Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Putin bi trebao ozbiljno razmotriti rusko upozorenje o nafti

Latinska Amerika će se udaljiti od svog ljevičarskog populizma i skrenuti udesno

 
 
Cijene nafte kreću se u ciklusima, kao i promišljanje o budućnosti zemalja proizvođača nafte. Ovog su tjedna ruski milijarder Peter Aven i dva moskovska ekonomista objavili članak koji secira „sumrak petrodržave“, u kojem se odražava zabrinutost elite Saudijske Arabije – ali također i razmišljanja koncem 1990-ih, kada je nafta također bila jeftina.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/05/Petr-Aven-01.jpg
Peter Aven
 
Ime autora članka, Avena, ne smije se olako uzeti. On je zaradio skoro 2 milijarde dolara kada je Alfa Group, u kojoj ima dionice, 2013. prodala svoj dio naftne tvrtke TNK BP ruskoj tvrtki Rosneft, koja je u državnom vlasništvu. Aven je  također bio ruski ministar vanjske trgovine 1992., kada je Vladimir Putin bio zadužen za vanjsku trgovinu  u uredu gradonačelnika St. Petersburga, tako da se njih dvojica dobro poznaju. Aven zna mnogo berem o jednoj petrodržavi – i to onoj vrlo važnoj: Rusiji, koja se natječe sa Saudijskom Arabijom za titulu najvećeg proizvođača nafte.
 
Dijagnoza i predviđanja Avena i koautora članka mračna su. Oni pišu da su petrodržave, od Rusije do Venezuele, te od Kazahstana do Perzijskog zaljeva, koristile svoje prihode od nafte kako bi uživale u potrošnji u stilu Zapada, ali nisu prihvatile zapadne vrijednosti koje to omogućuju. Sada se nalaze pred rizikom da završe kao proizvođači prirodne gume nakon izuma sintetičkog latexa – ovisne o proizvodu koji više ne donosi zaradu jer ga se malo proizvodi, te se samo prodaje kao nusproizvod koji povećava cijenu proizvodnje. „Zbog utjecaja naftne nemani – šačica zemalja koje imaju velik utjecaj na cijenu nafte postat će žrtvom nevidljive ruke tržišta, koje se sve više oboružava novim vrstama proizvodnje nafte, tehnologijama koje štede energiju i rješenjima koja ne koriste naftu u transportu, proizvodnji energije i petrokemiji,“ napisali su autori članka.
 
Slabit će utjecaj Saudijske Arabije
 
To će, kažu autori, zahtijevati političko preorijentiranje, pa čak i ono geopolitičko. Latinska Amerika će se udaljiti od svog ljevičarskog populizma i skrenuti udesno, a na Bliskom istoku će blijedjeti utjecaj Saudijske Arabije, dok će jačati utjecaj Turske, Izraela i Irana. (Iran je prošle godine ostvario trgovinski višak koji ne potječe od nafte, te je manje petrodržava nego Saudijska Arabija). Irak i Sirija mogli bi se raspasti. Globalizacija više nikad neće biti ista. „Kako se trgovina, ulaganja i tijekovi migracije između zemalja proizvođača nafte i ostatka svijeta budu smanjivali, tijelo globalizacije bit će vitkije. Međutim, njen duh  zasigurno će se  preporoditi.   Potpuno uživanje pogodnosti i tehnologije Zapada neće više biti kompatibilno s negiranjem njegovih vrijednosti i institucija. Samo one zemlje koje prihvate modernizaciju i nastave je provoditi još više nego što su to radile tijekom prethodnih negativnih ciklusa, mogu se nadati da neće završiti na povijesnim marginama“, napisali su autori.
 
S obzirom da Avenov članak dolazi nakon što  je saudijski princ Mohammad bin Salman najavio plan reformi koji ima za cilj da se gospodarstvo njegove zemlje prestane temeljiti na nafti do 2030.,  on izgleda kao još jedan simptom koji ukazuje na duboki nemir u državama proizvođačima nafte. To nije ništa novo. Svaki put kad cijene padnu, pojave se oštre kritike korupcije, neučinkovitosti, nepotizma i klijentelizma koji su endemski u petrodržavama. Terry Lynn Karl sa sveučilišta Stanford  1999. godine je napisao:
 
„Razdoblja niskih cijena nafte stvaraju najbolju prigodu za izgradnju političkih i administrativnih institucija sposobnih za upravljanje naftom. U stvari, takva razdoblja mogla bi biti najbolja mogućnost da države proizvođači nafte izađu iz nemoralnog kruga i uđu u krug pun vrlina, jer to zahtijeva da javna uprava, temeljena na nepotizmu  i klijentelističkim aranžmanima, bude zamijenjena onom koja se temelji na zaslugama, dok se veća politička potpora može stvoriti za državne službe kad su cijene niske.“ Razlika je u tome što se tijekom prethodnog silaznog ciklusa pretpostavljalo da će cijene opet rasti, ali je prigoda za rast kratko trajala. Današnja retorika, bilo ona Avenova ili princa Mohammada, ima obilježje sudnjeg dana. Opća ideja je da cijene više nikad neće rasti.
 
Lako je kupovati ako čitate mnogo novih priča u tisku o Tesli i tehnološkom napretku američkih proizvođača nafte iz škriljevca, ali je teže ako se udubite u pojedinosti tehnologije električnih automobila, američke proizvodnje nafte ili u statistiku o ulaganjima u energetski sektor. Još nema dokaza da je zadnji naftni bum iza nas. Do sada je krivulja potražnje nafte nepogrešivo bila uzlazna. Ako se ne dogodi neki neočekivani događaj – poput izuma jeftinog električnog automobila koji može voziti 400 milja, i to ne samo teoretski –  koji će promijeniti navike potrošača, krivulja će zadržati uzlaznu putanju, pogotovo u zemljama u razvoju kao što su Indija, u kojoj sada jača potražnja. Manjak ulaganja u istraživanje  i proizvodnju nafte tijekom posljednjih nekoliko godina opet će uzrokovati da nafte bude još manje. Sadašnji mini-bum, zbog kojeg je cijena nafte narasla na skoro 50 dolara za barel sirove nafte s 28 dolara kolika je bila u siječnju, pokazuje što bi se moglo dogoditi.
 
Aven nije toliko protiv nafte, koliko želi izaći iz tog biznisa. Kroz svoju offshore tvrtku LetterOne, Aven i njegovi partneri postali su vlasnici njemačke naftne i plinske tvrtke Dea, koju su kupili prošle godine. Aven ima svoj udio u toj tvrtki, a prema novinaru Bloomberga  on u toj tvrtki ima 81 milijun dolara  od svog ukupnog bogatstva koje iznosi 5,2 milijarde dolara. Taj biznis može biti osuđen na propast, ali ne već sada.
 
Međutim, objavljeni članak  još je uvijek važan. Aven predstavlja malu skupinu preostalih relativno utjecajnih ekonomskih i političkih liberala koji žale što je Rusija nedavno zauzela smjer udaljavanja od Zapada. Aven u tekstu nikad ne spominje Putinovo ime, te samo ovlaš spominje suvremenu Rusiju, premda opširno govori o sovjetskoj ovisnosti o nafti i njenoj ulozi u raspadu zemlje. Međutim, članak je objavljen u vrijeme kada  se Putin sprema saslušati mišljenje još dva stručnjaka koji su pripremili nacrt dva gospodarska plana – jedan se temelji na državnim ulaganjima i samodostatnosti, a drugi je liberalniji i temelji se na fiskalnoj konsolidaciji i strukturalnim reformama. Aven je jasno u članku izrazio što preferira, ali kao iskusan dvoranin, on ne vrši pritisak. On samo želi biti siguran da je njegovo upozorenje na opasnost objavljeno kao argument za smanjenje državnog utjecaja i za stimuliranje rasta sektora koji nisu vezani za naftu. Pravila o raspravama u Rusiji su se znatno promijenila tijekom zadnjih godina, ali sama rasprava nije u potpunosti prestala. Utjecajni zagovornici modernizacije – ili bolje reći pozapadnjivanja – još uvijek se mogu čuti. Smjer Rusije u budućnosti ovisi o tome želi li  Putin slušati, makar samo malo.
 

Leonid Bershidsky, Bloomberg, SAD

Povezani članci

Što je brodogradnja i koji joj je značaj?

HF

Što je sekuritizacija?

HF

Spasimo Muru!

HF

Gerhard Schröder na čelu NO-a Rosnjefta!

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...