Reforme niti su počele, niti će završiti s Mostom

Obećavajući Program gospodarskog oporavka iz travnja 2010. zaustavljen je dolaskom na vlast Kukuriku koalicije koncem 2011. godine 

Reforma javne uprave sama za sebe ne će ništa donijeti. Tko ima konzistentan gospodarski program, taj bi morao formirati vlast. Strukturne reforme, poticanje ulaganja i fiskalna odgovornost, tri su stupa na kojima Europska zajednica temelji gospodarski rast u zemljama članicama. I za Hrvatsku kao jednu od članica, vrijede ove gospodarske strateške odrednice, s time da je Hrvatska još dodatno u postupku otklanjanja prekomjernog deficita, za koje su potrebne odlučne mjere politike i posebno praćenje.

Nakon provedenih parlamentarnih izbora u studenome ove 2015. godine, najčešća riječ koja se spominje, u kontekstu gospodarske politike Hrvatske i pregovora o formiranju nove vlade, jesu reforme , reforme i samo reforme.

Smjernice MOSTA

Nova stranačka grupacija Most koja je osvojila određeni broj mandata koji su odlučni za formiranje nove vlade, dala je svoje prijedloge Smjernica za razvoj koje oni predlažu za razgovor, u obliku natuknica, što bi to u hrvatskom gospodarstvu trebalo poduzeti u cilju rješenja strukturnih problema? Za sektor poduzetništva i monetarne i financijske politike također su dani prijedlozi Smjernica. Navedene smjernice sadrže određene reforme koje bi trebalo pokrenuti u cilju gospodarskog rasta, kao na primjer reviziju nagodbi prije stečaja, ukidanje određenih neporeznih davanja, ukidanje poreza na dividende i udjele, revizija sustava potpora  i poticaja itd. Smjernice jesu određene reforme u odnosu na dosadašnje stanje, ali ne sadrže strukturne promjene kao što je daljnja privatizacija gospodarskih subjekata u državnom vlasništvu i u tom smislu orijentacija na  razvoj tržnog gospodarstva. U Hrvatskoj stalno raste udio državnog kapitala u ukupnom kapitalu poduzeća, s 39,5 % u 2009. godini na 41,5% u 2014. godini. Pri tome, je omjer glavnice (kapitala) i duga u poduzećima u 100-postotnom državnom vlasništvu 1:0,6 do 0,8, dakle imaju veću glavnicu (kapital) od duga, i to konstantno od 2009. do 2014. godine, ali se to nije odrazilo na porast BDP-a, porastom ulaganja. Takav odnos glavnice i duga je na razini svjetskih vodećih američkih korporacija. U poduzećima u privatnom vlasništvu omjer glavnice (kapitala) i duga je 1:4, 5 ili više. Jednu kuna vlastite glavnice (kapitala) opterećena je s 4 do 5 kuna duga. Pitanje je, u što je ta vlastita glavnica (kapital) poduzeća u državnom vlasništvu utrošena, na plaće ulaganja ili što?

U području monetarne i financijske politike, Smjernice imaju izraženiji reformski pristup, koje zadiru i u područje strukturnih promjena. Recimo ustrojavanje ekonomskog savjeta, ustrojavanje ekonometrijskog modela hrvatskog gospodarstva, izrada bilance nacionalnog gospodarstva, uspostava uloge i zadatka Hrvatske  narodne bane po uzoru na Europsku središnju banku i druge mjere. Predviđa se također i uvođenje privatnog sektora u zdravstvo. Što bi to značilo još će trebati detaljnije razraditi, je li to zdravstveno osiguranje preko polica ili samo djelimice privatizacija zdravstva ili nešto drugo, o tome će trebati još mnogo razrada i analiza. Tek je za spomenuti da je to jedina značajna strukturna promjena koja se predviđa navedenim smjernicama.

Javna uprava udarna točka – realizacija u 4 godine samo strategija! Također, javna uprava, udarna je točka na kojoj temelje svoje reforme grupacija MOST. Sadašnja vlada koja obavlja samo tehničke poslove, je na tom području tek pod kraj svoga mandata izradila Strategiju Javne uprave od 2015. do 2020. godine koja je usvojena na Saboru i to je bilo sve što se na tom području poduzelo. Neki zakonski prijedlozi o reformi javne uprave koji su dolazili od pojedinih saborskih zastupnika su odbijeni s uobičajenim obrazloženjima da se na tome radi itd.

Konzistentan program!

Obrazlažući svoje zahtjeve za reformama od kojih, kako kažu, ne namjeravaju odustati, kao niti od formiranja reformske vlade, čelnici MOSTA govore da se nije u proteklih 25 godina ništa napravilo. Što se tiče reforme javne uprave, gledano iz sadašnjeg kuta, ta konstatacija možda stoji. Ali, ne treba niti od te reforme očekivati spektakularne promjene, ako nisu povezane s ostalim strukturnim reformama i rješenjima za poticanje gospodarskog rasta. Ona bi mogla, sama za sebe, dovesti samo do povećanja broja nezaposlenih. Tko ima takav konzistentan program, taj bi morao voditi buduću vladu. U Programu gospodarskog oporavka iz travnja 2010. godine, zajedno s ostalim predviđenim reformama, bile su utvrđene konkretne aktivnosti u cilju racionalizacije sustava javne uprave i povećanja njezine učinkovitosti. Provedba tih aktivnosti bila je zaustavljena dolaskom na vlast, koncem. 2011. godine, još uvijek aktualne koalicije.  

Strukturne reforme koje su provedene 1993./4., poznate kao Stabilizacijski program, donijele su značajne rezultate u gospodarstvu. Prosječna stopa rasta GDP u razdoblju od 1992. do 1997./1998. godine iznosila je oko 14 posto. Porast BDP-a s 8 milijardi dolara u 1992. godini na oko21 milijardu dolara 1998. Porast priljeva u državni proračun za 88 puta.

Faza minimalizacije duga ili maksimalizacija dobiti!

Što je važno za izradu nekoga gospodarskog programa? Najprije utvrditi uzroke nekoga stanja te u  kojoj se fazi nalazi gospodarstvo države. Još i danas u postoje, na primjer, prijepori svjetskih makroekonomista o razumijevanju Velike depresije iz 1930. godine. Ben S. Bernanake, predsjednik odbora Saveznih pričuva (FED) do 2014. godine, rekao je da bi se uspjeh u razumijevanju Velike depresije iz 1930. godine mogao nazvati „Svetim Gralom, makroekonomike“     

Američki makrogospodarstvenik japanskog podrijetla Richard C. Koo u  knjizi „Sveti Gral makroekonomike“ objašnjava važnosti prepoznavanja u kojoj se fazi pojedino gospodarstvo nalazi. On razlikuje dvije faze! Faza u kojoj gospodarski subjekti nastoje maksimalizirati dobit i faza u kojoj nastoje minimizirati dug. Ova druga faza nastaje nakon pucanja imovinskog mjehura odnosno pada cijena imovine gospodarskih subjekata dakle aktive u bilanci, kada prestaje glad za kreditiranjem i korporacije se nastoje riješiti dugova. Kvantitativno popuštanje monetarne politike u toj fazi nema uspjeha. Određene te pojavnosti prisutne su i u hrvatskom gospodarstvu! Pad cijena nekretnina, dionica. Kakav je to odraz imalo na bilance gospodarskih subjekata? Prema podatcima HNB-a štednja kućanstava raste iz godine u godinu, a potraživanja banaka  od kućanstva od 2009. godine su u padu. Plasmani poduzećima od banaka su također u padu. O stanju dugovanja gospodarskih subjekata već je bilo riječi. Sve upućuje na opreznost u postupanju i potrebe za cjelovitim rješenjima.

Zvonko Koprivčić, dipl. oec.