Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Ključni problem u Hrvatskoj je neplaćanje!

Strukovne komore moraju biti servis svojim članovima

 
 
Članstvo u strukovnim komorama treba biti masovnije i članovi komora moraju se osjećati kolegama, a ne konkurencijom, smatra Tihomir Rengel, dipl. ing., DHT Projekt d.o.o., Zagreb.Uz to, projektant s dugogodišnjim iskustvom u projektiranju termotehničkih instalacija, suvlasnik projektantske tvrtke i predavač na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu osvrnuo se na upravo završene izbore u Hrvatskoj komori inženjera strojarstva i istaknuo što bi u njoj sve trebalo promijeniti da ona postane pravi predstavnik i zagovornik struke.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2018/04/rengel-tihomir2018-2-20180405152556193.jpg
Za početak, što Vas kao projektanta najviše muči u svakodnevnom radu?
– Najveći problem koji sve nas muči, ne samo projektante, je nerazvijenost hrvatskog gospodarstva. Naime, kako nema ozbiljnije industrije, projektira se uglavnom u zgradarstvu. To je i razlog zašto u Hrvatskoj u pravilu više nema ozbiljnih, velikih projektantskih tvrtki i one s više od 10 zaposlenih mogu se nabrojati na prste, dok su preostale tvrtke sa svega 2 – 3 zaposlenika. No, s time se ne može napredovati niti stjecati nova znanja niti izvoditi imalo malo veće projekte. Velik su problem i cijene koje su u nekim ponudama na rubu isplativosti. No, to je nešto zašto smo mi projektanti sami krivi jer pod raznim pritiscima pristajemo 'raditi za kikiriki'. Zbog toga treba propisati neke minimalne cijene rada ispod kojih se ne bi smjelo ići, po uzoru na neke druge struke (npr. odvjetništvo). Mi projektanti morali bi biti svjesni da smo kolege, a ne konkurencija.
 
Naravno, moram spomenuti ključni problem u Hrvatskoj – neplaćanje! Ako je problem pronaći posao i završiti ga kvalitetno i na vrijeme, zašto onda još mora biti problem naplatiti ga?! S druge strane, dok za obavljene radove na projektiranju na naplatu čekamo predugo, obveze prema državi moramo podmiriti odmah. Isto tako, kao poduzetnik bih istaknuo da je posve besmisleno da nam u ured stalno dolaze kojekakve inspekcije kojima je cilj samo i jedino pronaći nekakvi nedostatak i naplatiti kaznu, a ne najprije upozoriti na propuste i obvezu poštivanja propisa.
 
Što bi od tih problema trebala rješavati Hrvatska komora inženjera strojarstva kao krovna strukovna udruga ovlaštenih projektanata strojarskih instalacija?
– Prije svega, Komora mora biti servis svojim članovima. To znači da ona mora biti uvijek na usluzi za rješavanje problema i kao pomoć u poslu svojih članova, projektanata, a ne sredstvo za ispunjavanje ambicija pojedinaca na njezinom čelu. Dakle, svaki član Komore od nje mora dobiti sve što mu treba za lakše obavljanje svakodnevnih poslova: od pomoći i savjeta, do informacija i preporuka, a ne da ona služi samo da se dobije žig.
 
Kako bi se to ostvarilo, nužno je povezati se s drugim komorama inženjera u graditeljstvu (arhitekata, inženjera građevinarstva i elektrotehnike) pa i s Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom obrtničkom komorom i drugim strukovnim udrugama (npr. Hrvatskom stručnom udrugom za plin, Hrvatskom dimnjačarskom udrugom) i zajedno i proaktivno nastupati prema nadležnim državnim tijelima (ministarstvima, uredima, agencijama i sl.). Također će trebati intenzivirati suradnju s odgovarajućim komorama u zemljama u okruženju jer, primjerice, do sada nije bilo gotovo nikakve suradnje s Inženjerskom komorom Slovenije, a iz slovenskih iskustava moglo bi se dosta naučiti. Konačno, mislim da se članstvo u Komori mora omasoviti i da ona okuplja sve strojare, a ne samo ovlaštene projektante, nadzorne inženjere i voditelje gradnje. Ako je 'Komora inženjera strojarstva', onda njezini članovi trebaju biti svi strojari koji su položili stručni ispit. Nelogično je da član HKIS-a ne može biti diplomirani inženjer strojarstva koji, npr. radi u brodogradilištu i projektira brodove!
 
Na upravo završene izbore u HKIS-u bilo je više prigovora i primjedbi zbog uočenih netransparentnosti i neusklađenosti sa standardima demokratske prakse. O čemu se tu radilo i što je poduzeto u vezi s time?
– U posljednjih nekoliko mjeseci, otkako traju izbori (jer oni prošle jeseni su poništeni!), tridesetak članova HKIS-a potrošilo je mnogo svojeg slobodnog pa i radnog vremena kako bi se neke stvari promijenile u dosadašnjem radu Komore. Nikome od njih motiv nije bio novac, već želja da se nešto promijeni i da svima bude bolje. Kako bi se provjerilo jesu li svi potezi koje je provodila dosadašnja uprava Komore na provođenju izbora u skladu sa zakonima i demokratskom praksom, angažirana je i odvjetnica. Na žalost, pojedini interni akti Komore zamišljeni su i napisani tako da je mnogo toga ostalo neregulirano i nedorečeno, što se osobito vidi na primjeru izbora i ponekad mi se čini kao da su ih radili Vladimir Putin ili Viktor Orbán.
 
S druge strane, čudi me što Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja smatra da je nadležno samo za poslove i akte Komore koji se ubrajaju u tzv. prenesene ovlasti (tj. na ono što Komora radi u ime države), ali ne i za njezine opće akte (one koji uređuju njezino poslovanje i unutarnju organizaciju). Isto tako, Ministarstvo uprave smatra se nadležnim za provođenje nadzora samo nad zakonitošću rada 'običnih' udruga građana koje se upisuju u registar udruga, ali ne i Komora s obzirom da se one, temeljem zakona, upisuju u sudski registar. To su dva dobra primjera zašto se, u nedostatku potpore države za rješavanje nepravilnosti, gubi povjerenje u tu istu državu. Ipak, Upravnom sudu je podnesen prijednog za ocjenu zakonitosti općeg akta Komore kojima se uređuju izbori, no to formalno-pravno ne znači da se oni ne smiju provoditi. U svakom slučaju, postupak glasovanja za članove Skupštine je završen i, kakvi god bili rezultati, održavanje Skupštine Komore najavljeno je za 19. travnja u Osijeku i tada će biti konstituirana nova Skupština i izabrana nova upravna tijela Komore.
 
Što treba promijeniti u internim aktima i organizaciji HKIS-a da problema do kakvih je dolazilo pri izborima u budućnosti više ne bude?
– Najprije se mora promijeniti pravni okvir, tj. interni opći akti koji definiraju organizaciju Komore, tako da budu jasni, transparentni i svima razumljivi. To je preduvjet 'fair-playa' u radu Komore i njezinog kvalitetnog daljnjeg funkcioniranja. Naime, samo je po sebi razumljivo da jedan članak internog akta ne smije biti u suprotnosti s drugim, što je do sada bio ne tako rijedak slučaj. Isto tako, hitno se moraju promijeniti odredbe koje onemogućavaju da se za ključna mjesta u Komori može kandidirati bilo koji njezin član (koji plaća članarinu i nema izrečenu stegovnu mjeru, naravno), a kako bi se osigurala propisana jednakost svih članova Komore.
 
Što bi trebalo biti među prvim zadacima novog čelništva HKIS-a nakon preuzimanja dužnosti?
– Kao prvo, čelno mjesto Komore ne smije služiti za pokazivanje svojeg ega, već za rad za dobrobit svih članova i cijele strojarske struke. U skladu s time, mislim da bi predsjednik Komore, tko god bude izabran na tu dužnost, morao osobno obići i upoznati svakoga njezinog člana, od Umaga do Iloka i od Čakovca do Cavtata, vidjeti čime se bavi, saslušati ga i čuti što ga muči.
 
Mislite li da bi HKIS trebao više sudjelovati u donošenju podzakonskih i tehničkih propisa koji imaju veze s projektiranjem strojarskih instalacija? Primjerice, već 30-ak godina koristi se, sada već prilično zastarjeo, propis za projektiranje i održavanje plinskih kotlovnica, a problem je i propis za izvođenje plinskih instalacija koji nema jednaku valjanost u cijeloj državi.
– Pravilnik o plinskim kotlovnicama je gorući problem na koji struka već godinama upozorava 'nadležna tijela', ali se ne događa ništa. Novi Pravilnik mora biti usklađen s tehničkim dostignućima i promjenama u posljednjih 30-ak godina i prilagođen stečevinama drugih europskih zemalja koje nam mogu biti uzor (npr. Slovenije, Austrije, Njemačke). Njegova izrada svakako treba biti zadatak Komore! Isto tako, u Hrvatskoj nema nijednog tehničkog propisa koji bi uređivao energetska postrojenja na biomasu, a ona su u primjeni sve češća. I na tome bi Komora morala raditi, u skladu sa svojim ciljevima, zadacima i ovlastima. Tu je i Tehnički propis za plinske instalacije koji je izradila jedna druga stručna organizacija (HSUP), no koji nema svoju pravnu težinu. I to se mora promijeniti, u suradnji svih: i struke i nadležnih ministarstava. Konačno, svi bi ti propisi morali biti objavljeni u 'Narodnim novinama' i služiti kao pravni okvir za rad projektanata i instalatera i za postupanje nadzornih inženjera, inspektora i inspekcijskih tijela.
 
Osim što ste projektant, suvlasnik projektantske tvrtke i aktivni ste u HKIS-u, predavač ste i na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kakvo je Vaše mišljenje o suradnji među strukama u gradnji? Kako u tom smjeru obrazujete buduće arhitekte?
– Već sam 15 godina predavač na Arhitektonskom fakultetu, na Katedri za arhitektonske konstrukcije i predajem građevinske instalacije. Studente učim kako kvalitetno i kvantitativno primijeniti instalacije u sklopu projekta. Naime, arhitekti moraju biti svjesni da instalacije (cijevi, kanali, kabeli, klima-uređaji, klima-komore, radijatori, bojleri, kotlovi, kotlovnice, strojarnice itd.) zauzimaju određeni prostor. Isto tako, učim ih kako komunicirati u budućem profesionalnom životu sa svim drugim sudionicima u gradnji, od projektanata drugih struka, do građevinaca i instalatera. Uostalom, kako sam ranije rekao, suradnja svih struka u gradnji (i ne samo u gradnji!) je nužnost, ako želimo imati kvalitetno projektirane, izgrađene i opremljene zgrade, a kasnije u njima ugodno živjeti i boraviti.
 

B. L.: http://www.energetika-net.com/specijali/intervju-mjeseca/strukovne-komore-moraju-biti-servis-svojim-clanovima-26669

Povezane objave

HEP i druge hrvatske strateške tvrtke

HF

Doživi Sloveniju!

HF

Iran spašava Armeniju

HF

Država treba zamrznuti kredite na 4,80 kuna

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više