Hrvati su manjina u dvanaest europskih država
Hrvatska država i njezini politički lideri u proteklih 25 godina u različitim kriznim situacijama svojevrsnu zaštitu i pomoć tražili su od “starije braće”. Ovako bismo, naravno, uvjetno rečeno, mogli nazvati Hrvate u iseljeništvu ili, kako to obično kažemo – u dijaspori. Hrvatska je doista kao nedonošče ili dijete koje nije stasalo, jer još uvijek rado prima bilo kakve oblike pomoći od svojih iseljenika diljem Europe ili Sjeverne Amerike. Politički lideri zapravo se ne libe i tražiti u prvom redu financijsku dotaciju.
Hrvatski iseljenici, prema podatcima Svjetske banke i Hrvatske narodne banke, svojim obiteljima u Hrvatskoj godišnje šalju 1,5 milijardi dolara. Riječ je samo o službenim podatcima, navode nam iz Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, pa se pretpostavlja da se u Hrvatsku, uključujući i neslužbene kanale (tzv. pocket money), iz inozemstva slije još toliko novca. Od 1993. do 2015. na ovaj način je u Hrvatsku ušlo više od 65 milijardi dolara. U ovaj iznos nisu ubrojeni udjeli koje Hrvati izvan RH ostvaruju u turističkom brutoproizvodu, kao ni udjel kojim pridonose u vanjskotrgovinskoj bilanci sa zemljama u kojima oni žive. Hrvatska je, dobro je poznato, izrazito iseljenička zemlja i, razmjerno gledano, prema broju stanovnika ima vjerojatno najveću dijasporu od svih europskih zemalja. Procjenjuje se, prema podatcima Državnoga ureda, kako hrvatsko iseljeništvo, a tu se podrazumijevaju iseljeni Hrvati i svi njihovi potomci, čini tri milijuna ljudi. Hrvata, kao pripadnika manjinskog naroda, u 12 europskih zemalja ima oko 350 tisuća, a u Bosni i Hercegovini, gdje su konstitutivni narod, ima ih oko 570 tisuća.