Prava i dužnosti nacionalnih manjina

Predstavljena knjiga Mate Arlovića Pravo nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj

U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u srijedu 3. veljače javnosti je predstavljena knjiga Pravo nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj čiji je autor dr. sc. Mato Arlović, sudac Ustavnog suda, a objavio ju je Novi informator. U knjizi koja je autorova doktorska disertacija analizira se problematika nacionalnih manjina od ustavno-pravnog reguliranja njihovog položaja i prava do pitanja koja se odnose na priznavanje i prihvaćanje nacionalnih manjina te na njihov identitet. Knjiga donosi i komparativnu analizu kako su manjinska prava uređena u Hrvatskoj, a kako u drugim zemljama.

Predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić u pozdravnom je govoru kazao da je pravo nacionalnih manjina važna tema i podsjetio da su zbog nacionalnih manjina u povijesti bili pokretani ratovi te da su pitanja manjina i danas neuralgične točke u dijelovima Europe i svijeta, tim više što pojam nacionalne manjine nije jednako shvaćen i definiran pa neke države nacionalne manjine uopće ne priznaju. „Možemo biti ponosni da je Hrvatska u ovoj problematici postigla možda najveći stupanj. Mi smo uspjeli da to pitanje ne bude političko, nego koliko je više moguće kulturološko i cilizacijsko, da multikulturalnost, multietničnost i multikonfesionalnost bude civilizacijska stečevina i bogatstvo“, rekao je akademik Kusić, podsjetivši da su za zakone koji reguliraju položaj i prava nacionalnih manjina glasali i vlast i oporba. Potpredsjednik HAZU-a akademik Jakša Barbić podsjetio je da je Hrvatska akademija 1861. osnovana upravo zato da bi zaštitila nacionalne manjine u tadašnjoj Habsburškoj monarhiji i njihov identitet. „Jedan od zadataka koji HAZU uporno već 155 godina provodi je čuvanje hrvatskog nacionalnog identiteta. Sve nacionalne manjine imaju pravo na svoj nacionalni identitet i čuvajući svoj nacionalni identitet mi moramo čuvati njihov nacionalni identitet i omogućiti im da imaju prava kao i svi drugi, a njihova je dužnost da se uklope kao državljani Hrvatske u ovu sredinu“, rekao je akademik Barbić, dodavši da se radi o nezaobilaznoj knjizi za sve koji će se ubuduće baviti nacionalnim manjinama.

Recenzent knjige, prof. dr. sc. Arsen Bačić, član suradnik HAZU-a, spomenuo je da su u povijesti vlasti na manjine gledale kao na potencijalnom opasnost političkom jedinstvu i teritorijalnom integritetu neke zemlje, zbog čega su reagirale elimizacijom razlika, što je uključivalo mjere asimilacije, uključujući i etničko čišćenje pa čak i genocid, ili zaštitom i promicanjem manjinskih prava. U drugoj polovici 20. stoljeća prava nacionalnih manjina dolaze pod režim univerzalnih ljudskih prava, a nakon kraja hladnog rata došle su u fokus međunarodnih odnosa. „Autor smatra je da se kvalitetnim i cjelovitim reguliranjem prava manjina različitost u društvu koja proizlazi iz multikulturalnosti, multietničnosti i multikonfesionalnostimože koristiti kao čimbenik ne podjela, već obogaćivanja i homogeniziranja društva. Prava i slobode nacionalnih manjina sastavni su dio ljudskih prava i temeljnih sloboda i ne smije se dogoditi da se prezirom tih prava negiraju ljudska prava i slobode“, kazao je prof. dr. sc. Bačić.

Recenzent prof. dr. sc. Zvonimir Lauc kazao je da se knjiga promovira u trenucima kad su temeljne vrijednosti i načela ugroženi zbog izbjegličke krize. „Postavlja se pitanje hoće li u Europi prevladati ideja isključivosti i etničke homogenosti ili će se spoznati i dalje razvijati vrijednosti europskog pluralizma na bazi uzajamne solidarnosti, zbog toga naslovna tema dobiva na svojoj aktualnosti. Burna povijest Europe pokazala je da je zaštita nacionalnih manjina bitna za stabilnost, demokratsku sigurnost i mir na našem kontinentu“, kazao je prof. dr. sc Lauc.

Autor dr. sc. Mato Arlović upozorio je da je današnje vrijeme takvo da će se sve više i više trebati baviti problematikom prava nacionalnih manjina. „Jedan od ciljeva knjige jest i nastojanje da se upozori da je i danas moguće manipulirati i zloupotrebljavati nacionalne manjine. Plodno tlo za to je nepriznavanje i povrjeda njihovih prava, ali i situacija kad njihovi predstavnici potiču nacionalnu manjinu da traži status naroda ne prihvaćajući da su nacionalna manjina. Povijest nas uči, a naša skorašnja iskustva potvrđuju, da nacionalne manjine i njihovi pripadnici u društvima u kojima je uređen i zaštićen njihov položaj, prava i slobode mogu biti i jesu najbolji ambasadori koji svojim djelovanjem pridonose izgradnji mostova kojima se na osnovi tolerancije, međusobnog poštovanja, solidarnosti, razumijevanja i suradnje povezuju narodi i države i tako pridonose razvoju i zaštiti mira i suradnje“, istaknuo je Arlović.

Na predstavljanju knjige među ostalim su bili predsjednica Ustavnog suda prof. dr. sc. Jasna Omejec sa sucima Ustavnog suda, potpredsjednik Hrvatskog sabora prof. dr. sc. Robert Podolnjak te predstavnici institucija nacionalnih manjina.

Marijan Lipovac