Hrvatski Fokus
Znanost

Merkel i Obama guraju TTIP

Hrvatska ne smije ratificirati ovaj ugovor

 
 
Hrvatska ne smije ratificirati ugovor o Partnerstvu za transatlantsku trgovinu i suradnju (TTIP) ako se njime otvori mogućnost da interesi kompanija budu iznad javnog interesa. Poruka je to iz Matice hrvatske nakon prekjučerašnje javne rasprave o dosadašnjem tijeku pregovora između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država o sklapanju TTIP-a.
– Ako me pitate postoji li opravdan strah da će se europskim državama snagom TTIP-a oduzeti mogućnost da zaštite svoje vitalne interese, kao što su socijalna zaštita radnika, izvori vode ili nadležnost sudova u dosadašnjem opsegu, odgovor je potvrdan. Kako se tome suprotstaviti?
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/02/www.dw_.com_image_017609472_30300.jpg
Angela Merkel i Barack Obama
 
To je moguće, osim odbijanjem da se takav ugovor ratificira u Saboru, i zalaganjem naših zastupnika u Europskom parlamentu protiv neprihvatljivih odredbi ugovora i medijskim osvješćivanjem naših građana o tome što im se sprema upozorio je pravni stručnjak i konzultant Neven Šimac. On je posebno problematičnim označio činjenicu da se, suprotno svim demokratskim pravilima i običajima suvremene Europe, o pregovaračkim pozicijama EU-a i SAD-a i sadržaju pregovora službeno ne zna ništa jer je, ističe, među pregovaračima dogovorena apsolutna tajnost pregovora.
– Nedopustivo je da se s manjim dijelom dokumentacije o pregovorima mogao upoznati dio zastupnika u Europskom parlamentu, i to tako da su samo pročitali dokumentaciju bez mogućnosti da prave bilješke ili fotografiraju građu. Ovdje nije riječ o bilo kakvom sporazumu, nego o ugovoru nakon kojega Europa više neće biti ista – ocijenio je Šimac. Komentirajući procjene da će TTIP za Europsku uniju zapravo dogovoriti Njemačka, kao lokomotiva europske ekonomije, Šimac je izrazio neslaganje s takvim raspletom jer, dodao je, to bi bio novi slučaj soliranja Njemačke u odnosu na druge članice Unije, prije svih u odnosu na Francusku.
 
Politolog Petar Popović ukazao je na geopolitičku dimenziju TTIP-a kao ugovora, istaknuo je, uperenog protiv Kine. Pomoću TTIP-a, kaže Popović, želi se smanjiti ili posve ukloniti uspjeh koji je Kina postigla u svojim bilateralnim trgovinskim sporazumima s partnerima u Aziji.
– Kina je svoje sporazume prilagodila interesima druge strane, bez unaprijed zadanog okvira u koji se zemlja s kojom Kina pregovara treba uklopiti. Amerika ima sasvim drugi pristup, postoje pravila u koja se zemlje potpisnice trebaju uklopiti. To je osnovni pristup SAD-a i u pregovorima s EU-om o TTIP-u i preostaje nam vidjeti kako će se dovršiti pregovori u kojima se žuri i jednoj i drugoj strani – komentirao je Popović. Naveo je kako Amerikanci žele dovršiti pregovore dok je u Bijeloj kući Barack Obama, budući da, primjećuje Popović, predsjednički kandidati Donald Trump i Bernard Sanders ne žele TTIP.
 
Europskoj uniji se, ističe Popović, žuri sklopiti TTIP jer njezina ekonomska moć kontinuirano pada.
– Postoje procjene da bi stupanjem na snagu ovog ugovora u razdoblju od deset godina BDP Europske unije porastao za 0,5 posto, da bi se otvorile na stotine tisuća novih radnih mjesta, a standard građana poboljšao. S druge strane, ugledni ekonomisti poput Josepha Stiglitza izražavaju sumnje u te procjene upozoravajući da su carine između EU-a i SAD-a već sada na vrlo niskoj razini, pa bi uvođenje bescarinske unije praktički bilo bez ikakvih učinaka – naznačio je Popović, izrazivši uvjerenje kako je tajnost pregovora uvedena i zbog nemogućnosti da se javnosti predoče uvjerljivi dokazi o blagodatima ugovora za Europu.
 
Pročelnik politološkog odjela Matice Jure Vujić najspornijim u pregovaračkim pozicijama SAD-a smatra famozni ISDS protokol unutar TTIP-a kojim se, među ostalim, regulira način razrješavanja mogućih sporova kompanije i zemalja primateljica njihovih investicija. Vujić je, kao i ostali sudionici u raspravi, ocijenio neprihvatljivim da se sporovi iz područja ISDS-a rješavaju arbitražnim postupcima koji bi bili izvan i iznad nacionalnih zakonodavstava.
Pregovori SAD-a i EU, kako se čulo na skupu u Matici hrvatskoj, ušli su u 12. krug, unutar kojega je tema upravo ISDS, a ne postoje utemeljene procjene kad bi se pregovori mogli dovršiti i kad bi se ugovor mogao potpisati.
 
Deset točaka neslaganja
1. Rješavanje sporova kompanija i država primateljica investicija arbitražom izvan sudova (zahtjev SAD-a)
2. Pravo države da zakonom određuje »najnižu nadnicu radnika (zahtjev EU-a)«
3. Plasman piletine tretirane klorom na europsko tržište (zahtjev SAD-a)
4. Označavanje zemlje podrijetla proizvoda na ambalaži (zahtjev EU-a)
5. Plasman govedine iz „umjetnog“ uzgoja na tržište (zahtjev SAD-a)
6. Pristup europskih tvrtki javnoj nabavi u SAD-u (zahtjev EU-a)
7. Izvansudsko pravo tvrtke da tuži zemlju primateljicu za izgubljenu dobit (zahtjev SAD-a)
8. Pravo države da javna dobra izuzme od privatizacije (zahtjev EU-a)
9. Teret dokazivanja štetnosti proizvoda koji se stavlja na tržište na državi (zahtjev SADa)
10. Pristup europskih tvrtki vojnim natječajima u SAD-u (zahtjev EU-a).
 

Vedran Marjanović, Slobodna Dalmacija

Povezani članci

Frangešova Povijest hrvatske književnosti

HF

Ne znaju objasniti što znači STEM

HF

Najautentičniji hrvatski književnik

HF

Genetika je nova eugenika

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...