Bavio se željezničkom signalno-sigurnosnom tehnikom
O Nikoli Kesleru (Kessler) pisao je Vladimir Muljević 1998.: “Nikola Kessler i njegovi izumi”, ali mi je taj rad nedostupan. Muljević ga naziva Zadraninom, Prava Crvena Hrvatska u broju 87. (10. XI. 1906.) piše “suplenat na dubrovačkoj gimnaziji dobio je patente na dva svoja izuma… kako će se brzojavom bez žica moći u isti mah na više mjesta brzojavljati… Drugi je izum originalna sprava za željeznice. Svaki će naime vlak tom spravom moći predvidjeti da li mu je koja zapreka na tračnicama.”
Josip Moser citira Jurja Božićevića o Kesleru „njegov je izum aparat koji će onemogućiti željezničke nesreće svake vrste…“. Bavio se željezničkom signalno-sigurnosnom tehnikom. Kesler je konstruirao „aparate za sigurnost željezničkih radnika, za sprječavanje sukoba vlakova, aparat za ustavljanje vlakova, te aparat za automatsko zatvaranje prelaza preko pruge“. Keslerovi izumi su u njegovo doba opće prihvaćeni u Europi. Napisao je 1923. popularno djelo Elektrika u kućanstvu. U travnju 1929. osnovano je Dubrovačko autobusno društvo s o. j., poznato i pod skraćenim nazivom »DAD«. Njegove poslovođe bili su Filip Kessler i Stijepo Bjelovučić.
Prezime Kesler u modernoj Hrvatskoj – Kesleri u Hrvatskoj većinom su Hrvati (iz okolice Belog Manastira), a nešto manje i Mađari (iz Grada Belog Manastira). U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u okolici Belog Manastira i u Gradu Zagrebu. Kessleri u Hrvatskoj su Hrvati (iz Grada Karlovca). U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u gradovima Karlovcu i Splitu.
