Hrvatski Fokus
Hrvatska

U susret prokletstvu hlapeca Jerneja

Slovenski političari još nikako da shvate da Slovence njihove ciljane krađe i nepoštenje vodi prokletstvu

 
 
Ako slovenski političari ne žele da im narod ponovno zadesi prokletstvo sluge Jerneja, trebali bi što prije od Cankara prihvatiti barem nešto od njegova duha socijalne osjetljivosti, dobroga susjedstva i pravednosti.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/11/140619809-AR_1-scaled.jpg
U posljednjih dvadeset i pet godina, objektivno gledano, odnos naše “dobrosusjedske” Slovenije prema Hrvatskoj pun je politike zaplotnjačkih pokušaja čistih prijevara. Nakon svega čovjek se pita što se događa s tim ljudima, s tim većinom kršćanima? Najbolje je već odavno pobrojio dr. Slaven Letica sva “zanovijetanja, pravljenja važnima, zlobna naslađivanja, sitne, ali i velike ucjene, blokade, otmice, krađe, pljačke i okupacije” s kojima se Slovenci na teritorijalnom, morskom i financijskom planu odnose prema Hrvatskoj: vojna okupacija Svete Gere, višestruke blokade i ucjene pregovora s Europskom unijom, pokušaj nasilnog prisvajanja 800 hektara hrvatskoga katastarskog teritorija u međimurskoj općini Martin na Muri, opstrukcije izgradnje mosta preko rijeke Mure, pokušaj otmice cijele Savudrijske vale, pokušaj otmice NE Krško, prljave rabote oko Ljubljanske banke, zahtjevi Vladi RH da povlače punomoći Vlade RH Privrednoj i Zagrebačkoj banci za tužbe protiv Ljubljanske banke, višegodišnja diskriminacija Agrokoru na slovenskome “slobodnom” tržištu, prijevara u arbitražnome procesu o razgraničenju na moru i kopnu te postavjanje žilet-žice čak i hrvatskome dijelu granice koji je doveo do smrti mnogobrojnih životinja.
 
Slovenski političari još nikako da shvate da Slovence njihove ciljane krađe i nepoštenje vodi prokletstvu koje izvire iz opisanog odnosa slovenskoga gazde prema svome slugi u romanu glasovitoga slovenskog pisca Ivana Cankara “Hlapec Jernej”. Dugoročno uvijek bude uzaludno planirati i činiti zlo, a nadati se koristi i dobru. Roman “Sluga Jernej i njegovo pravo” prati raspad feudalizma i morala na slovenskome selu, pri kojemu propada patrijarhalno poštenje u kojem je “hlapec Jernej” bio kao član obitelji. Nakon smrti staroga “gospodara” Sitara, njime gospodari mladi kapitalist Sitar. Osnovni moral i običaj prema kojem je sluga dolazio u kuću gazde kao dijete i tamo ostajao sve do svoje smrti više se ne poštuje pa stari i za rad nesposobni radnici bivaju izbačeni na ulicu. Za njih u tadašnjoj “Sloveniji” (Austro-Ugarskoj) nije bilo kruha, zdravlja i pravice.
 
Ciljane krađe i nepoštenje
 
Slično je učinila država Slovenija “izbrisanima” 1992., a štedišama Ljubljanske banke koji nisu bili slovenski državljani to je činila više od dvadeset godina. Ne uče ništa od sudbine svoga genijalca Cankara, rođenog kao osmo dijete u krojačkoj obitelji. Nakon slovenskoga sindroma mlađeg Sitara, otac mu se morao “trbuhom za kruhom” seliti u Bosnu gdje ponovno počinje zarađivati kruh kao krojač. Sigurno je da sin takvoga oca i pisac “Hlapeca Jerneja” ne bi nipošto pristao na brisanje “Bosana- ca-Južnjaka” iz državne evidencije, a još manje na pljačku njihove teško zarađene devizne štednje, kao što je to učinio soj ovih pohlepnih i iskompleksiranih slovenskih političara.
 
Iako se Slovencima dugo činilo da će im se ucjene, krađe, otmice i nasilje isplatiti, pokazalo se da je Slovenija nedvojbeni gubitnik na međunarodnim sudovima i arbitražama.
 
U žalbenome procesu pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu Slovenija je izgubila parnicu protiv opljačkanih hrvatskih i bosansko-hercegovačkih štediša Ljubljanske banke. Sada očito delinkventna i pohlepna država mora opljačkanim štedišama isplatiti štedne uloge s pripadajućim kamatama tako da je pravda za 136.000 hrvatskih štediša nakon 25 godina ipak zadovoljena.
 
Nadalje, Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova (International Centre for Settlement of Investment Disputes), koji je dio Grupe Svjetske banke sa sjedištem u Washingtonu D. C., donio je u prosincu 2015. konačnu presudu prema kojoj Slovenija mora HEP-u isplatiti više od 40 milijuna eura za neisporučenu električnu energiju iz Nuklearne elektrane Krško.
 
Okupacija Svete Gere
 
Iako se Slovencima dugo činilo da će im se ucjene, krađe, otmice i nasilje isplatiti, pokazalo se da je Slovenija nedvojbeni gubitnik na međunarodnim sudovima i arbitražama. A i preostali sporovi idu u tom smjeru. Primjerice, bez obzira na četvrt stoljeća njihove okupacije Svete Gere, oni nemaju baš nikakve šanse da tamo ostanu i morat će se pognute glave od tamo povući. Što kasnije, to s više srama!
 
Ta to je nesporno hrvatski državni katastarski teritorij! Čak i prema s hrvatske strane izdajničkome sporazumu Drnovšek – Račan, Sveta Gera bi pripala Hrvatskoj. Slovenski vojnici su “zauzeli” tu vojarnu bivše JNA potkraj lipnja 1991. nakon povlačenja JNA jer je predsjednik Tuđman zaključio da je dobro da s te strane ima prijateljski raspoloženu vojsku dok se ne obranimo s agresorskog Istoka. O toj “sporazumnoj okupaciji” hrvatskoga teritorija i sam predsjednik Slovenije Milan Kučan još je prije petnaestak godina izjavio da ona nije dugoročno planirana: “Vri- jeme je da Slovenija to vojničko uporište isprazni.
 
Nije moguće opravdati da tamo ima svoje vojnike. Namjena je tog objekta nakon iseljavanja jugoarmije određena još u vrijeme mojih razgovora s predsjednikom Tuđmanom…” O slovenskoj otvorenoj krađi i prijevari govori i njihovo najavljivanje da će primijeniti odluke korumpiranoga suda o Savudrijskoj vali. Njihovi službeni predstavnici u njemu korumpirali su ga, a čak je i predsjednik Suda na korupciju pristao i javno je priznao. Ako slovenski političari ne žele da im narod ponovno zadesi prokletstvo sluge Jerneja, trebali bi što prije od Cankara prihvatiti barem nešto od njegova duha socijalne osjetljivosti, dobroga susjedstva i pravednosti.
 

Dr. fra Šimun Šito Ćorić, http://www.matis.hr/images/pdf/MATICE/2017/Matica%2010_2017.pdf

Povezani članci

Tko je Sanja Sarnavka?

HF

Priča iz Zagreba

HF

Na udaru fundamentalista (4)

HF

NOVOHRVATSKI – od dječaka do limača

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...