Hrvatski Fokus
Znanost

Bolonjski proces poremetio sve kriterije

Odgoj i obrazovanje te znanost za izazove budućnosti

 
 
Forsiranje negativne selekcije počinje još od osnovnog obrazovanja. Nejasno je odakle poplava učenika s vrhunskim ocjenama. Bolonjski proces s doktoratom kao završnim rezultatom obrazovanja, potpuno je poremetio kriterije izbora u viša zvanja. Može li pretraživalica učiti osnovne pojmove?
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/09/35abfc33ff74b8c159fcd4e92323219c7cb56bb6.jpg
Razvoj tehnike šezdesetih godina (npr. laser, mikroelektronika, računalo i sl.), a osobito digitalizacija krajem stoljeća: DVD, SMS, mp3 i posebno WEB, dramatično je promijenila ljudske živote. Dostupni izvori ukazuju na još dramatičnije promjene u budućnosti. Poput sve snažnije kiborgizacije, robotizacije i razvoja umjetne inteligencije pa i transhumanizacije. U tom kontekstu bit će razmotrene dvije ljudske aktivnosti s najdalekosežnijim posljedicama. Kako u svijetu, tako i u regiji. To su odgoj i obrazovanje te znanost.
 
Odgoj i obrazovanje
 
Tijekom životnog doba obrazovanje dijeli se u dva dijela. To su odgoj i obrazovanje tijekom formativnog razdoblja: osnovnoga, srednjega i visokog. Zatim slijedi obrazovanje za radna mjesta tijekom radnoga vijeka i treću dob. U središtu razmatranja je odgoj i obrazovanje u formativnom razdoblju.
 
Najprije je krajem XX. stoljeća, politički EU nametnuo bolonjski proces. S nikada jasno definiranom svrhom i doktoratom kao završetkom. Nazire se pritom jedna misao. Bolonjski proces je osmišljen da se bogati i moćni zapravo dvostupnjevitim studijem domognu najboljih iz manje razvijenih sredina. O čemu svjedoče brojni primjeri. Sada se nameće STEM ali i pitanje: Kako odgajati i obrazovati one rođene poslije 2010.? tzv. trans-Z(ombi) ili i-naraštaj koji će u svijet rada ući početkom tridesetih, a neki će doživjeti i XXII. stoljeće.
 
Osobno, to je moguće ako odgoj bude vrijednosno usmjeren, a obrazovanje za izazove budućnosti, a ne za radno mjesto. Za budućnost treba Post-STEM. To je sažet koncept STEAL + SSH. STEAL znači: prirodoznanstvo, informatika, tehnika, art (umjetnost, umijeće) i jezici. Jezici mogu biti formalni: matematika, logika, računalni jezici te humani: vizualni i auditivni. Za život potrebne su i društveno-humanističke znanosti (SSH). Posebno treba naglasiti jednu pojedinost. Tko ne zna prošlost osuđen je da ju ponovi. To vrijedi i za područje znanosti. Obrazovanje za konkretno radno mjesto dužnost je poslodavca. On može kao osobu zanatnika dobiti npr. alatničara. Ali alatničar mora tijekom formalnog školovanja učiti o izradi alata za štancanje lima i kalupa za injekcijsko prešanje keramičkih smjesa. Što otvara velike mogućnosti za udruge i poduzeća da obrazuju u određenom trenutku za konkretna, osobito novo uvedena radna mjesta. Kao što je to šezdesetih godina bio slučaj s računalom ili laserima u medicini.
 
Zašto odstupanje ocjenjivanja od Gaussove krivulje?
 
Trenutno su najvažnija pitanja: Što treba poučavati tijekom formativnog razdoblja i što učenik mora trajnije zapamtiti za realni život? Što se može prepustiti kasnije digitalnim alatima? Zamijećeno je da se napustilo Gaussovu krivulju raspodjele rezultata učenja. Nejasno, odakle poplava učenika s vrhunskim ocjenama. Zbog kojih su učitelji (najviši pojam) izloženi pritiscima roditelja. No, i drugih zainteresiranih da određeni učenik mora izvršiti školovanje s prosjekom ocjena 5,0. U protivnom ne će biti primljen u nastavak školovanja. Tu činjenicu nitko nikada nije objasnio javnosti. Svođenje mogućnosti upisa u viši stupanj obrazovanja na neprirodnu raspodjelu uspjeha, kako iskustvo uči može izravno utjecati na svjesno zanemarivanje potencijalnih uspješnih ljudi u društvu. Stav se temelji na dosadašnjim saznanjima. Istodobno, previše prava dodijeljeno je učenicima (posredno roditeljima i onima s njima povezanim). Stoga su oni koji podučavaju i odgajaju pod stalnim stresom.
 
Digitalno doba
 
Sve rasprave koje se vode o odgoju i obrazovanju za izazove budućnosti, zanemaruju dva bitna elementa. Sve je nužnije pojmovno mišljenje i pouka o važnosti sustavnosnog pristupa. Sagledavanja svega što se radi, kao rezultat djelovanja nekog sustava. Danas je moguće razlikovati dva osnovna sustava. Digitalno- ili kiber-fizičke sustave i informacijske sustave. Pritom u oba sustava postoji trojedinstvo informacije, energije i materije. U digitalno-fizičkom sustavu težište je na materiji i energiji. U informacijskom sustavu na informacijama (podaci, naredbe, znanje itd.). Međutim treba naglasiti jednu važnu činjenicu. Informacije se ne jede, u njih se ne oblači i pod njima se ne spava. Genijalna misao stručnjaka Siemensa iz 1999.
 
I u digitalnom dobu postoji realni svijet
 
Jedna izvrsna predavačica, tumačeći vrijednost njihovih rješenja aditivne proizvodnje (popularno 3D print) izjavila je da oni posjeduju više od tisuću digitalnih materijala. Bio je to poticaj za promišljanje kakvi materijali uopće postoje. Rezultat, oni posjeduju taj broj receptura u računalu (informacija). Materijale je moguće podijeliti na fizičke (analogne) i informacijske materijale. Informacijski materijali mogu biti analogni (knjige, arhivska građa, pozivi za sjednice, itd.) i digitalni, kao spomenutih više od tisuću materijala, digitalne slike i digitalni zvuk. Analogne materijale moguće je pretvoriti u digitalne i obrnuto.
 
Prirodno i umjetno
 
Kako nastaju fizički materijali i odgovarajuće tvorevine? Ne samo učenici i njihovi učitelji, već u pravilu i najšira javnost ne razlikuju što je to prirodno a što umjetno. Prirodno je rezultat prirodne tehnike, predmeti (njem. Ding), prirodnine, primjerice željezna rudače i prirodni plin. Sve što je stvorilo ljudsko biće, rezultat su umjetne (čovjekove) tehnike. To su stvari (njem. Sache), umjetnine ili artefakti. Neki od artefakata mogu biti i umjetnička djela. Ovu nedovoljnu poznatu podjelu na prirodnine i umjetnine iskorištava se u komercijalne svrhe. Sve je postalo eko ili bio. Proizvodi agrokulture poput pamuka ili hidroponski uzgojenog povrća nije prirodno, već uzgojeno. A to znači da je najboljem slučaju ugojeno u prirodi. Međutim suvremeni uzgoj u staklenicima i plastenicima onemogućuje izravni dodir uzgojine s prirodom. Još jedan primjer nerazlikovanja osnovnih pojmova je sve rasprostranjenija podjela hrane na organsku i onu drugu, standardno uzgojenu. To je jedan od razloga zašto je uvedena nova podjela tvari i materijala. To su organski i anorganski polimeri i nepolimeri. Primjer prirodnih anorganskih nepolimera su: metalne rudače, zlato i živa, dok su primjerice glina, zeoliti i cirkon, anorganski polimeri, itd. Polimeri su skupno ime za prirodne i sintetske polimerne tvari (kemijski spoj sastavljen od makromolekula) i polimerne materijale kojih je osnovni sastojak sustav makromolekula, makromolekulni spoj, s ponavljajućim jedinicama. Prvi organski polimeri su proteini, nukleinske kiseline i polisaharidi. Biljke, životinje i ljudsko biće primjer su organskih polimera, a lipidi organskih nepolimera. Možda je najpoznatiji umjetni polimer plastika, načinjena od prirodnina, nafte ili prirodnog plina.
 
Razlikovnost proizvodnje i izrade
 
Zbog utjecaja engleskog jezika u kojem je sve design i manufacturing većina ne razlikuje dva bitna pojma: proizvodnja (production ili fabrication) i izrada (manufacturing). Izrađuju se lijevani brončani kipovi. Ali poliesterski kipovi se proizvode. U čemu je trik? Izrađuje se od materijala poput drva, kamena, aluminijskih slitina ili jedne vrste plastike, plastomera (termoplasta). Tu dolazi samo do promjene stanja: čvrsto, kapljevito i čvrsto. Međutim nema betona, gume ili keramike. Postoje proizvedeni betonski proizvodi, gumeni pneumatici ili keramičke vaze. To znači da se najprije smjesi (ulaz u proces) mora dati početni oblik, praoblik, što je praoblikovanje a zatim kao rezultat očvršćivanja (kemijski proces) nastaje tvorevina od tog materijala. Tipični je primjer proizvodnja kruha. Prvi aditivni proizvod načinjen 1987. bio je primjer proizvodnje. Po nalogu računala (digitalno), duromerna smjesa nanošena je u slojevima, a zatim je potrebna kemijska reakcija očvršćivanja ostvarena s pomoću lasera.
 
Može li pretraživalica učiti osnovne pojmove?
 
Reformatori obrazovanja insistiraju da djeca sama uče pojedine pojmove. Primjer. U posljednje vrijeme suočeni smo s pitanjem je li postoji četvrta industrijska revolucija, poznatija kao Industrija 4.0. Analiza pokazuje porazne rezultate. Kada je proučavano značenje naziva revolucija, ustanovljeno je na tražilici da se naziv revolution susreće u oko 100 milijuna tekstova. A odgovor na pitanje revolucija nudi se 1,1 milijun tekstova. Neka netko odgovori na pitanje, kako će učenik samostalno tijekom školovanja doći do pravog odgovora.
 
Konačno, kako digitalizacija utječe na kognitivne sposobnosti učenika? Tribina "Digitalna demencija" rezultirala je poraznim rezultatima. Prestanak pisanja velikih i malih slova, oslanjanje na sve je u kompjutoru i izostanak učenja napamet, vodi snižavanju kognitivnih sposobnosti. Postoje knjiga R. Bradburyja i istoimeni film Fahrenheit 451. Prema zamišljenim preinakama procesa odgoja i obrazovanja na ovim prostorima, sadržaj tog romana postaje nemoguć. U želji da satre neovisno mišljenje, u Fahrenheitu 451 država spaljuje knjige. Međutim postoje pojedinci koji znaju napamet njihov sadržaj. Za nove generacije problem je naučiti napamet tablicu množenja ili koju pjesmicu. Treba upozoriti i na digitalni mobing. Poseban je problem neovlašteni upad promicatelja digitalizacije u državne obrazovne sustave diljem regije.
 
Znanost
 
Klasična znanost postupno nestaje. Sve se temelji na čudnim kriterijima vrednovanja pojedinih sveučilišta i pojedinaca te nezadrživ razvoj industrije verificiranja radova i otkrivanja plagijata. U nastavku navedeni podatci su približni.
 
Položaj sveučilišta
 
Zemlje bivše države imaju oko 22 milijuna stanovnika, što je 0,3 % svjetske populacije. U svijetu ima oko 22.500 sveučilišta. Šangajska lista uzima u obzir prvih 500. Na najnovijoj listi Sveučilište u Beogradu s mjestom na ranglisti od 201.-300. mjesta ubraja se među 1 % najboljih svjetskih sveučilišta, Ljubljana je među 1,8 %, a Zagreb među 2,4 %. Po Gaussovoj krivulju sve do 2,15 % smatra se izvrsnim. Veliki uspjeh za skupinu zemalja koje čine samo oko 0,3 % svjetske populacije uz nezadovoljavajuće financiranje.
 
Kriteriji napredovanja pojedinaca
 
Bolonjski proces s doktoratom kao završnim rezultatom obrazovanja, potpuno je poremetio kriterije izbora u viša zvanja. Deklaracija iz San Franciska (DORA) iz 2013. zahtijeva drugačije kriteriji od uvedenih. Sada se samo računaju radovi na engleskom jeziku koje su objavljivanjem žigosali najgori eksploatatori u povijesti. Moraš imati ideju, nabaviti novac, načiniti posao i onda platiti časopisu da to objavi i eventualno nekom programu za ispitivanje plagijata da provjeri rad. Stoga ne začuđuje da je Elsevier u 2016. uprihodio 6 milijardi funti uz profit od 38 %. Iskustveno, pitanje plagijata je velika tema za naredno razdoblje.
 
Potpuno je izostala razgovorna komponenta pri izboru. Poznat je primjer jednog njemačkog profesora na tehničkom fakultetu, istina u drugim vremenima. Po broju radova bio je možda i najslabiji. Kada ga je predsjednik izbornog povjerenstva pitao što će raditi kao šef katedre, odgovor je bio kratak. Istraživanja za praksu. Dvadeset i tri godine kasnije imao je 250 golf loptica, svaka je predstavljala jednog dr. ing.
Valja zaključiti. Trebaju nam ozbiljne rasprave o odgoju i obrazovanju kao i znanosti. Ali ne u funkciji moćnika nego za potrebe matičnih država. A nazire se još jedan trend, sve veća državna nevoljkost financiranja znanosti.

 

Prof. emeritus Igor Čatić (proširena inačica teksta objavljenog na http://www.academlink.com/blog/odgoj-i-obrazovanje-i-znanost-u-regiji-za-izazove-buducnosti)

Povezani članci

Hrvatski jezik – dika svih Hrvata

HF

Zvonko Kusić novi predsjednik Zaklade

HF

Amazona u plamenu

HF

Povezivanje fizičkog i digitalnog svijeta

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...