Iran preuzima ulogu Arabijskoga poluotoka

Europa promatra Iran kao alternativnu zrakoplovnu rutu  

EU i Iran će tijekom sljedećih mjeseci pregovarati o horizontalnom sporazumu o zračnom prometu, što se smatra prvim korakom u jačanju suradnje koja bi mogla smanjiti utjecaj Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara kao središta za duge letove. Značajni posjet osam europskih povjerenika  Iranu 16. travnja označio je početak nove faze u bilateralnim odnosima između EU-a i Irana, druge po veličini zemlje u regiji. Obje strane smatraju zračni promet  jednim od područja za produbljivanje suradnje kao i za iskorištavanje potencijala države koja se nalazi u središtu zrakoplovnih ruta od istoka prema zapadu, ali koja treba žurno modernizirati sektor zračnog prometa.

Povjerenica za promet, Violeta Bulc, rekla je za EurActiv.com da će „važno pitanje“ ovog novog razdoblja biti pregovori o horizontalni sporazumu s iranskim vlastima. „Ovo je jednostavna i brza procedura pregovaranja između Irana i Europske komisije, koja će u potpunosti  uskladiti sporazume o servisiranju koje Iran ima sa zemljama članicama sa zakonodavstvom EU-a“, dodala je. Ovaj horizontalni sporazum se također smatra prvim korakom za jačanje  veza civilnog zrakoplovstva sa zemljom koja bi mogla rival Dubaiu ili Abu Dhabiu kao strateškim čvorištima. Jedan dužnosnik EU-a je naglasio da je važan element koji se isticao u razgovorima između europskih vlasti i Irana tijekom njihovog posjeta Iranu je uloga koju bi Iran mogao igrati kao alternativna ruta prema zemljama Zaljeva.

Ova potreba za traženjem novih mogućnosti pojavila se nakon što su neke europske zrakoplovne kompanije i države članice optužile naftom bogate države da subvencioniraju svoje nacionalne prijevoznike i time im pomažu da se  prošire u Europi. Premda se očekivalo da će EU započeti pregovore o sveobuhvatnom sporazumu s Katarom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima do ožujka, države članice neće dati mandat Komisiji prije ljetne stanke. EU ostvaruje spori napredak u sklapanju sporazuma o zračnom prometu sa zemljama Zaljeva

Zemlje članice EU-a nisu uopće započele raspravljati o davanju mandata Europskoj komisiji za sklapanje sporazuma o zračnom prometu sa  zemljama u Perzijskom zaljevu, u kojima zračni promet brzo raste,  unatoč pritisku iz Bruxellesa za dobivanje zelenog svjetla od ranog proljeća. U svjetlu tih poteškoća, kao i zbog interesa za pronalaženje mogućnosti za smanjenje ovisnosti o Kataru i UAE-u, dužnosnik EU-a je dodao da bi horizontalni sporazum s Iranom mogao biti „važan element“ u postizanju  sveobuhvatnijeg sporazuma s Iranom u srednjoročnom razdoblju. Pogodnosti za Iran istaknuli su drugih akteri. Izvor iz industrije, koji je odbio biti imenovan, komentirao je da Iran želi i može postati važna regionalna sila u zrakoplovnom sektoru. No, njegove mogućnosti u velikoj mjeri ovise o tome koliko će Iran, osobito njegova perjanica,  zrakoplovna tvrtka Iran Air, povećati svoju flotu.

Prema nekim procjenama, Iran će trebati oko 400 novih zrakoplova u idućih deset godina. Drugi izvori iz industrijskog sektora bili su skeptični te su napomenuli da  tri glavna zračna prijevoznika iz Zaljeva (Etihad, Qatar Airways i Emirates) neće nikome dopustiti da uzme njihov dio kolača. Povjerenica za promet počinje dugu bitku protiv zrakoplovnih subvencija zemalja Zaljeva Povjerenica za promet Violeta Bulc pokušava izjednačiti uvjete na tržištu između europskih zrakoplovnih tvrtki i njihovih konkurenata iz država Zaljeva, koje svojim zračnim prijevoznicima  zbog ogromnih  subvencija osiguravaju veliku prednost.

„Entuzijazam je super, ali uistinu smatram da Iran neće brzo postati regionalna sila“, rekao je izvor blizak industriji zračnih prijevoznika. Iranska vlada pristala je kupiti 118 zrakoplova od Airbusa, uključujući i neke najnovije modele, za 27 milijardi dolara.  U međuvremenu je Boeing posjetio Iran nekoliko dana prije dolaska izaslanstva EU-a kako bi razgovarao o prodaji najnovijih modela zrakoplova, među kojima su 737, 787 i 777. Kupnja novih zrakoplova bit će ključna za uklanjanje Iran Aira s crne liste tvrtki kojima je u EU zabranjen rad.

Jorge Valero, Euractiv, Bruxelles