Hrvatski Fokus
Intervjui

Hrvatska mora vratiti izgubljenu vjerodostojnost

Razvijat ćemo i srednjoeuropsku, vertikalnu i jugoistočno-europsku, horizontalnu suradnju

 
 
Novi hrvatski ministar vanjskih poslova Miro Kovač posjetio je ovoga tjedna Njemačku. On u razgovoru za DW objašnjava zašto Hrvatska ponovno želi preuzeti ulogu mosta između Europske unije i zemalja zapadnog Balkana.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/02/019041701_30300.jpg
• Kakvo stanje ste zatekli u Ministarstvu vanjskih poslova? Gdje je hrvatska vanjska politika danas?
– U Ministarstvu ima mnogo sposobnih ljudi, posebno onih koji su radni vijek započeli u samostalnoj Hrvatskoj, tako da sam siguran da ćemo moći ostvariti svoje vanjskopolitičke ciljeve. Ono što je bilo nezadovoljavajuće jest stanje na planu hrvatske vanjske i europske politike koje smo zatekli. To naša vlada mora promijeniti. Prvo, moramo biti puno angažiraniji u europskoj suradnji – mislim prije svega na ulogu Hrvatske unutar Europske unije, ali i u jačanju transatlantske dimenzije. To podrazumijeva da ćemo snažno razvijati i srednjoeuropsku, vertikalnu i jugoistočno-europsku, horizontalnu suradnju. Drugo, potrebno je biti puno aktivniji u odnosima sa susjedima. U nekim slučajevima moramo odnose sa susjedima sanirati, u nekima poboljšavati. I treće, služba vanjskih poslova mora u potpunosti biti u funkciji jačanja hrvatskog gospodarstva i pretvaranja Hrvatske u konkurentno društvo. Snažno ćemo podržavati hrvatska poduzeća na inozemnim tržištima i isto tako biti aktivni u privlačenju ulagača.
 
• Spomenuli ste odnose prema susjedima i Europskoj uniji. Što je ostalo od poznate i nekad redovito isticane uloge Hrvatske kao mosta između EU-a i zemalja na Balkanu koje žele postati članice?
– Hrvatskoj je nedostajala ambicija, mora se nanovo definirati i repozicionirati, vratiti izgubljenu vjerodostojnost. Sjetimo se kako smo ušli u Europsku uniju, jeftinim pokušajem prijevare hrvatskih birača i europskih partnera. Moramo konačno shvatiti što smo i što predstavljamo kao članica Europske unije, koje su naše mogućnosti, kako možemo djelovati. Hrvatska u odnosu na zemlje u susjedstvu koje nisu u Europskoj uniji ima zaista veliku odgovornost, ali i veliku šansu. Aktivno ćemo se zauzeti za kandidaturu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji. Sam proces integracije BiH u EU bit će dugotrajan i mukotrpan, ali je ključno da bude pokrenut. To je važno za Hrvate u BiH, koji bi se na taj način mogli nanovo definirati i postati neka vrsta motora europske integracije. I to, u suradnji s Hrvatskom, za cijelu BiH može biti vrlo pozitivno. Kao jedan od tri ustavotvorna naroda Hrvati bi na taj način mogli živjeti svoju potpunu ravnopravnost s prijateljima Bošnjacima i Srbima. Što se tiče ostalih zemalja, tu mislim na Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Albaniju i Kosovo, podržavat ćemo, dakako, i njihovo priključenje europskoj obitelji. Naravno, inzistirat ćemo na poštivanju kriterija. Bit ćemo strogi, ali pošteni.
 
• U Berlinu ste posjetili Stasijev dokumentacijski centar, simbol sučeljavanja s prošlošću DDR-a. Može li Hrvatska nešto naučiti od Njemačke kad je u pitanju sučeljavanje s prošlošću?
– Okrenuti smo prema budućnosti, ali zaista moramo imati jedan "normalan" odnos prema prošlosti, bez kompleksa. Neka svi u našem društvu dobiju šansu govoriti o svojim osjećajima vezanima uz prošlost, pa i o Drugom svjetskom ratu. Da konačno jednom to raspravimo. Hrvatska mora pronaći svoj put kad je riječ o sučeljavanju s prošlošću. Možemo oko sebe gledati i uspoređivati kako su neka druga društva uspjela ili nisu suočiti se s prošlošću, ali sami moramo pronaći svoj put. To će posebice koristiti mlađoj generaciji koju ćemo time lišiti toga "povijesnog tereta" ali i gospodarski ćemo se onda bolje razvijati. To pokazuje primjer drugih postkomunističkih zemalja.
 
• Kada govorite o mladima, mislite li i na mlade u dijaspori? Izgleda da niti jedna vlada dosad nije iskoristila te potencijale. Što planirate na tom polju kao bivši veleposlanik u Njemačkoj i kao netko tko je dosta vremena proveo s dijasporom i zna „kako diše“?
– U prošlosti je bilo puno izjava i najava, ali u stvarnosti se nije puno toga dogodilo prema Hrvatima u iseljeništvu. Međutim, mi zaista želimo da se oni u Hrvatskoj osjećaju ugodno, da ne budu diskriminirani. Mislim da je tu važna i uloga novog predsjednika vlade Tihomira Oreškovića koji je i sam povratnik iz iseljeništva. Bit će to velik doprinos boljem razumijevanju Hrvata u Hrvatskoj i Hrvata u iseljeništvu. Moramo napokon stvoriti okruženje u kojem će svi u Hrvatskoj moći biti kreativni i u mogućnosti živjeti od svoga rada.
 
• Trenutačno je izbjeglička kriza tema broj jedan u Europi. Vjerujete li još u njemačka nastojanja da se ona riješi zajednički, na europskoj razini?
– Još nemamo europsko rješenje, imamo koordinaciju nacionalnih rješenja. Mi surađujemo dobro sa zemljama u susjedstvu. Ali smo uvjerenja da, ako ne bude bilo moguće da naši grčki partneri osiguraju vanjsku granicu Europske unije, treba podržati ideju slovenskog predsjednika vlade Mira Cerara o ublažavanju migrantskog vala na makedonsko-grčkoj granici. Ovakvo stanje više ne će biti dugo održivo. Mora doći do drastičnog smanjenja broja migranata. Ponavljam: sva ova suradnja sa susjedima dobro funkcionira jedino toliko dugo dok Njemačka, Švedska, Nizozemska i Austrija primaju izbjeglice. Treba biti poslana poruka migrantima i izbjeglicama da ne mogu svi doći u Europsku uniju. Usporedno s tim EU treba djelovati globalno i na licu mjesta, u njihovim matičnim zemljama i u susjedstvu, pomagati migrantima i izbjeglicama.
 
• U vašem političkom programu se nigdje eksplicitno ne spominje Njemačka. Igra li ona unatoč tomu još uvijek važnu ulogu za Hrvatsku?
– Njemačka je naš strateški partner, središnja je zemlja Europske unije i sve države srednje i jugoistočne Europe po prirodi stvari upućene su na nju. Mi ćemo sa svojim partnerima Nijemcima sigurno nastaviti jačati političku, gospodarsku i inu suradnju.
 

Nenad Kreizer, Deutsche Welle

Povezani članci

Danas uživam u slikarstvu klasika

HF

Bili smo avangarda, jer smo preferirali ulicu

HF

Figuraciju obožavam, pogotovo portrete

HF

Ja ne odustajem

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...