkarskih dvora, kao poveznica od ulaza Petrovac na jugu do Vojvodinih prostorija na sjeveru. Posebnu atrakciju postava predstavlja prikaz alkarske povorke načinjen u prirodnoj veličini, a koju možemo zahvalit akadenskom kiparu Hrvoju Dumančiću i metkovskoj radionici „Neira“. U postavu je prikazana i rekonstrukcija Bitke pod Sinjem iz 1717. gdje posjetitelji mogu u multimedijalnom okruženju doživjeti tu slavnu bitku.

Viteška igra Sinjska alka upisana je 2. svibnja 2007. godine u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske posebnim rješenjem Ministarstva kulture kojim je utvrđen i poseban sustav mjera njene zaštite. Dana 15. studenoga 2010. godine Sinjska alka upisana je na UNESCO-vu listu nematerijalne svjetske baštine čovječanstva i tako je dobila i službeno priznanje najrelevantnije organizacije za promicanje svjetskih kulturnih vrijednosti.

Muzej Sinjske alke spaja dva važna aspekta: nematerijalnu i materijalnu baštinu. Realizacijom Muzeja Sinjske alke Republika Hrvatska će dobiti modernu muzejsku ustanovu koja javnom prezentacijom vodi računa o strukturi svojih posjetitelja, ali isto i na zadovoljavajući način čuva, štiti i restaurira naslijeđenu građu i to u skladu s današnjim vremenom i suvremenim promišljanjima o muzejima kao prvenstveno kulturnim, a onda i znanstvenim i pedagoško-edukativnim institucijama. Dodatno, svojom povijesnom utemeljenošću i vizualnom atraktivnošću Sinjska alka predstavlja manifestaciju značajnog turističkog potencijala. Stoga se očekuje da i Muzej Sinjske alke preuzme vitalnu ulogu u zajednici i postane središte komunikacije i generator kulturnih događanja u Gradu Sinju.

Nives Matijević