Turska gubi na svim frontama

Sirija, Kurdi i Rusi ruše sultana Erdogana

Situacija u Siriji doživjela je novi, za Ankaru izvanredno nepovoljan obrat kada su 3. veljače sirijske provladine snage i njihovi saveznici prodrli na područje između Alepa i graničnog prijelaza Bab al-Salam koji se nalazi u turskoj pokrajini Kilis, odsjekavši time put za opskrbu džihadističkih milicija koje su okupirale Alep. Naime, vojne jedinice maglovite pozadine i nerazjašnjenog sastava koji za sebe kažu da su sirijska oporba, predstavljali su istureni položaj Turske u Siriji, te jedino jamstvo da će pri stolu za mirovne pregovore, odnosno za dijeljenje Sirije Ankara imati unaprijed rezervirano mjesto.

Alep

Poslije odsijecanja opskrbne rute najvjerojatnije slijedi napad provladinih snaga i poraz džihadista koji su okupirali Alep. Međutim, panika koja prati invaziju, već je učinila svoje: procjenjuje se da na sirijskoj strani granice čeka sedamdesetak tisuća izbjeglica. Pojačana je kontrola službenih graničnih prijelaza u regiji, no to je rezultiralo time da se izbjeglički val nagomilao u pokrajini Hatay u blizini Alepa. Granični prijelaz u Yayladagu ranije je svoja vrata otvorio pred Turkmenima, no zbog bombardiranja su ovdje željeli prijeći i Arapi i osobe koje nemaju izbjegličku iskaznicu. Oni koji čekaju na ulaz su u prvom redu civili koji bježe od bombardiranja, članovi obitelji protuvladinih milicija, te vojnici oporbenih turkmenskih postrojbi koje Turska podupire. Međutim, prema obavijesti turske vojske i kiliskoga namjesništva među pridošlima su u velikom brojnu zastupljeni i inozemni vojnici Islamske države.

S obzirom na Turkmene koji žive u graničnom pojasu, turske vlasti od početka ruskih bombardiranja s iznimnom fleksibilnošću propuštaju tisuće koje bježe. U Tursku tom rutom svakodnevno stiže oko 300-400 ljudi. Muškarci koji putuju bez dokumenata i koji su često puta pripadnici različitih milicija, preko noći prelaze zelenu granicu, uz pomoć krijumčara. Suradnik jedne humanitarne organizacije u regiji internetskom portalu al-Monitor rekao je kako zajedno sa ženama i djecom na autobusni kolodvor u Hatayu stižu i odrasli muškarci koji, naravno, svi tvrde da su civili, a nitko ne može dokazati suprotno. 

U međuvremenu, u velikim gradovima u istočnoj Turskoj u kojima većinom žive Kurdi, od listopada prošle godine prevladavaju uvjeti kao da je građanski rat. Fotografije o ulicama u Diyarbakru mogle su biti načinjene i u Siriji. Borba protiv Islamske države, dakle, u tom kontekstu nije ništa drugo no izlika za jačanje volumena turske intervencije u Siriji. Stvarni cilj Ankare su Stranka demokratske unije sirijskih Kurda i njeno oružano krilo, Jedinice za narodnu zaštitu, u vojnoj obuci kojih je odlučujuću ulogu imala Radnička stranka Kurda u Turskoj, neprijatelj broj jedan Ankare. Slično je od ključnoga značaja i ponovna uspostava i osnaživanje pozicija proturskih milicija.

Darko Kovačić