Hrvatski Fokus
Znanost

Ja sam “otac” državne mature!

Model rane izbornosti pokazao se pogubnim u Finskoj i Njemačkoj

 
 
Pozdravni govor na otvaranju Otvorenih dana NCVVO-a 5. travnja 2016. odnosno na desetoj obljetnici NCVVO-a
Pozdravljam sve prisutne. Ja sam Miroslav Dorešić. Čestitam svim djelatnicima desetu obljetnicu postojanja Centra za vanjsko vrjednovanje obrazovanja. Ujedno bih htio podsjetiti da se upravo ove godine i navršava dvadeseta obljetnica otkako je rođena ideja 1996. godine o uvođenju državne mature u obrazovni sustav Republike Hrvatske. Naime, godinu dana ranije tadašnja ministrica Ljilja Vokić ukinula je Zavod za školstvo. U glavnom tajništvu HDZ-a na okruglim stolovima raspravljalo se o načinima moderniziranja obrazovnog sustava i njegovog dovođenja do europske razine. Slučajno sam od jedne znanice koja je čitavo svoje školovanje prošla u Engleskoj u razgovoru saznao što je to državna matura. Za mene kao teorijskog fizičara po obrazovanju bila je to potpuna nepoznanica. Kako je i tadašnji potpredsjednik stranke prof. dr. Marijan Šunjić doktorirao u Engleskoj on me je o ideji uvođenja državne mature podržao zajedno s gospodinom Dragom Krpinom. Sljedećih godina sve do 2000. brusila se je na političkoj razini ta ideja, ali i pripremala u zakonodavnom smislu.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/04/drzavna-matura-Jukic.jpg
Maja Jukić
 
Promijenila se je vlast 2000. godine, pa potom 2003., pa je ideja o uvođenju državne mature potpuno sazrila. No, nakon početnih 'otaca' došli su neki novi koji su unijeli neke modifikacije u dotadašnji koncept o državnoj maturi. Ja osobno imam potpuno moralno pravo uputiti kritike na te modifikacije, s obzirom da sam u svemu tome sudjelovao od samog početka, a one se posebno npr. tiču, po meni, jedne čudnovate zamisli o dvije razine matematike, više i niže, kao i uvođenju eseja koji je jedan subjektivni vid ocjenjivanja, a što u ozbiljnim obrazovnim sustavima ne postoji. Posebno je po meni pogubno ovo prvo, jer se na taj način uveo model rane izbornosti koji se pokazao pogubnim u školstvima sve od Finske pa do Njemačke. Naime, dati informaciju djeci u osnovnoj školi da i sa slabim znanjem matematike mogu proći državnu maturu i upisati fakultet je loše. Dio učeničke populacije koji bi inače i mogao tijekom školovanja stjecati znanja i sposobnosti i za 'tvrde' studije je nepovratno izgubljen. Dodatna moja primjedba jest da državna matura nije ispunila svoju temeljnu zadaću a to je da bude sustavni oblik praćenja kvalitete obrazovnog sustava i u tom smislu i korektiv.
 
Posljednih godina se doslovce pribjeglo 'peglanju Gaussa', a što prevedeno znači srozavanje razine zadataka posebno iz matematike i fizike kako bi se polučila zadovoljavajuća prolaznost. Nadalje, rezultate pak PISA testiranja nije moguće dobiti, a niti su proanalizirani i objavljeni u javnosti. Imao sam nekoliko neuspješnih pokušaja u kontaktima s gospođom Brash. Bez imalo lažne skromnosti mogu reći da sam još 2003. godine u HRT-ovoj emisiji 'Obje strane' (postoji na youubeu) ustvrdio da će nam se dogoditi vrlo loši rezultati u PISA testiranjima, a vidimo da se prognoza i obistinila. I još nešto, vi imate deficit, ne mislim demokratski deficit, vi imate deficit STEM područja. U Centru nema zaposlenog niti jednog matematičara, fizičara, kemičara… Što se pak tiče budućnosti NCVVO-a, kojeg ja ponekad zovem i Nacionalnim centrom za vanjsko NEVRJEDNOVANJE obrazovanja, jest u tome, kako reče gđa. Ravnateljica (Maja Jukić, op. ur.), da on radi pod potpunom autonomijom, ali i pod potpunom odgovornošću.
 

Miroslav Dorešić, jedan od 'otaca' državne mature

Povezani članci

Što će se dogoditi s reformom školstva?

HF

Iz farmaceutske industrije na čelo EMA-e

hrvatski-fokus

Europski jug mogao bi postati ‘produžetak’ Sahare

HF

Vrijeme je za velike sinteze

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...