Hrvatski Fokus
Gledišta

Ustavni sud traži podatke od Vlade: Ima li u Hrvatskoj čak oko pola milijuna birača viška?

Oko 130 tisuća ljudi nestalo je samo kao posljedica prirodnih kretanja, tu nisu ubrojeni ljudi koji su se iselili

 

Prema članku novinarke Ivanke Tome u Jutarnjem listu 15. prosinca prošle godine Ustavni sud je započeo raspravu o ustavnosti Zakona o izbornim jedinicama. Dnevniku je to potvrdio predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović napominjući kako je zaključeno da će se pribaviti još neki podaci i da će se rasprava ubrzo nastaviti!

Na pitanje o čemu je riječ, Šeparović je rekao da se od Ministarstva pravosuđa i uprave traže aktualni podaci o broju birača po pojedinim izbornim jedinicama. Napomenuo je i da ove godine Ustavni sud ima još jedan stručni sastanak i jednu sjednicu suda, pa će nastavak rasprave koja prethodi konačnoj odluci o sudbini Zakona o izbornim jedinicama biti brzo nakon Nove godine.

Upitna je pravednost izbora Hrvatska ima deset izbornih jedinica, a u svakoj od njih bira se 14 zastupnika. Broj birača u svakoj izbornoj jedinici mora biti podjednak, a odstupanja ne smiju biti od ±5 posto u odnosu na prosjek broja birača izbornih jedinica. Odstupanja koja su veća od zakonske tolerancije bila su problem još od izbora 2007. godine, a Ustavni sud je 2010. dao izvješće u kojemu je upozorio Sabor na taj problem i činjenicu da imamo velika odstupanja u vrijednosti glasa birača između pojedinih izbornih jedinica.

Do danas, međutim, ni jedna vlada nije pokrenula inicijativu niti je korigirala izborne jedinice, pa smo na prošlim izborima imali takva odstupanja u vrijednosti glasa da je upitno jesmo li uopće imali pravedne izbore.

Prof. Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti objavio je studiju iz koje proizlazi da je HDZ dobio na izborima tri zastupnika više nego što bi ih imao da je glas svakog birača jednako vrijedio, a to je prvi put utjecalo na formiranje Vlade. Rezultati popisa stanovništva 2021. godine pokazali su da je nerazmjer još i veći nego što se mislilo, a rezultati popisa stanovništva i stanje u popisu birača za lokalne izbore koji su se održavali 2021. govore da u Hrvatskoj imamo apsurdnu situaciju jer je na popisu gotovo pola milijuna birača viška.

Dijana Jurasić je napisala članak u Večernjem listu 6. prosinca ove godine pod naslovom „Imamo oko pola milijuna birača viška“.

Realno možemo imati 3,1 do 3,2 milijuna birača, kaže Šterc. Preuranjene su teze da Slavoncima treba smanjiti broj zastupnika jer što ako su fiktivni birači u Dalmaciji, Zagrebu i Istri?

Iako imamo 3,871.833 stanovnika i među njima 552.416 djece do 14 godina te 188.729. mladih od 15 do 19 godina, prema najnovijim podacima Ministarstva pravosuđa i uprave u Hrvatskoj je i dalje 3,657.695 birača u registru! Imamo viška oko pola milijuna birača u Hrvatskoj. Bespredmetno je raspravljati o smanjivanju broja zastupnika iz Slavonije uz tezu da su Slavonci izgubili najviše stanovnika prema popisu stanovništva, dok se ne utvrdi stvaran broj birača i uskladi s brojem stanovnika. Što ako su Slavonci, koji odjavljuju prebivalište kad se odsele, zakinuti jer sada ne znamo čiji su to fiktivni birači i u kojim su izbornim jedinicama? Što ako Dalmatinci, Zagrepčani i Istrani imaju velik broj fiktivnih birača? Sve je moguće jer su Zagreb, Splitsko-dalmatinska i Istarska županija vodeći u zemlji po velikom višku zdravstvenih osiguranika u odnosu na broj stanovnika.

Bavim se analizama izbora od 2010. godine te sam zatražio od DZS i dobio podatak  o broju maloljetnika i punoljetnika kako bih dokazao da Hrvatska ne može imati toliko birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Broj maloljetnika je 666.876, a iz toga slijedi 3,204.957 zaokruženo 828 punoljetnika na tisuću popisanih stanovnika 2021. godine. Prema procjeni DZS-a Hrvatska je imala 31. prosinca 2021. godine 3,862.305 stanovnika. Prirodnim kretanjem u 2022. godini broj stanovnika je smanjen 23.366 na 3,838.939 stanovnika. Iz tih podataka može se izračunati broj punoljetnika 31. listopada prošle godine 3,182.740. Birača ima 474.955 više od punoljetnika.

Kako može biti više od 953 birača na tisuću stanovnika 31. Prosinca 2022. godine? Iz toga možemo zaključiti da ima velik broj birača s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj.

Na lokalnim izborima za župane 16. svibnja 2021. godine bilo je registrirano 3.660.303 birača odnosno 945 birača na tisuću stanovnika popisanih 2021. godine, a to je 117 više od broja punoljetnika na tisuću stanovnika popisanih 2021. godine odnosno ukupno 455.346 više od broja popisanih punoljetnika. Na lokalnim izborima prošle godine bilo je 2.608 birača više od broja birača koji je napisala novinarka Dijana Jurasić, a to za raspodjelu birača po jedinicama lokalne i područne samouprave nije bitna razlika. U priloženoj I. tablici raspodjele birača po županijama u Gradu Zagrebu bilo je 904 birača na tisuću stanovnika, Zagrebačkoj županiji 916, Krapinsko-zagorskoj 892, Sisačko-moslavačkoj 996, Karlovačkoj 945, Varaždinskoj 907, Koprivničko-križevačkoj 912, Bjelovarsko-bilogorskoj 933, Primorsko-goranskoj 979, Ličko-senjskoj 986, Virovitičko-podravskoj 977, Požeško-slavonskoj 989, Brodsko-posavskoj 1.014, Zadarskoj 1.005, Osječko-baranjskoj 956, Šibensko-kninskoj 1.002 i Vukovarsko-srijemskoj 1.014, Splitsko-dalmatinskoj 955, Istarskoj 948, Dubrovačko-neretvanskoj 927 i Međimurskoj 908. Peta izborna jedinica s 1.009 birača na tisuću popisanih stanovnika prošle godine imala je više birača od stanovnika. Jedinice lokalne uprave na otoku Krku imale su zajedno više birača od popisanih stanovnika na lokalnim izborima 2021. godine. Na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju bilo je 605.103 birača više od punoljetnika popisanih 2011. godine. Deveta izborna jedinica imala je više birača od stanovnika. Deveta i deseta izborna jedinica imale su zajedno više birača od stanovnika. Jedinice lokalne samouprave u Baranji imale su zajedno više birača od stanovnika popisanih 2011. godine. Pogranične županije s Bosnom i Hercegovinom zajedno su imale više birača od stanovnika. Ovi podatci dokazuju grubo odstupanje broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva. Hrvatske vlade od 2000. godine grubom manipulacijom biračima s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj sprječavaju referendumske inicijative i namještaju rezultate izbora.

Ivan Penava je na gostovanju u N1 studiju 1. lipnja 2021. godine kritizirao otvaranje granica uoči lokalnih izbora, kazavši da je nevjerojatno da je jedna država članica Europske unije omogućila da na lokalnim izborima glasaju ljudi koji lažno žive u Republici Hrvatskoj.

“Nemoguće je da nekom padne na pamet, nakon što godinu i pol živimo u posebnom režimu, da suzbijemo pandemiju, da ukine PCR testove kao uvjet ulaska u državu, znači uopće ne pratimo tko nam ulazi u državu, jesu li zaraženi ili nisu, a s druge strane, ovdje je riječ o lokalnim izborima, na kojima mogu glasati samo oni koji žive u svojim gradovima ili selima i nevjerojatno je da jedna Vlada priznaje da ljudi koji lažno žive tu dođu glasati. Naša država je aktom priznala da zna da postoje ljudi koji uopće ne žive u Republici Hrvatskoj, dakle lažno su prijavljeni, i koji su došli glasati, kao da žive s nama i da nam jesu susjedi”, rekao je Penava, dodavši da se time obezvređuje glas svih građana Republike Hrvatske koji u njoj i žive. Na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine bilo je oko 450 tisuća birača više od punoljetnih stanovnika.

Bivši ministar Vlaho Orepić je optužio Vladu Andreja Plenkovića za suspenziju provedbe Zakona o prebivalištu

Prema njegovim izjavama trebalo je prije lokalnih izbora 2017. godine izbrisati iz Registra birača  269.516 birača koji nisu imali prebivalište u Hrvatskoj ( Copy_of_2017_04_19_Biraci_brisani_po_l_12_i_18.xlsx ). Trebalo je izbrisati: 152.974 birača hrvatske nacionalnosti i 40.103 srpske, 880 mađarske, 494 talijanske, 268 češke i slovačke, 2.236 albanske, 1.432 romske, 427 slovenske, 374 crnogorske, 320 makedonske, 202 bošnjačke, 209 njemačke i 558 ostalih nacionalnih manjina.  Ukupno je trebalo izbrisati 47.564 birača nacionalnih manjina.  Prema tvrdnji bivšeg ministra unutrašnjih poslova Orepića trebalo je po županijama brisati više od tri tisuće birača koji nisu imali prebivalište u Hrvatskoj 13.svibnja 2018. godine na prvi dan skupljanja potpisa građanske inicijative “Narod odlučuje” za Referendum o promjenama Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Analiza je pokazala da ti birači nisu brisani. U Zagrebačkoj županiji trebalo je brisati 12.277, Krapinsko-zagorskoj 3.004, Sisačko-moslavačkoj 15.087, Karlovačkoj 11.217, Varaždinskoj 4.905, Koprivničko-križevačkoj 3.477, Bjelovarsko-bilogorskoj 6.876, Primorsko-goranskoj 15.337, Ličko-senjskoj 6.985,  Virovitičko-podravskoj 7.225, Požeško-slavonskoj 8.100, Brodsko-posavskoj 12.534, Zadarskoj 17.036, Osječko-baranjskoj 23.946, Šibensko-kninskoj 15.355, Vukovarsko-srijemskoj 16.318, Splitsko-dalmatinskoj  26.710, Istarskoj 9.662 i Dubrovačko-neretvanskoj 6.657 i u Međimurskoj 3.795 birača. U 82 jedinice lokalne samouprave trebalo je brisati više od šesto birača: u Dugom Selu 816, Samoboru 1.315, Velikoj Gorici 3.102 i Zaprešiću 1.070 iz Zagrebačke, Dvoru 1.286, Glini 1.340, Gvozdu 806, Kutini 1.024, Novskoj 949, Petrinji 2.515, Sisku 2.886 i Sunji 1.101 iz Sisačko-moslavačke, Karlovcu 4.086, Ogulinu 647, Plaškom 603, Slunju 637 i Vojniću 1.291 iz Karlovačke, Varaždinu 1.275 iz Varaždinske, Bjelovaru 1.372, Daruvaru 1.017, Đulovcu 697, Grubišnom Polju 769 iz Bjelovarsko-bilogorske, Crikvenici 770, Opatiji 728 i Rijeci 7.197 iz Primorsko-goranske, Gospiću 2.127, Otočcu 972 i Plitvičkim jezerima 736 iz Ličko-senjske, Slatini 1.541, Suhopolju 844 i Virovitici 1.457 iz Virovitičko-podravske, Lipiku 1.187,  Pakracu 1.467, Pleternici 669 i Požegi 1.908 iz Požeško-slavonske, Novoj Gradiški 1.170, Okučanima 788 i Slavonskom Brodu 4.897 iz Brodsko-posavske, Benkovcu 3.091, Gračacu 1.519, Obrovcu 1.281 i Zadru 5.146 iz Zadarske, Belom Manastiru 1.687, Bilju 600, Dardi 1.075, Đakovu 1.409; Erdutu 915, Kneževim Vnogradima 854, Našicama 622 i Osijeku 7.863 iz Osječko-baranjske,  Drnišu 1.098, Erveniku 762, Kistanju 1.355, Kninu 4.578, Skradinu 848 i Šibeniku 2.443 iz Šibensko-kninske, Drenovcima 613, Vinkovcima 2.425, Vukovaru 4.427 i Županji 964 iz Vukovarsko-srijemske, Imotskom 1.090, Kaštelima 2.044, Makarskoj 1.126, Omišu 1.036, Sinju 955, Solinu 623, Splitu 6.863, Trilju 795, Trogiru 714 i Vrgorcu iz Splitsko-dalmatinske, Labinu 661, Poreču 986, Puli 3.073, Rovinju 847 i Umagu 690 iz Istarske, Dubrovniku 2.184 i Metkoviću 1.133 iz Dubrovačko- neretvanske županije i u Gradu Zagrebu 42.953 birača. Preko četiristo birača srpske manjine trebalo je brisati u Dvoru 534, Glini 956, Gvozdu  674, Petrinji 447, Topuskom 406, Karlovcu 1.216, Plaškom 414, Vojniću 611, Rijeci 591, Gospiću 1.051, Pakracu 1.231, Benkovcu 1.153, Gračacu 732, Obrovcu 761, Zadru 984, Belom Manastiru 704, Dardi 446, Erdutu 419, Osijeku 1.786, Biskupiji 584, Kistanju 621, Kninu 1.742, Borovu 477, Vinkovcima 468, Vukovaru 2.817 i Gradu Zagrebu 2.273.

Prema podatcima trebalo je brisati: 2.236 birača albanske manjine, 18 austrijske, 202 bošnjačke, 17 bugarske, 374 crnogorske, 136 češke, 880 mađarske, 320 makedonske, 209 njemačke, 18 poljske, 1.492 romske, 130 rumunjske, 118 rusinske, 64 ruske, 427 slovenske, 40.103 srpske, 494 talijanske, 47 turske, 115 ukrajinske, 31 židovske, a hrvatske narodnosti 152.974 itd.

Stranački čelnici oporbenih stranaka su izrazili sumnju prema Ustavnom sudu koji je spriječio održavanje referenduma o Zakonu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 2014. i 2018. godine te Mostov o stožerokraciji.

Demograf Stjepan Šterc je upozorio 30. lipnja 2021. godine u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju: Dio birača je fiktivan, to je čista izborna manipulacija

Više od 300 tisuća ljudi ima tzv. izborno prebivalište: oni ne žive u Republici Hrvatskoj, ali se nalaze u registru birača i mogu glasati na lokalnim izborima. Tvrdi to demograf Stjepan Šterc, koji apelira da se i Ustavni sud uključi u rješavanje zavrzlame vezane uz ovaj problem jer, ako su njegove procjene točne, registar birača jednim je dijelom zapravo – fiktivan.

“Riječ je o tri kategorije ljudi. Prva su građani koji su se recentno iselili iz Hrvatske i otišli su u inozemstvo raditi i živjeti, a u Hrvatskoj su ostali na biračkim popisima. Potom su tu i Hrvati iz Bosne i Hercegovine koji ne žive u Hrvatskoj, ali tu imaju prijavljeno prebivalište. Treća kategorija je stanovništvo koje je napustilo Hrvatsku nakon “Oluje”. Oni fizički, dakle, ne žive u Hrvatskoj, ali imaju dokumente iz vremena UNTAES-a na temelju kojih ostvaruju biračko pravo”, objasnio je Šterc. Eurostat definira stalno stanovništvo kao ono koje najveći dio svojeg slobodnog dijela dana izvan radnog vremena provodi u nekom određenom prebivalištu. Ni jedna od ove tri navedene kategorije prema toj definiciji ne spada u stalno stanovništvo.

“Hrvatska uporno izbjegava definirati stalno stanovništvo i uspostaviti registar stanovništva, iako bi se time riješio problem i tzv. fiktivnih birača. Riječ je nestalnom stanovništvu s izbornim prebivalištem. Ovo su dosta ozbiljne stvari, a mi na njih ne reagiramo. Ti ljudi ne žive u Hrvatskoj, a ovdje fizički dolaze samo jedan dan, da bi glasali u sredinama za koje imaju dokumente”, godinama upozorava demograf Stjepan Šterc.

“Oko 130 tisuća ljudi nestalo je samo kao posljedica prirodnih kretanja, tu nisu ubrojeni ljudi koji su se iselili. A taj pad od 130 tisuća ne vidi se na biračkim popisima. Osim toga, od 2013. godine je iz Hrvatske u druge zemlje Europske unije sigurno otišlo više od 250 tisuća ljudi. To pokazuju statistike iz zemalja useljavanja. Dio stanovništva se i uselio u Hrvatsku, no naša migracijska bilanca je negativna. Zajedno s tom negativnom migracijskom bilancom i prirodnim padom imamo manjak od 220 tisuća ljudi. Toliko bi zapravo trebalo biti manje birača u registru. A nije”, rekao je Šterc. “To je čista izborna manipulacija. Sve se to manje-više zna. Imamo baze podataka, porezni sustav, podatke iz škola i ostale alate. Mi doista možemo “pročešljati” stanovništvo i utvrditi tko tu živi, a tko ne živi. Država bi trebala definirati stalno stanovništvo prema definiciji EUROSTAT-a, a potom odrediti da na lokalnim izborima može glasati stanovništvo koje ima stalno prebivalište u Republici Hrvatskoj. I time bi stvar bila riješena”, zaključio je Šterc.

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Povezane objave

Zašto sam protiv Plenkovića

HF

Vreća pijeska u “Kući cvijeća”

HF

Netko je htio u svakom trenutku manipulirati

HF

Tko o čemu – HNS o pluralnosti!

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više