Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Hercegovački Srbi oduzimaju vodu dolini Neretve i Malostonskom kanalu

Zbog projekta Gornji horizonti Hrvatska prijavljuje BiH europskim institucijama

 

Nakon što je prije nekoliko tjedana objavljena informacija kako je Republika srpska krenula u postupak realizacije ekološki spornog projekta Gornji horizonti, koji bi mogao ostaviti nesagledive posljedice na ekosustav doline Neretve i Malostonskog kanala, hrvatska javnost digla se na noge. Konačno se o toj temi oglasilo i hrvatsko Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, koje planira BIH prijaviti europskim institucijama.

Aktivnosti na uređenju i gospodarskom korištenju 187 kilometara duge hercegovačke rijeke Trebišnjice započele su početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća izgradnjom niza hidrotehničkih i hidroenergetskih građevina, što je dovelo do značajnih promjena u režimu voda, kako Trebišnjice, tako i Delte Neretve.

Na Trebišnjici je planirana izgradnja sedam hidrocentrala od kojih su do sada izgrađene četiri: Trebinje I, Trebinje II, Dubrovnik i Čapljina. Iako se godinama priča o dovršetku 60 godina starog projekta, priča se dodatno zakuhala krajem 2021. kad je Vlada Republike Srpske potpisala ugovor s Kinezima o financiranju i izgradnji hidroelektrane Dabar, zbog koje će Neretva ostati bez dotoka slatke vode. A već sad je slanija nego što bi trebala biti. Odmah nakon što je Vlada RS formalizirala ugovor o izgradnji hidroelektrane Dabar, poslali smo upit Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, od kojih smo tražili konkretne informacije o tome planira li i što Vlada RH poduzeti oko ovog slučaja.

BiH godinama vuče Hrvatsku za nos

Rečeno nam je kako hrvatska strana kontinuirano ukazuje susjednoj državi na moguće negativne posljedice izgradnje objekata u slivu rijeke Trebišnjice, prvenstveno na tzv. „Donjim horizontima“, ali i započetim radnjama na „Gornjim horizontima“.

Podsjećaju kako je Povjerenstvo za vodno gospodarstvo RH i BIH još 2007. godine na svojem XIII. zasjedanju u Sarajevu, donijelo zaključak da neće nastaviti bilo kakve daljnje aktivnosti u sklopu realizacije projekta „Gornji horizonti“ dok se ne ispune uvjeti u vezi s uspostavom monitoringa i izrade Studije utjecaja na okoliš, kako postojećih, tako i planiranih objekata ovog sustava. Unatoč obećanjima, aktivnosti su nastavljene.

– U postupku izrade Studije utjecaja projekta HE Dabar na okoliš, BIH je sukladno odredbama ESPOO konvencije dostavila nacrt Studije na mišljenje Republici Hrvatskoj. Postupak je s hrvatske strane vodilo tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Primjedbe hrvatske strane odnosile su se na činjenicu da iz Studije nije moguće utvrditi količine voda koje se dovode s prostora „Gornjih horizonata“ u prostor „Donjih horizonata“, odnosno koliko se sveukupno umanjuju količine vode koje se odvajaju iz sliva Neretve i prevode u sliv „Gornjih horizonata“. Unatoč konstantnom inzistiranju hrvatske strane na činjenici da postupak za HE Dabar sukladno ESPOO konvenciji nije pravilno proveden, BIH je isti smatrala završenim te je započela izgradnju HE Dabar – tvrde u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Slijedi prijava BiH Tajništvu ESPOO konvencije

Hrvatska, kažu nam u ministarstvu, godinama kroz bilateralnu suradnju traži konstruktivno rješenje ovog problema. No čini se da ta suradnja baš i nije uspješna, budući da BIH punom parom nastavlja s projektom. Hrvatskoj nije preostalo ništa drugo nego obratiti se “velikim igračima”.

– U svjetlu novih informacija o planovima Bosne i Hercegovine o izgradnji HE Dabar, Republika Hrvatska će iskoristiti mehanizam prijave BIH Tajništvu Konvencije o procjeni utjecaja preko državnih granica (ESPOO konvencija), imajući u vidu činjenicu da BIH nije poduzela sve prikladne i učinkovite mjere za sprječavanje, smanjenje i kontrolu značajnih negativnih utjecaja na okoliš preko granica države. Informirat ćemo Europsku komisiju o novim okolnostima koje mogu značajno i nepovratno utjecati na dobro stanje voda (okvirna Direktiva o vodama), ali i na ciljna staništa i vrste europske ekološke mreže Natura 2000 „Delta Neretve“ (Direktiva o staništima i Direktiva o pticama) – stoji u odgovoru Ministarstva.

Postoji plan za zaštitu doline Neretve

Donji tok rijeke Neretve u Hrvatskoj zauzima površinu od oko 25.000 hektara. Na temelju Zakona o zaštiti prirode, unutar tog područja zaštićeno je 6 posebnih rezervata – Prud, Pod Gredom, Orepak, Kuti, Ušće Neretve te Modro oko i jezero Desne, koji se zajedno protežu na ukupno 2.168,4 hektara. Područje doline rijeke Neretve je od 1993. uvršteno i na Listu močvara od međunarodne važnosti, sukladno Konvenciji o močvarama od međunarodne važnosti (Ramsarska konvencija).

Cijelo područje delte rijeke Neretve uvršteno je u ekološku mrežu Natura 2000 na temelju Uredbe o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže, kao Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove i Područje očuvanja značajno za ptice, ukupne površine 23.814,31 hektara.

Negativni utjecaji na okoliš, koji prijete od projekta iz BIH, u suprotnosti su s politikama europskog Zelenog plana, osobito u svjetlu sve izraženijih utjecaja klimatskih promjena. Porast razine mora, kao jedna od posljedica klimatskih promjena, direktno utječe na dolinu Neretve gdje je već uočen veći salinitet i degradacija plodnog poljoprivrednog zemljišta. Taj efekt biti će još gori s obzirom na podizanje razine mora, a koje u ovom dijelu Jadrana iznosi 6 mm godišnje. I sve je intenzivnije.

Iz Ministarstva su nam poručili kako Hrvatska, neovisno o razvoju projekta „Gornji horizonti“ u Bosni i Hercegovini, priprema Projekt zaštite od zaslanjivanja tla i voda na području Donje Neretve kojim bi se uspostavila prirodna ravnoteža, osigurala održivost tradicionalne poljoprivredne proizvodnje i time demografska revitalizacija ruralnog područja delte Neretve. Za provedbu ovog projekta planiraju koristiti  sredstva EU fondova u okviru Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027.”.

https://morski.hr/2022/01/18/doznajemo-zbog-projekta-gornji-horizonti-hrvatska-prijavljuje-bih-europskim-institucijama/

Povezane objave

Nezaposlenost mladih uništava Hrvatsku

HF

Produbljuje li jeftini novac nejednakost

HF

Zoranova luda obećanja

HF

Nastavljen pozitivan trend rasta prometa

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više