Hrvatski Fokus
Vanjska politika

Slijedi povratak migranata kućama

Muslimanski imigranti nemaju unutarnju motivaciju za integracijom

 
 
Sve više migranata razmišlja o povratku doma iz Europe, a ako bi Europska unija mogla pomoći u uređenom povratku migranata u njihove matične zemlje, broj povratnika bi mogao čak i znatno porasti. Muslimanski imigranti nemaju unutarnju motivaciju za integracijom, a u pravnom sustavu zapadnih zemalja u prvom redu vide slobodu i mogućnosti. Frustracija osjetljivo rate među onima koji su pristigli u sadašnjemu valu, te da su u pojedinim odredišnim zemljama još uvijek izvanredno velik zaostatak u njihovu registriranju i odlučivanju o njima – u slučaju Njemačke se npr. govori o četiristo tisuća neriješenih predmeta – broj potencijalnih kandidata će ubuduće vjerojatno još dalje rasti. sve veći broj onih koji traže priliku za povratak u Tursku.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/06/al-nusra.jpg
Od terorista do migranta
 
I u slučaju povrataka možemo govoriti o dvije vrste kretanja: o regularnom i iregularnom povratku. Iregularni povratak bi u praksi pretpostavljalo isto „krijumčarenje“ u suprotnom smjeru koje se događalo i tijekom njihova dolaska. A to u masovnim razmjerima nije u interesu niti jedne države. Međutim, resursi namijenjeni operacijama tzv. dragovoljnog povratka doma regularnim putem dosada su bili prilično ograničeni, zapinje i suradnja između državama koje bi slale i koje bi trebale primiti ljude, a i regulatorno okruženje i nedovoljna informiranost dotičnih ljudi djeluje protiv toga. Ako bi na tim područjima EU-a mogao postići napredak, broj onih koji se žele dragovoljno vratiti u bliskoj budućnosti bi mogao i značajnije porasti. Njihov problem je što su se našli u potpuno drukčijemu svijetu, kulturi, vrijednosnomu sustavu.
 
Integracija muslimanskih imigranata vrlo je složeno pitanje. Oni ne osjećaju unutarnju motivaciju za to, oni u pravnom sustavu zapadnih zemalja u prvom redu vide slobodu i mogućnosti. Ta osnovna razlika u pogledima posebno može postati teškom u slučaju velike mase migranata koji dolaze s irealnim očekivanjima. Pitanje nije nužno žele li se oni integrirati nego koliko je Europa sposobna kulturno, ali dosljedno nastupiti u pogledu očekivane prilagodbe i koliko je sposobna dosljedno sankcionirati. U svakom slučaju trebamo očekivati proces koji će obuhvatiti nekoliko generacija, a za to je i u Europi potrebna promjena stava, jasno formuliranje očekivanja i uspostavljanje puno učinkovitijih sustava pomoći od današnjih.
 
Sirijci su obično nešto školovaniji i dobili su i „pozivnicu“, stoga teško podnose teže okolnosti od očekivanog. Sveukupno, bliskoistočna školska sprema nije kompatibilna „jedan naprema jedan“ sa zapadnim standardima, ali u njihovu je slučaju omjer analfabeta ipak najniža. Prema najnovijem istraživanju njemačkog Ureda za azil osamnaest posto izbjeglica koji su zatražili azil ima ili je završilo visoku školu što je u rangu mađarskih srednjih stručnih škola, dok je u slučaju Sirijaca to 27 % a u slučaju Iranaca 35 %. Ljudi došli s afričkog prostora imaju manja očekivanja, a što se njihove obrazovanosti tiče, situacija je još puno gora nego u slučaju Iranca i Sirijaca.
 

Darko Kovačić

Povezani članci

Litvanci strahuju pred ruskom invazijom

HF

Ruski predsjednik prijeti Ukrajincima

HF

Mala Sirija i velike strategije

HF

Kakva Makedonija “nova” il’ nikakva?

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...