Hrvatski Fokus
Znanost

Međunarodni dani aktivnosti – za demokraciju, socijalnu pravdu i naše javne službe!

Povećana svijest o svim opasnostima trgovinskih sporazuma

 
 
U razdoblju od 10. do 17. listopada 2015. održat će se „Međunarodni dani aktivnosti“ s brojnim decentraliziranim kao i centraliziranim aktivnostima i akcijama diljem Europske unije i Sjeverne Amerike. „Međunarodni dani aktivnosti“ održat će se s jasnom namjerom i glasnom porukom da ne želimo trgovinske sporazume poput TTIP-a i CETA-e jer će oni bitno ugroziti naša prava – demokratska prava, prehrambenu suverenost, zapošljavanje, radnička prava i zaštitu okoliša. Najveće aktivnosti planiraju se u Njemačkoj i Nizozemskoj, dok će se u Bruxellesu (15.-17. listopada) održati veliki prosvjedni marš protiv 'EU Summita' na kojem će europski građani jasno i glasno reći 'NE' siromaštvu, nejednakosti i TTIP-u. Istovremeno, prosvjedi će se održavati i diljem Sjeverne Amerike, uključujući naravno i SAD.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2015/04/TTIP-CETA-Stop.jpg
U cijeloj Europi a ne samo u Europskoj uniji, znatno je povećana svijest o svim opasnostima trgovinskih sporazuma kao što su Transatlantski sporazum o trgovini i partnerskom ulaganju poznatiji kaoTTIP te CETA, trgovinski sporazum između Europske unije i Kanade.
 
'Europska građanska inicijativa' ('European Citizen's Initiative') objavila je 7. listopada 2015. značajnu vijest: ukupno je sakupljeno više od tri milijuna potpisa građana (točan broj: 3.263.920) protiv sporazuma TTIP i CETA. U isto vrijeme prosvjedovat će i građani diljem Sjeverne Amerike, Južne Amerike i Pacifika koji su se ujedinili snažno kao nikada do sada i jasno će se suprotstaviti trgovinskim i drugim sporazumima: TTIP, CETA, a naročito Transpacifičkom partnerstvu/TPP između SAD-a, Kanade i određenih azijskih država, TiSA – Trade in Services Agreement.  
 
TiSA je međunarodni sporazum o trgovini usluga između 24 strane, uključujući EU i SAD, a odnosi se na liberalizaciju i privatizaciju javnih usluga, u prvom redu to su bankarstvo, zdravstvo i transport. TiSA je pokrenuta na inicijativu SAD-a 2012. Pregovori o sporazumu TiSA vođeni su uglavnom u tajnosti, a kritika pregovora o sporazumu TiSA znatno je porasla nakon objave tajnog dokumenta od strane WikiLeaksa u lipnju 2014. Pregovori o sporazumu TTIP vođeni su također velikim dijelom u tajnosti: samo u fazi priprema za pregovore o ovom sporazumu održano je prema službenim podatcima EU-a 590 sastanaka između predstavnika Europske Komisije i korporativnih lobista.
 
U javnosti se tvrdi kako će navedeni sporazumi doprinijeti gospodarskom rastu i stvaranju novih radnih mjesta. U SAD-u američka javnost ima i te kako negativna iskustva sa Sjevernoameričkim sporazumom o slobodnoj trgovini (North American Free Trade Agreement/NAFTA, potpisan 1994.) koji je uzrokovao gubitak više od 800.000 radnih mjesta. (Za više informacija, molim pogledati tekst objavljen na portalu Hrvatskog fokusa 3. 4. 2015.: „Globalni prosvjed protiv trgovinskih sporazuma“).
 
TTIP nije samo trgovinski sporazum između EU-a i SAD-a kako se najčešće smatra i predstavlja u javnosti, TTIP podrazumijeva i usklađivanje propisa o sigurnosti i radnog prava s obje strane Atlantika. TTIP se odnosi i na ograničavanje slobode kretanja ljudi budući je kretanje zamišljeno u vidu odredbe „MODE 4“ tj. „prisustvo fizičkih osoba jedne zemlje na teritoriju neke druge zemlje.“ U navedenim pregovorima koji su u tijeku na mobilnost i migraciju gleda se samo s ekonomskog gledišta. Temeljno pravo na slobodu kretanja ovdje se ne pojavljuje kao takvo, tvrde oni dobro upućeni te upozoravaju: „Kretanje roba i kapitala imati će veće slobode od kretanja ljudi.“ Predviđa se i progresivno nestajanje javnih službi i priprema se njihova privatizacija tehnikom zvanom „negativna lista,“ u kojoj su popisane javne službe koje ne smiju biti privatizirane. Nadalje, TTIP kao i drugi slični sporazumi znače i podređenost država pravu skrojenom po mjeri multinacionalnih kompanija preko rješavanja sporova između država i kompanije (omraženi ISDS, koji nije ništa drugo nego pravni mehanizam zaštite ulagača odn. investitora), a koji već ima naziv „sudovi za zaštitu očekivanih budućih profita.“  
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2015/10/tisa.JPG
S obje strane Atlantika ali i šire, svjedoci smo golemih promjena u posljednjih nekoliko desetljeća, a osobito u posljednja dva desetljeća: javni interesi više nisu javni jer oni postaju privatni interesi, snažno se promiče liberalizacija gospodarstva/ekonomije i financija, uz istovremeni golemi porast nejednakosti, siromaštva i gladi te uništavanje okoliša u golemim razmjerima. Od svih naprijed navedenih sporazuma 'o trgovini i ulaganjima' korist i dobrobit imati će isključivo korporacije, osobito velike međunarodne korporacije koje snažno lobiraju u korist ovih sporazuma zahvaljujući svojoj financijskoj moći.
 
Navedeni sporazumi onemogućit će sve nas da mijenjamo stvari na bolje i sudjelujemo u odlučivanju. Drugim rječima, ovdje se radi o znatnom smanjenju naše demokracije i demokratskih prava, ugrožava se javno djelovanje javnih institucija, smanjuju se standardi – kako društveni tako i oni u području zaštite okoliša, ugrožavaju se nadalje i obiteljska poljoprivredna gospodarstva/OPG-ovi, osobito mala, te standardi koji se odnose na sigurnost hrane, farmaceutskih i kozmetičkih proizvoda itd.
 
Bude li usvojen, TTIP će dati goleme „privilegije“ multinacionalnim kompanijama, imao bi snagu zakona i zauvijek „vezao ruke“ vladama – na promjenu sporazuma TTIP ne bi mogle utjecati ni političke promjene niti javno mnijenje, TTIP bi se provodio/primijenjivao „ili milom ili silom“ jer sporazum predviđa da promjene može donijeti samo jednoglasni konsenzus svih zemalja potpisnica.
 
Moto Međunarodnih dana aktivnosti: Trgovina za dobrobit ljudi! Zaustavimo TTIP, CETA-u, TPP i TiSA-u! Ne korporativnom grabežu!  
 

Rodjena Marija Kuhar

Povezani članci

Hrvati koji su mijenjali svijet

HF

Održana redovita skupština HAZU-a

HF

Potpisan Memorandum o suradnji između Sveučilišta u Zagrebu i Pretoriji

HF

Prilog HAZU-a kurikulnoj reformi (48)

HF

Ostavi komentar

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...