Za svaku godinu progonstva jedna svijeća

Obilježena 25. obljetnica od početka progona vojvođanskih Hrvata

Vodstvo i članovi Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata okupili su se 6. svibnja u sjedištu u Zagrebu, u Aveniji Grada Vukovara, kako bi podsjetili javnost da je prošlo 25 godina od početka progona vojvođanskih Hrvata iz njihovog zavičaja. Tom je prigodom upaljeno i 25 svijeća u znak sjećanja na brojne tragične sudbine koja je ih pogodila, a među kojima je i dvedesetpetoro ubijenih i nestalih za koje do danas nitko nije odgovarao. Datum 6. svibnja nije odabran slučajno za taj događaj. Riječ je o obljetnici događaja u Hrtkovcima iz 1992. godine kada je održan miting na kojem su pročitana imena sedamnaestoro Hrvata kojima je poručeno da se sele ili da biraju draže dijete.

Premda je protjerivanje vojvođanskih Hrvata započelo još 1991. u Novom Slankamenu, ovaj događaj u Hrtkovcima, u kojem je osobno sudjelovao i Vojislav Šešelj, u javnosti je prepoznat kao najeklatantniji i najočigledniji primjer protjerivanja vojvođanskih Hrvata. Na žalost, Hrtkovci su tako postali simbol protjerivanja Hrvata iz Srijema i općenito Vojvodine, u kojima je samo u 19 dana, od 10. do 29. lipnja 1992. prognano oko 600 hrtkovačkih obitelji koji sada žive diljem Hrvatske i svijeta. Hrvati su protjerivani i iz drugih vojvođanskih mjesta: Starog i, već spomenutog, Novog Slankamena, Golubinaca, Sota, Morovića, Erdevika, Kukujevaca, Gibarca, Šida, Vašice, Rume, Iriga, Beške, Maradika, Inđije, Zemuna, Novih Banovaca, Surčina, Srijemske Kamenice, Beočina, Čerevića, Petrovaradina, Srijemskih Karlovaca, Srijemske Mitrovice, Nikinaca, Platičeva, Martinaca, Sonte… Na taj je način promijenjena demografska struktura prvenstveno Srijema koji se najviše našao na udaru, a od izbjeglih Hrvata nitko se nije vratio u rodni kraj.

Ovaj masovni egzodus vojvođanskih Hrvata potvrdila je i službena statistika podatkom da je broj pripadnika hrvatske manjine između dva posljednja popisa stanovništva u Srbiji opao za 18 posto, što je iznadprosječni pad za ukupnu manjinsku populaciju. Rezultati su još porazniji kada se analizira zadnjih pedeset godina. U nešto više od pola stoljeća Hrvati su izgubili dvije trećine svoje populacije, nestalo je 70 posto Hrvata u Srbiji. Govoreći jezikom brojki to znači da se od 1961. godine, kada je u Srbiji živjelo 196.409 Hrvata, pa do posljednjeg popisa stanovništva 2011. godine broj Hrvata smanjio na samo 57.900.

Osim vodstva i članstva Zajednice ovom su događaju, među ostalim, prisustvovali i njihovi prijatelji iz Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata na čelu s predsjednikom Antunom Vujevićem tedr. sc.Ante Nazor iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata i dr. sc. Ana Holjevac Tuković, voditeljica Odjela za znanstveno istraživanje Domovinskog ratas kojima je bilo govora i o budućoj suradnji s ciljem boljeg upoznavanja javnosti s tragičnom sudbinom vojvođanskih Hrvata za vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj o kojoj se i danas nakon toliko godina šuti.

Ivana Andrić Penava