Hrvatski Fokus
Znanost

CURRICULUM – Nejasno ime za reformu obrazovanja

Naši ljevičari danas su liberali, jučer Jugoslaveni, a prekjučer staljinisti

 
 
Zašto je uporabljeno tako neprecizno i puku nejasno ime za reformu obrazovanja i što uopće dotična riječ znači? Kretanje, tijek kao da se radi o urici koja kuri; sjetimo se lijepe riječi kurir koja je u francuskom teklič, potrkalo, ili riječi partisan što znači jednostavno pristaša. Pristaše (ku)kurikula digle su popriličnu medijsku galamu, kao da je propušten posljednji vlak za XXI. stoljeće, kao da je epohalna prilika izgubljena,kao da je nečiji rad obezvrijeđen i uništen, kao da se obračunalo sa svježe obrijanim Prometejem dr. Borisom Jokićem koji zapravo sam traži da bude razriješen jer njegovo remek djelo ne podnosi korekcije i nove članove radne skupine. Ustanici protiv kurikula pak nam govore da je to krastavac premazan medom, da se poništava nacionalni identitet i samosvijest, da se indirektno ide i protiv vjere i obitelji; tu prednjači HRAST kao konzervativno krilo Domoljubne koalicije!
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2016/06/zdravstveni-trostman-01.jpg
Teo Trostmann
 
Pogledajmo najprije lik i djelo dr. Jokića. Radi se o intelektualcu koji pripada lijevoliberalnom svjetonazoru i koji je doktorirao na prestižnom Cambridgeu proučavajući vjeronauk u hrvatskim školama. Ja bih osobno bio sretniji da kurikulum vode vrhunski prirodnjaci uz asistenciju psihologa, pedagoga i sociologa (antropologa) nego ideološki obojena osoba koju je izabrao sam lider ljevice Zoran Milanović, jer kao povjesničar priznajem da je u pitanjima duha gotovo nemoguće biti neutralan, objektivan i emotivno neobojen. Raison d`etre (razlog bivanja) je stvar koja odlučuje o našim postupcima, opredjelbi za život i moral, jer u ratovima, logorima, duševnim krizama i gubicima, bolestima i brodolomima ono što nas drži na površini jest vjera u neki viši smisao. Novac, ekonomske postavke druga Karla Marxa, pozitivizam Augusta Comtea, darvinizam, Ustav, supermen i slično nisu stvari radi kojih ljudi vrše napore i bivaju konstruktivni članovi društva.
 
Predsjednica i premijer nastupili su vrlo umjereno, pozvali na nastavak reforme i ostavili istu ekipu koja je reforme započela, uz nuđenje pojačanja. Mi Hrvati moramo prestati voditi građanske ratove iz prošloga stoljeća, jedan zdravi i realni kompromis uz poštivanje činjenica ne samo da je moguć već je i bezuvjetan želimo li opstati na vjetrometini JI Europe. Znam da dr. Jokić nije Miroslav Krleža, umjetnik eciklopedijskoga znanja i lucidni analitičar (gospon drug!), dr. Neven Budak pak je ostavljao dojam umjerenog i bistrog čovjeka, reforme su po prvi puta uključile struku, što znači veliki broj kvalificiranih učitelja i nastavnika, imale su iskrenu namjeru učiniti znanja operativnim i kreativizirati nastavu,učiniti je djeci privlačnom, međutim administracija nije olakšana a gradivo nije rasterećeno. Pružena je prilika ljudima da se očituju o urađenom, te da sudjeluju u radu, što je izuzetno pozitivno.
 
Oko prirodnih znanosti i matematike možemo postići dogovor brzo, i zato sam da se taj blok pitanja odijeli od društvenih znanosti. Znam da o umjetničkoj vrijednosti nekih djela te o njihovoj primjerenosti školarcima ne će biti ni približne suglasnosti niti među ljudima istoga svjetonazora, ali makar određene povijesne činjenice moramo usvojiti te dati slobodu interpretacije istih u kontekstu vremena i prostora. Jer kao što je Ljuba Tadić duhovito rekao da on nije po zanimanju Srbin, tako bi i naši ljevičari (danas liberali, jučer Jugoslaveni, prekjučer staljinisti) morali osloboditi određenih dogmi, kao što i naši desničari moraju imati iznijansiraniji pristup.
 
Stanje demografske i ekonomske pustoši,stanje u kojima bujaju uz državnu stimulaciju privatni fakulteti i u kojima djeca upisuju besperspektivne srednje škole i fakultete dovodi do iseljavanja mladih i stručnih, do porasta rastava, društveno neprihvatljivoga ponašanja i srozavanja morala. Zašto ti ljevičari nisu prosvjedovali kada se uvodio HNOS, kopirajući Aaronsonov model iz Texasa koji je ranih sedamdesetih XX. stoljeća težio integrirati bijelce, Afroamerikance i Latinoamerikance i koji nije imao nikakvoga smisla. Zašto ne raditi dodatno sa nadarenom djecom i dopunski sa zapuštenom i sporijom? Zašto djeci ne dati u osnovnoj radnu subotu s likovnim, glazbenim, tehničkim i tjelesnim odgojem? Rasteretiti ih da više budu u kafiću ili na računalu?
 
Uvedemo li ponovno radne akcije i vojni rok hoćemo li izgubiti izbore? Postoje kreativni i radišni ljudi kao što su dr. Ivan Balabanić (biolog i teolog), kemičari, dr. Igor Čatić i vrlo pismeni dr. Nenad Raos (brat i otac su također književnici), dr. Vladimir Paar, dr. Davor Pavuna, Volga Švorinić, Ivo Rendić-Miočević (povijest, sociologija) itd. Takvi ljudi moraju biti dio sustava makar kao savjetnici, koordinatori i suradnici. Uostalom inozemni stručnjaci poput dr. Ranka Rajovića mogli bi nam pomoći u usvajanju dobrih modela razvoja dječje samostalnosti i kreativnosti. Bitno je da postupno idemo boljitku, umjesto ukopavanja u ideološke podjele.
 

Teo Trostmann

Povezane objave

Veliki brat hara hinduističkom Indijom i katoličkim Filipinima

hrvatski-fokus

ISTINA O CJEPIVIMA – Koronavirus, Covid-19, manipulacije ljudima, zdravlje i alternativna medicina (7)

hrvatski-fokus

Bruxelles se nada da će TTIP biti dogovoren do ljeta

HF

Dušan Karpatský proslavio 80. rođendan

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više