Tehnika i manipulatori uništili su klasičnu grafiku dubokog tiska

Novi kadar Ivice Šiška

 

 

Istaknuti hrvatski likovni umjetnik, akademski slikar i redoviti profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, Ivica Šiško, rođen je 1946. godine. Diplomirao je na Akademiji u Zagrebu. Samostalno je izlagao na više desetaka izložbi u domovini i inozemstvu. Na samom kraju siječnja ove godine predstavio se na izložbi u zagrebačkom Salonu Galerije Račić izborom iz svoga najnovijeg ciklusa slika Novi kadar.

• Za ovu prigodu izabrali ste desetak slika većeg formata iz ciklusa Novi kadar.

– Da, izlažem oko desetak slika u Salonu Galerije Josip Račić iz ciklusa Novi kadar.

 

• Što se krije u nazivu ciklusa Novi kadar?

– Često, puno puta sam pokušavao raditi nešto slično. No, najčešće uslijed nedostatka vremena napravio bih sliku, dvije i nisam išao do kraja istraživati, kako sam ga nazvao »novi kadar«.

 

• Je li to potraga za »novom slikom«?

– Otprilike. Dakle ja nisam filmski djelatnik koji eksperimentira s kadrovima, ja tražim umjetnost u tome kadru. Ja kadriram formu, oblik, liniju i uvodim novi element. Može se vidjeti na novim slikama da je svaka podijeljena na tri dijela. Te dijelove sa strane mogli bi nazvati i pozadinom ali to ona nije. Onaj dio koji je do sada bio jedna boja, ja to sada pretvaram u kadar, dajući mu druge elemente,  elemente ispred toga oblika. Svi ti oblici čine jedan kadar. Novi kadar bi se mogao usporediti s 3 D tehnologijom. Dimenzija više. U slikarstvu koliko god se trudili postoji nulti kadar ili mrtva pozadina, mrtva ploha. Vi je možete izvaditi, možete je kadrirati ili obojiti ali ona će biti uvijek mrtva ploha.

• Neiskorištena?

– Neiskorištena. Dakle ja unutar toga prostora kadriram.

 

• Dakle, mrtva ploha je u »Novom kadru« oživljena?

– Ona je sada nova cjelina. Već na prvim slikama ciklusa taj se kadar jasno uočio i tu je osobito naglašeno kako me on iznimno zanima.

 

• Dokle može ići istraživanje novog kadra?

– Beskonačno. Kadar se može na bezbrojne načine kombinirati. No treba pretjerivati, treba ići do one mjere da prikažeš ono što te zanima. Kombiniram banalne likovne elemente, listove, biljke….

 

• Ciklus je izveden u akrilu, na velikim formatima i sa snažnim kolorom. Svaka slika ima svoju dominantnu boju.

– Novi kadar mora imati svoju monumentalnost i ja želim ući u taj prostor. Želim ući u kadar i izaći iz njega i tada ulazim u prvi plan. Boja naglašava moje kadriranje. Ili je bolje reći ja kadriram bojom.

• Kako će se uklopiti veliki formati slika u donekle limitiran volumen Salona Galerije Račić?

– Prostor je više nego prikladan da prihvati u svoj volumen desetak velikih slika. Da ne bi bilo zabune i u manjoj galeriji ja sa svojim slikama mogu reći što želim. U jako velikim prostorima jednostavno bi se ponavljao. Znate, kada izlažete jako puno slika, onda se od šume ne vidi drvo, kako se to inače kaže.

 

• Koliko je nastalo ukupno velikih slika u novome ciklusu?

– Nije puno, trideset, četrdeset.

 

• Za ovu izložbu učinjen je odabir?

– Da, odabir smo napravili gospođa Rauter i ja.

 

• Koliko dugo radite na »Novom kadru«?

– Unatrag, godinu i pol. Tek zadnje pola godine ciklus se razlistao.

• Kako je uopće došlo do nastanka ciklusa »Novi kadar«?

– On se pojavio kao prirodna potreba da se radi nešto sasvim drugo, različito. Nalazimo se u vremenu traženja, istraživanja, uočavanja novih misli.

 

• U lipnju izlažete u zagrebačkom Kabinetu grafike.

– Predlagali su mi veliku monografsku izložbu, ja ne želim, još ima vremena, čekaju me mnogi izazovi. Isto mislim i o monografijama koje pokrivaju cjelokupni opus. Ne, ne želim. Tko zna koliko ću još ciklusa napraviti. U Kabinetu grafike izložit ću jedan raspon svog grafičkog opusa. Moram spomenuti crtež, koga ljubomorno čuvam. Njega ću izložiti iduće godine na velikoj izložbi crteža. Crtež je moja ljubav i za njega sam dobio niz nagrada.

 

• Kada ćemo vidjeti jednu selekciju slika?

– Na monografskoj izložbi, od svega što sam radio ono najbolje, ali ima vremena.

• Nije li grafika, duboki tisak danas na margini? Grafika je gotovo egzotična pojava.

– Malo slikara radi grafiku. Da bi radili grafiku morate imati nadogradnju.

 

• Imam utisak da se grafika danas podcjenjuje?

– Da, jer su razni manipulatori ali i tehnika uništili klasičnu grafiku dubokog tiska vrlo velikim serijama listova. Da bi otisnuli nekoliko listova u dubokom tisku morate najprije izvesti motiv na matrici a za to je potrebno znanje i vještina.

 

• Što je u planu?

– U planu mi je realizirati ove tri izložbe pa ćemo vidjeti što dalje.

 

Miroslav Pelikan