Može li podivljali blimp imati stealth obilježja?

Jezične neznalice protiv balona, zrakoplova…, protiv hrvatskoga identiteta

Znate li što je podivljali blimp, ili što su stealth obilježja? Mogu li se topiti kućišta svijeća? O čemu se govorilo na konferenciji Cirkularna ekonomija i industrija polimera? Poticaj za ovaj tekst je reakcija jedne fakultetski obrazovane osobe na moj jezično-politički tekst u kojem sam zahtijevao da se stranke izjasne o važnosti i očuvanju hrvatskoga nacionalnog identiteta. Pri čemu je hrvatski jezik na svim razinama komunikacije javnosti, nužnost (HF, 30. listopada 2015.)

Dragi naši "hrvatski" blimp i stealth!

»Već godinama smetaju ti silni anglizmi u svim domenama, a najčešće se rabe u ekonomsko – bankarskom svijetu. Mi obični čitatelji ništa ne razumijemo… Anglizmi savršeni u funkciji muljanja i zamagljivanja.« Na čitateljstvu je da prosudi ovu reakciju, jer radi se o primjerima iz masovnih medija, a ne stručnom tisku.

Na prvo pitanje, teško ćete odgovoriti ako nemate prijatelja među zrakoplovcima ili dobre rječnike. Nedavno je objavljena vijest da se vrlo skupi blimp raspao. Kada se vidjelo sliku, pa to se u običnom hrvatskom jeziku zove balon. Ili zbog specifičnog oblika cepelin. A što su to stealth obilježja. Radi se o zrakoplovima, pretežno vojnim, čije je jedno od glavnih obilježja radarska nevidljivost.

U nedavnoj usporedbi vrsta svijeća navedeno je da se plastična kućišta od njihove topline tope. Topi se u otapalu (npr. vodi), kućišta se tale. Kao i ledenjaci ili snijeg obasjani suncem. Nedavno održana konferencija trebala se zvati Kružno gospodarstvo i industrija plastike. Nekoliko zapažanja i poticaja.

Dame obožavaju najlonke (plastika, poliamid) ali ih ne doživljavaju kao plastični proizvod. Najprije je bio najgori masovni proizvod svih vremena, pa ekonomsko pitanje. Sada je to primjer štetnosti jednokratne uporabe. Proizvod je naravno plastična vrećica. Koja se može uspoređivati samo s papirnatim vrećicama od kojih je po 7 kriterija bolja, jedino je nejasno, kada će se raspasti. Sve prognoze o stotinama godina su neprihvatljive, nema empirijski provjerenih podatka. Za staklo ima, ocjena, u moru neodređeno vrijeme. Svaka plastična vrećica može se barem dva puta upotrijebiti, za donošenje, osobito mokroga ili masnog sadržaja i punjenje kućnim otpadom. A najnovija uporaba plastičnih vrećica je zagrijavanje nedonoščadi. Što je primjer jednokratne ambalaže? Plastična ambalaža u trgovačkim lancima za pakiranje mljevenog mesa.

Samo jedan izvedeni podatak s navedene konferencije. Godine 1950. svjetska proizvodnja plastike bila je 1,5 a 2014. čak 311 milijuna tona. U 64 godine povećanje od 207 puta!!! A migrantska kriza je dopunski potvrdila važnost plastike u suvremenom svijetu. Zamislite si samo kako bi bilo organizirati raspodjelu potrebne vode da se ona tijekom njihova putovanja dijelila u staklenkama.

Prof. Igor Čatić