Geopolitičke i trgovinske igre u Aziji

Washington ne smije dopustiti da Kina preraste u morsku velesilu

Manje azijske zemlje profitiraju iz nadmetanja velesila – rekao nam je Roy Li, potpredsjednik Svjetskog trgovinskog centra u Tajvanu. Taj profesor ekonomije smatra da, iako nasilna politika Sjedinjenih Država usporava produbljivanje kineskih odnosa, on vidi ozbiljne mogućnosti u ugovoru o slobodnoj trgovini poznatoj pod nazivom Transpacifičko partnerstvo, za koje se Washington zauzima.

• U listopadu je odlučeno da će se Tajvan priključiti Transpacifičkom partnerstvu (TPP). Što Kina misli o tomu?

– Pravni sporovi oko priključenja Tajvana riješeni su time da je uvjet za primitak u TPP članstvo u Azijsko-tihooceanskoj gospodarskoj suradnji (APEC). S obzirom da je samostalni član kako APEC-a, tako i WTO-a, Tajvan se unatoč načelu „jedna država dva sustava“ može priključiti američkoj inicijativi. Kako to Kina doživljava, osjetljivo je pitanje. Protekle dvije godine više puta sam razgovarao s kineskim kolegama, oni su mišljenja da se Peking više koncentrira na bilateralne odnose Taipeija i Washingtona. TPP kao regionalna suradnja je stoga manje važna tema. Istovremeno, Kina na tu inicijativu gleda kao na jedan od geopolitičkih sredstava Washingtona kojima je pokušava izolirati u regiji.

• Njihovu bojazan potvrđuje da je ranije sam Barack Obama izjavio kako Washington ne smije dopustiti da u Aziji Kina diktira gospodarska pravila. Ovih je dana državni tajnik John Kerry ipak ponudio Kini i Rusiji priključenje TPP-u. Biste li mi pomogli u shvaćanju toga?

– Sjedinjene Države pozdravile bi namjeru Kine za priključenjem. Ranije je, naravno, Washington namjerno Kinu držao na distanci od partnerstva, bojao se naime da će Kina tijekom početnih usuglašavanja preuzeti inicijativu. Sada, međutim, kada su položena načela i pravila partnerstva, rado bi vidjeli unutar toga sustava i Kinu, prilagođenu spomenutim pravilima i načelima. Pozornosti vrijedno je, inače, da je stajalište Pekinga omekšalo, premijer Li Kequijang je nedavno o partnerstvu govorio iznenađujuće pozitivno.

• Istovremeno, nije pomoglo približavanju to što je prošli tjedan kroz osporavane teritorije Južnoga kineskog mora plovio američki ratni brod. Izjave Pekinga tada nisu odavale pomirbu…

– Politički ciljevi Sjedinjenih Država su jasni. Washington ne smije dopustiti da Kina preraste u morsku velesilu. Sve to, naravno, ne utječe pozitivno na gospodarsku suradnju, jednom treba raščistiti poziciju Kine. Istovremeno, ima i pozitivnih pomaka. Kina, Japan i Južna Koreja su u nedjelju održali uspješan sastanak koji bi mogao rezultirati uspostavom zone slobodne trgovine između tri spomenute zemlje. Iz toga je razvidna strategija Kine: Peking svoje geopolitičke sporove nastoji odvojiti od gospodarskih i trgovinskih odnosa.

• TPP se spominje i kao američku urotu protiv infrastrukturne investicije Novi put svile koju je osmislio Peking. Jeste li i Vi toga mišljenja?

– Dvije inicijative ne isključuju jedna drugu, naime trgovinskom partnerstvu infrastrukturnu pozadinu može pružiti upravo projekt Novi put svile. Potonji je, međutim, teški program, s obzirom da inicijativa za povezivanje azijskih i europskih tržišta može kršiti i ruske i američke interese. U regiji je inače u zadnje vrijeme na tragu geopolitičkih interesa utemeljeno bezbroj organizacija i suradnji, što je pogodno za manje zemlje. One mogu birati među kreditnim konstrukcijama velesila.

• Gdje je Tajvan u tom sustavu?

– Ranije smo igrali posredničku ulogu, no proteklih osam godina uspostavili smo tješnje odnose s Kinom. No to ne znači da se situacija ne može promijeniti. Na Tajvanu je uloga javnosti vrlo snažna, a na pragu su izbori. Sve više je onih koji smatraju da im je dosta prokineske politike i da žele veću distancu.

• A kako će Tajvan profitirati iz članstva u TPP-u?

– Naš izvoz u većinu zemalja sada je opterećen visokim carinama, a partnerstvo će te carine ukinuti. Ozbiljan je problem što se tajvanska industrija sve više iseljava u inozemstvo, što bi TPP mogao zaustaviti. Najvažnije je, međutim, da će se stvoriti snažno kritičan međunarodni sustav standarda poštivanje kojeg će ubrzati i u odgovarajućem koritu držati gospodarske reforme na Tajvanu.

Viktor Buzna, Magyar Nemzet