Hrvatski Fokus
Gledišta

Aco negira četničke zločine protiv Hrvata u Lici

Zastupnica Mosta bi trebala znati da je Tito zločinac!

 
 
Iz 90-ih godina, u uvjetima brutalne velikosrpske agresije i okupacije Hrvatske, za sva vremena će ostati zapamćena rečenica – Djeca hrvatskih ustaša i hrvatskih partizana su stali rame uz rame… Jedno takvo dijete, Ines Linić, djevojčica s mora, s MOSTA, koji je netko napravio da bi spajao razdvojene obale njihovih roditelja, doleprša ovih dana u udarni TV termin „Nedjeljom u 2“. Preko ove riječke doktorice neurologije, kako ju gledateljima predstavi TV voditelj, želeći na brzake dobiti stručnu ocjenu Milanovićevog ponašanja, ne znajući da je neurologija, iako srodna, puno drugačija medicinska disciplina od psihijatrije, kao da se za jedan sat TV nastupa prelomila cjelokupna naša, i tužna i tragična i slavna novija nacionalna povijest. Ona je sutrašnja saborska zastupnica, liječnica, humanitarka, dragovoljac Domovinskog rata, koja se kalila u paklu Gospića i Medačkog džepa, koja bitka je za nju, po svom značaju, ono što je bila bitka na Sutjesci za njezine roditelje. (A što si tamo tražio? Zapitao je prof. dr. Zvonimir Šeparović, prvi čovjek HŽD-a i HNES-a preživjelog hrvatskog partizana sa Sutjeske.)
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2015/12/nu2_42.jpg.688x388_q85_crop_upscale.jpg
Prema izvornim dokumentima srpskih državnih tajni, planiranim napadom na Gospić i njegovim osvajanjem bio bi otvoren put prema Karlobagu. Isti dan, u isto vrijeme, 9. 9. u 9 sati 1993. godine krenula je operacija Neretva '93., u organizaciji iste KOS-ove centrale, s ciljem izlaska armije BIH u Neum i u Ploče, čime bi bio zadan smrtonosni udarac hrvatskoj državi. Da su te dvije bitke izgubljene, da li bi se mogli dogoditi Bljesak i Oluja. O tome bolje i ne razmišljati. Voditelj Aco je osjetio potrebu istaći, i stradanje jedne starice u Medačkom džepu, kao nedužne žrtve, s kojim nedužnim žrtvama, svim i svačijim je ljudski suosjećati. Međutim, mogao bi nekada spomenuti i to, da se među tom srpskom partizanskom starčadi nalazilo i dosta onih koji su svoje ruke okrvavili Bleiburgom, koji cijelog života spavaju s oružjem, i upiru ga prema svakome tko im se primakne. Moguće je i Acina starica bila prva i jedina slučajno kažnjena koljačica s Bleiburga. Ovu ružnu riječ nerado koristim, međutim tješi me to, da se moj imenjak Žarko Puhovski, i ustaje i lijega s njom na usnama, i da je u tome od njega jači jedino Vuk Drašković.
 
Da se mi vratimo našoj sutrašnjoj saborskoj zastupnici. Ona kao neurolog dosta toga zna o; paralizama, multiplex sklerozama, parkinsonovoj bolesti, hemoplegijama, kvadriplegijama, tetraplegijama…, njihovim etiologijama i simptomatologijama, te načinima uklanjanja i svođenja na što manji stupanj njihovih posljedica. No, osteologija joj je izgleda slaba strana. O kostima ništa ne zna. Neka što prije posjeti Barbarin rov u Sloveniji, i razgleda jedan od 1700 hudojamskih anatomskih kabineta. Neka uz titoploče i spomenike, koji njoj po Hrvatskoj, vjerovali ili ne, ne smetaju, imenuje i koji grad njegovim imenom. Npr. Titov Macelj i Titovo Tezno, gradove koje je gradio podzemno. S takvim povijesnim znanjem ići u Hrvatski sabor je uvrjeda i negacija Hrvatskog sabora. Draga djevojčice s mora i s MOSTA! Onaj čije ploče i spomenici po Hrvatskoj vama ne smetaju, jer je on borac protiv fašizma, je smrtno prevario vaše roditelje.
 
Kao Staljinov sluga, prekaljeni zločinac, neprijatelj hrvatske države i njenih branitelja, sa sebi sličnim teroristima, vukući sa sobom ranjenike i nedužne civile, panično bježi preko Neretve u planinske vrleti, i u pomoć poziva dalmatinsku mladost. Ne, ne želim ići u smrt. Zagledan u visoke, snježne vrleti Prenja, odlučan je bio, danas zloglasni, a tada prvi čovjek dalmatinskog pokreta otpora, Vicko Krstulović. Otpor Mussolinijevim fašistima ću pružati u svojim planinama. Kao član komunističke partije je morao Titu popustiti, i u pakao Sutjeske gurnuti 8000 divnih hrvatskih dječaka s mora, a od preživjelih nesretnika napraviti zločince s Bleiburga.
 
Moj otac je kao partizan poginuo u lipnju 1943. godine. Kada se već mora umrijeti, bolje da je tako, nego da ga danas nazivaju zločincem s Bleiburga. (Luka Bebić). Bravo Luka! Ti, koji ovih dana javno izjavljuješ, da Hrvatsku mogu voditi samo oni koji ju vole, kao najkompetentniji za ovu problematiku, što prije se uključuj u izgradnju svehrvatskog mosta pomirbe. Nemoj žaliti donirati i koju svoju kuću za njegovu izgradnju. Naš današnji biser Zdravko Tomac je svojom izjavom ovih dana, bacivši kuglu pola metra više, povećao svoj dosadašnji rekord. Ako je Titova Jugoslavija nedvosmisleno zločinačka tvorevina, onda su i njezini avnoji i zavnoji takvi, pa kao takvi (zločinački) moraju ići iz ustava RH, a na njihovo mjesto doći samo i jedino vrijednosti Domovinskog rata iz 90-ih godina. I ja osobno sam tada, zajedno s Tuđmanom, iz taktičkih razloga, bio sukreator te privremene preambule.
 
Dok na pučini primjećujemo ponovni dolazak Tuđmanovog broda, pisac ovih redaka se prisjeća svoje složene rečenice upisane preko cijele stranice u knjigu žalosti na Pantovčaku prije 15 godina. Iz višestoljetnog narodnog mraka, odlučno i hrabro iskorači svijetli lik, zadrži se jedno vrijeme među našom sretnom generacijom, ispuni joj najveću želju, i produži dalje među zvijezde na hrvatskom dijelu neba. Svi rokovi za izbacivanje privremene preambule u ustavu RH su istekli. Dakle, dragi moj narode, ako mislimo preživjeti i živjeti, Tito kao nešto najgore što nam se dogodilo u povijesti, što prije mora pasti kao most na Neretvi.
 

Žarko Marić

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA stajališta su autora i ne moraju biti u skladu sa stavovima Uredništva

Povezane objave

Jesu li zastupnici srpske manjine izabrani sukladno člancima 3. i 45. Ustava RH?

hrvatski-fokus

Vjerujemo u pobjedu Hrvatske domoljubne koalicije!

HF

Bračni par Rađenović

HF

Diskriminatorsko rektorovo ponašanje

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više