Zašto se Njemačka naoružava?

Njemačka tornada lete nad Sirijom, Kurdistanom…

Prvi put nakon Hladnoga rata Njemačka povećava broj vojnika. U Berlinu je time razdoblje razoružavanja prošlo. Čini to i zato što može.

Ursula von der Leyen

Dan ponovnog ujedinjenja prije 25 godina: Njemačka vojska ima 585.000 vojnika. Tada počinje veliko smanjivanje koje ubrzavaju financijska kriza i diktat štednje, a i duh vremena koji naoružavanje smatra zaostalim. Ukidanjem obveznog vojnog roka 2011. dodatno se  smanjuje broj vojnika, kao i uvođenjem gornje granice od 185.000 vojnika, koja sa sadašnjih 177.000 tisuća nije do kraja iskorištena. Ministrica obrane Ursula von der Leyen u utorak je javno probila tu granicu. Prvi put nakon završetka Hladnoga rata broj njemačkih vojnika trebao bi rasti – za 14.300 vojnika i 4400 službenika do 2023. To je „potrebno iz današnje perspektive“, rekla je ministrica. To je prekretnica. S najavom. U Münchenu 31. siječnja 2014.: Von der Leyen je bila ministrica mjesec dana kada je na konferenciji o sigurnosti najavila jaču ulogu Njemačke u svladavanju međunarodnih kriza. Danas njemačka tornada lete nad Sirijom, Kurdi se protiv terorističke milicije IS-a bore njemačkim oružjem.

Von der Leyen osim toga pogled NATO-a uporno iz Europe usmjerava prema jugu, u Libiju gdje se širi IS. Ne isključuje vojnu misiju u tranzitnoj zemlji za izbjeglice, ali ju vezuje za zahtjev libijske vlade, koja u toj propaloj državi gotovo i nema vlasti. Njemačka se još 2011. godine izložila neraspoloženju NATO-a kada je bojkotirala tadašnju akciju u Libiji. Von der Leyen je u Münchenu 2014. rekla još nešto: upozorila je Europu da preuzme prikladan dio tereta u NATO-u. Jer SAD obavlja lavovski dio posla.  Dva posto BDP-a za obranu i u Njemačkoj će doduše i ubuduće biti iluzija. Prošle su godine taj cilj od 28 članica postigli osim SAD-a samo Estonci, Grci, Britanci i Poljaci. Njemačko jačanje broja vojnika ipak je ustupak prije varšavskog samita NATO-a u srpnju. Berlin osim toga razmišlja o slanju NATO-ovog bataljuna u Litvu radi odvraćanja Rusije koja unatoč financijskoj krizi nastavlja s jačanjem  svoje vojske.  Kao i njemačka politika obrane, i raspoloženje u zemlji okrenulo se. S obzirom na opasnost od terorizma i sukoba istok-zapad  51 posto je za naoružavanje, 2009. bilo ih je 19 posto. Osim toga, Njemačka to sebi može dozvoliti: ministar financija Wolfgang Schäuble dao je ministrici dozvolu za investicije u milijardama jer on upravlja viškom milijardi. Ta CDU-ova političarka sada korak po korak provodi povećanje. Otpisane tenkove već je vratila u službu – misleći na  Rusiju. Njezin resor dobit će svoj kibernetski odjel, a zapošljavat će i „nerdove“.

Jürgen Streihammer, Die Presse