Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Hrvatska sela vape za investicijama, razvojem te željom da rade i stvaraju

Još nije potpisan ni jedan ugovor za korištenje sredstava PRR-a

 
 
Hrvatska poljoprivreda u dvije je godine ostala bez 660 milijuna eura koji umjesto na računima naših poljoprivrednika i investicijama još uvijek stoje u Bruxellessu. Poznavatelji ove problematike tvrde da smo jedina zemlja koja nije još ni eura povukla iz EU fonda za ruralni razvoj. Podsjetimo, Hrvatska poljoprivreda iz Programa ruralnog razvoja RH od 2014. na raspolaganju ima 330 milijuna eura svake godine u razdoblju do 2020. To je prema procjenama poljoprivrednih analitičara 50 % sredstava koje naša poljoprivreda treba da bi podigla konkurentnost. Naime, kako pojedini od njih navode hrvatska poljoprivredna proizvodnja iz godine u godinu smanjuje se, a pad za 2014. iznosio je 7 %, a u ovoj, 2015. godini, procjenjuje na približno 10 %, i jedan je to od razloga što, kako mnogi smatraju, naša proizvodnja ne može biti konkurentna bez ovih sredstava (50 % potpore), koji su namijenjeni jednim dijelom za investicije, diverzifikaciju proizvodnji, razvoju novih proizvoda, marketingu, i potpori dohotku kroz različite oblike.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/01/4072910-Croatian-village-0.jpg
Veliki broj prijava na prvi natječaj za Mjeru 4 dokazao je koliko hrvatska sela vape za investicijama, razvojem te željom da rade i stvaraju. Kako će se natječaj na kraju završiti ne može nitko niti pretpostaviti niti koliko će se poljoprivrednika osjećati prevarenim ovakvom politikom, ali je posve jasno svima da bez ciljeva i vizije kakvu poljoprivredu želimo, usmjeravanja naših poljoprivrednika prema tim projektima ostaje samo populistička politika kratkoga daha, a o čemu smo pisali već prije nekoliko mjeseci. Prema podatcima koje je nakon završetka natječaja objavio sam ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, na natječaj za Mjeru 4 pristiglo je 1280 zahtjeva za potporu u iznosu od 2,7 milijardi kuna. Iz analiza prijava vidljivo je, a kada bi se gledalo pojedinačno prema broju projekata, da ih je za opremu i mehanizaciju 975, odnosno 99 % ulaganja (projekata) u opremu i mehanizaciju. Posebno tu valja napomenuti da je vrlo problematično što je jako malo prijava za gradnju novih proizvodnih objekata i podizanja dugogodišnjih nasada.
 
Koliko je poznato još nije potpisan ni jedan ugovor za korištenje sredstava PRR-a, a kamoli da bi bila povučena sredstva. No, u Ministarstvu poljoprivrede nisu zbog toga uopće zabrinuti. Čak dapače, u odgovoru na naša pitanja o ovoj problematici navode da se zbog provedbe PRR-a već naziru mnogi pozitivni trendovi u hrvatskoj poljoprivredi i da je investicijski zamah pokrenut. Pri tome očito zaboravljaju da su sve te investicije financirane što iz vlastitih, a što iz kreditnih sredstava, a ne fondova EU-a. Neki od naših sugovornika, a koji su opravdano željeli ostati anonimni, kažu da je svaki komentar na ovo suvišan.
 
Kada će se ove lijepe želje početi osjećati u ruralnom području, resornom ministarstvu očito nije ni važni, i hoće li oni koji trebaju dobiti taj novac to i dočekati, a moglo bi se postaviti i pitanje nečije odgovornosti za takav rad. Naime, provedbu natječaja pratile su razne priče uglavnom zbog netransparentnosti i dvojbenim kriterijima. Jedna od primjedbi odnosi se na to što je ministarstvo nakon završetka natječaja, obrade, provjere i bodovanja projekata od strane APPRRR-a te stvaranja rang-liste promijenilo ključni dio završenog natječaja, odnosno ukupni iznos novca za pojedinu operaciju. Natječaj za Mjeru 4 još nije završen, a objavljene su liste korisnika koji bi trebali sredstva dobiti pa onda poslije naveli da ih ne bi trebali dobiti, a napetosti i priče samo se množe. Ovih dana poništen je predizborni natječaj za Mjeru 4.1.2, a navodno se priprema i poništenje operacije 4.1.1 koji su objavljeni 4. studenoga, i u kojima su primjenjivani potpuno drugi kriteriji nego u prvom natječaju, iako je pravilnik za njihovu provedbu isti.
 
U drugom natječaju nema više mogućnosti zajedničkih projekata, provjeravaju se povezanost i veličina poduzeća i samo je fokusiran na sektore voća, povrća i svinjogojstva. Konfuzija koja je snašla Ministarstvo ponovno potvrđuje da se uopće ne snalaze u RR-u. Na kraju vjerojatno će sudbina prvog natječaja dočekati novu ekipu Ministarstva poljoprivrede za koju se poljoprivrednici nadaju da će bar znati (ili možda ipak i ne), šta je uopće Program ruralnog razvoja RH i kakav našoj poljoprivredi treba.
 
NHS PODNOSI PRIJAVU DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU
 
Nezavisni hrvatski seljaci ovih dana planiraju podnijeti kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu protiv najmanje tri osobe iz Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja. “U početku smo mislili da Ministarstvo ne zna provesti natječaje dok nismo shvatili da su od ukupno 870 milijuna kuna, koliko je bilo na raspolaganju, petorici poljoprivrednika dodijelili 580 milijuna kuna”, kaže predsjednik NHS-a Mato Mlinarić, navodeći kako ova status quo situacija (u očekivanju nove vlasti) prijeti urušavanju cijelog poljoprivrednog sustava.
 
Stjepan Zorić, predsjednik Klastera Slavonska jabuka: PRR je bila zadnja slamka spasa da postanemo konkurentni
 
– Pravilnici natječaja za mjere Programa ruralnog razvoja kose se s osnovnim načelima korištenja EU fondova jer nije dopušteno umjetno stvaranje uvjeta da se dobije novac. To su pokušali Bugari i EK ih je kaznila. U prvom natječaju nitko nije tražio potvrde o povezanim društvima, a da jesu ne bi se dopustilo vlasnicima velikih poljoprivrednih sustava da dobiju odluke o dodjeli najviše novca. To je stvorilo golem animozitet između malih i velikih, a trebali smo raditi u sinergiji da svima bude bolje. Do sada smo već trebali u Hrvatskoj sagraditi najmanje deset novih hladnjača, a ovako mi nakon dvije godine nemamo ništa. A problem je što je i ministar na odlasku, kako tvrde mnogi, za ove goleme štete zaslužan, a novi koji bude došao pitanje je zna li uopće što je Program ruralnog razvoja RH 2014.- 2020. Dok nadođe na sve skupa što mu je ostavljeno u resoru europska se poljoprivreda zbog ruskog embarga okreće prema novim proizvodnjama, a mi gubimo konkurentnost, tako da će nas EU pregaziti – kaže Zorić, navodeći da je Voćarska zajednica morala reagirati i zatražiti poništenje natječaja, jer od 15-ak njihovih projekata nije prošao ni jedan, što smatraju nedopustivim, jer je voćarski sektor jedan od najperspektivnijih.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/01/kresimir-kuterovac-midi.jpg
Krešimir Kuterovac
 
Krešimir Kuterovac, direktor tvrtke Inagra: Moguća je kazna za državu
– Najveći problem je bio taj što je izrada pravilnika za Mjere 4 bila dosta netransparentna. Tijekom izrade mijenjali su se pojedini kriteriji i siguran sam da zadnja verzija Pravilnika u nije u potpunosti u skladu s EU regulativom te da nije usklađena s EK-om. Da je to istina, priznalo je to Ministarstvo kada je raspisalo natječaj za Mjere 4, a iz njega je izostavljen Integrirani projekt koji postoji u pravilniku, navodno na usmenu intervenciju Komisije. Ovo je jako važno, jer u pravilniku postoje još neki sporni kriteriji od kojih su najvažniji tretman zajedničkih projekata, klasifikacija podnositelja prema MSP-u( mikro, mala, srednja poduzeća) i iznosi potpore u skladu s veličinom korisnika (tržišno natjecanje), nedostatak ugovora i drugo. Kada bude rađena revizija provedbe našeg programa RR-a od strane EU-a, nju neće zanimati naš pravilnik, nego će reviziju raditi na projektima koji su dobili sredstva i ako na svakom pojedinačnom slučaju zaključi da je u suprotnosti s pravilima EU-a, zahtijevat će povrat sredstava od korisnika, a moguća je i kazna za državu.
 

Zdenka Rupčić, Glas Slavonije

Povezani članci

Nova razvojna banka

HF

Nafta na prekretnici? Ne, zaista

HF

IN2 pobjednik natjecanja IEDC-a

HF

Izraelci traže kvalitetu i spremni su je platiti

HF

Ostavi komentar

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...