Zaštitimo svoju djecu i unučad!

Ne dopustimo da zapadni dekadentni globalizam proguta našu djecu i našu budućnost

Dragi hrvatski roditelji, djedovi i bake!

Prvoga lipnja je Međunarodni dan roditelja, ustanovljen od strane Glavne skupštine Ujedinjenih naroda 17. rujna 2012. godine. U toj rezoluciji se navodi da obitelj ima primarnu odgovornost za odgoj i zaštitu djece i da ona trebaju rasti u obiteljskom okruženju i u ozračju sreće, ljubavi i razumijevanja, s ciljem potpunog i sveobuhvatnog razvitka osobe. Kaže se također da roditelji imaju ključnu ulogu, kao staratelji i učitelji svoje djece, u njihovoj pripremi za sretan, produktivan i ispunjen život.

Dakle, roditelji imaju temeljno i naravno moralno pravo, a do sada, hvala Bogu, i prema svim relevantnim međunarodnim dokumentima, kao i ustavima i obiteljskim zakonima pojedinih država, pa i naše države, Republike Hrvatske, da vode brigu o odgoju i dobrobiti svoje djece. U tome im naravno treba pomoći obrazovni sustav, vjerske zajednice i svi ostali društveni čimbenici, na temeljima stabilnog i pravednog pravnog sustava. Ne smijemo i ne ćemo dopustiti da se, radi materijalnih interesa i profita pojedinih moćnih država, pojedinaca i grupa ili raznih svjetskih perverznih ideologija, dovodi u pitanje opstanak čovjeka.

Ne smijemo dopustiti "zmaju sa sedam glava i deset rogova" zapadnoga dekadentnog globalizma da proguta našu djecu i našu budućnost. Zmaj koji se bori protiv Boga, protiv cjelokupne prirode oko čovjeka i u samome čovjeku, protiv prirodnoga braka i svih obiteljskih i općeljudskih moralnih vrijednosti, sigurno ne može pobijediti, ali može ozbiljno urušiti sve te vrijednosti. To se na Zapadu u velikoj mjeri već događa, a pokušava se ovom SDP-ovskom kurikularnom reformom Borisa Jokića prenijeti i na našu zemlju i našu djecu. Reforma školstva koja isključuje najveća klasična imena hrvatske književnosti i kulture, a predlaže nepismene, prostačke, perverzne i pedofilske instant-književnike ili umanjuje i prešućuje najznačajnije povijesne osobe i događaje, te ignorira vrijednosti poput bogoljublja, domoljublja i čovjekoljublja i koja ne potiče kod djece i mladih formiranje osobnoga moralnog i odgovornog, pa i biološkog spolnog identiteta, nego sve to relativizira, nije dobra reforma za našu niti za bilo koju djecu.

Reforma koja se na zdravstvenom, odnosno spolnom području temelji na seksualnoj pedofilskoj revoluciji Alfreda Kinsleya o djeci kao seksualnim bićima od rođenja, a što je tobože znanstveno dokazano u praksi spolnim zlostavljanjem djece, tj. kaznenim djelima, ne može biti dobra reforma. Tim kriminalnim zaključcima djeci se tolerira prakticiranje spolnosti čim za to osjete nagon i takvo ponašanje se drži normalnim. Znači, njih se, umjesto da ih se uči kako trebaju biti odgovorna ljudska biće i svoj spolni nagon držati pod kontrolom, prepušta štetnoj praksi i uvjerenju da su na takav način napredna i moderna. Budući da prirodno posjeduju zaštitni mehanizam stida, to im se otvorenim govorom o tim osjetljivim temama ubija, a i sami taj osjećaj uklanjaju alkoholom i drogama, sa svim poznatim štetnim posljedicama.

Obrazovna reforma koja podilazi djeci i mladima obećanjima o učenju bez poteškoća, posebno u predmetima prirodnih znanosti, ne može doprinijeti formiranju pravih i vrijednih stručnjaka i znanstvenika koji će nositi budući gospodarski razvitak zemlje i države kakvu želimo ostvariti. Davno je u narodu rečeno: "Boj se laganoga!" i "Ništa se veliko bez velikoga truda ne može ostvariti!". Znači, reformu obrazovanja treba svesti na razinu stručnjaka različitih profila i na tome nivou raspravljati, a ne je svesti na politikantstvo, što se dogodilo na skupovima 1. lipnja 2016. godine, kada je se medijskim manipulacijama okupio i prilično veliki broj ljudi, posebno u Zagrebu, na Trgu bana Josipa Jelačića.

No, i to je znak da su ljudi stvarno zainteresirani za tu problematiku, ali i da su u velikoj mjeri neinformirani o čemu se zapravo radi. Kad govorimo o reformi obrazovanja, pored prelijepe i prirodno bogate naše zemlje, ne bismo smjeli zaboraviti ni na riječi Karla Wagnera: "Tko god ljubi svoju Domovinu, želi joj da bude sretna, snažna i napredna. Izvor snage i napretka nije ni u veličini prostora, ni u broju vojnika, ni u plodovima zemlje, ni u bogatstvu klime. Izvor svakoga krepkog i plodnog narodnog života jest u vrlinama ljudi. Pravo narodno blago leži u narodnoj svijesti i javnoj savjesti, a to je plod organiziranog odgoja karaktera, na temeljima zdrave narodne prošlosti."

Dr. Ružica Ćavar