TTIP nam dolazi

Bez snižavanja standarda

Na 10. konferenciji o sigurnosti i kvaliteti hrane, koja je održana u Opatiji, više od 200 stručnjaka i predstavnika tvrtki iz Hrvatske i regije razgovaralo je o proizvodnji hrane i njenoj budućnosti u Hrvatskoj, regiji i svijetu. Na dvodnevnom skupu razgovaralo se i o aktualnostima u sustavu sigurnosti hrane u Hrvatskoj, plastici u kontaktu s hranom, prodaji na daljinu, patvorenju hrane, komercijalizaciji voća i povrća, tradicionalnim proizvodima te povlačenju sredstava iz Europskih fondova za prehrambenu industriju.

James Higgiston

Skup je organizirala Hrvatska gospodarska komora pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i uz supokroviteljstvo Ministarstava zdravlja i poljoprivrede. Jedna od glavnih tema konferencije bio je Transatlantski trgovinski sporazum. Robna razmjena Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država prihvaćanjem Transatlantskog trgovinskog sporazuma omogućila bi rast gospodarstva obiju zemalja, a europskim proizvođačima hrane omogućila daljnje jačanje izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti na američko tržište.

Sjedinjene Američke Države i Europska unija ostvaruju polovinu svjetskog BDP-a i trećinu svjetske trgovine. Europske tvrtke godišnje izvezu 19,4 milijarde eura svojih prehrambenih proizvoda, dok istovremeno na njihova tržišta ulazi nešto manje od 12 milijardi, istaknuo je Koen van Dyke, voditelj Odjela bilateralnih međunarodnih odnosa u Generalnom direktoratu za zdravlje i sigurnost hrane pri Europskoj komisiji govoreći o sigurnosti i kvaliteti hrane u svjetlu onoga što nudi Transatlantski trgovinski sporazum. Prema istraživanju Centra za istraživanja ekonomske politike iz Londona, prednosti TTIP-a su u tome da će se njegovom primjenom osigurati rast dviju ekonomija, stvoriti nova i bolje plaćena radna mjesta, pomoći europskim tvrtkama u izvozu na treća tržišta, stimulirati ih na inoviranje, a za kupce će se osigurati jeftinija roba i njen veći izbor. Prema istoj analizi, Europska unija bi primjenom tog sporazuma mogla povećati svoj izvoz u Sjedinjene Američke Države za 28 posto, a gospodarstvo porasti za 119 milijardi eura u EU te za 95 milijardi u SAD-u. Ukupni izvoz iz EU-a porastao bi za daljnjih šest posto, a onaj Sjedinjenih Država za osam posto. “Hoće li se ostvariti potencijal ovog međunarodnog ugovora, ovisit će sigurno i o porastu broja protivnika tog sporazuma u Europi i raspletu političke situacije u SAD-u”, zaključio je Van Dyke.

Između tržišta SAD-a i Europske unije protrguje se tri milijarde eura dnevno, a čak 15 milijuna radnih mjesta ovisi o toj robnoj razmjeni, ističe James Higgiston iz Misije Sjedinjenih Američkih Država pri Europskoj uniji. “Nećemo sniziti standarde, no učinit ćemo sve da imamo transparentne sustave koji će vrijediti s obje strane Atlantika. O tome se trebamo dogovoriti jer i Sjedinjene Države i Europska unija imaju najbolje sustave za sigurnost hrane u svijetu. Čak 19 milijuna Europljana dolazi godišnje u SAD i ne strahuje od hrane na tom tržištu. Jednako tako, ako Hrvatska želi svoje vino i sir poslati na američko tržište, to joj treba i omogućiti”, smatra Higgiston. Kad je riječ o genetski modificiranoj hrani, Higgiston ističe kako Europa nema jedinstven stav o tom pitanju i to je nešto što će se vjerojatno rješavati na nacionalnim razinama. “Nama je važno da svima omogućimo izbor. Možete odabrati organsku hranu ili neku drugu. Sigurnost hrane ne smije biti upitna jer se ona odnosi i na genetski modificiranu i na onu koja to nije”, smatra Higgiston. Kad je riječ o konkurentnosti europskih farmera u odnosu na američke, istaknuo je činjenicu kako je većina robne razmjene već sada na strani europskih seljaka koji proizvode skupe proizvode, dok je izvoz američkih farmera na europsko tržište malen.

Zahvaljujući stručnjacima koji se već 10 godina susreću i raspravljaju o sigurnosti i kvaliteti hrane, ali i praktično rade na tome, možemo reći da smo na tržištu koje je sigurno, istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo Ivan Škorić. “Kroz partnerstvo za transatlantsku trgovinu Hrvatska ima priliku da svoje vrhunske proizvode – kao što su vino, sir, čokolada, mesne prerađevine i drugi proizvodi s većom dodanom vrijednošću – u većoj mjeri plasira na to tržište”, procjenjuje Škorić.

Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK, smatra kako je važno razgovarati i informirati na svim razinama o stanju i regulativi upravo zato da bi se spriječili problemi sa sigurnošću hrane. “Mi u ovom sektoru pratimo i to kako regulativa i različite odluke utječu na poslovanje i prilagodbu tvrtki koje gotovo uvijek iziskuju dodatne troškove. Važan nam je dijalog i o međunarodnoj suradnji kako bi naši izvoznici imali pristup stranim tržištima i zadovoljili kriterije za to, pri čemu nadležna tijela trebaju olakšati njihove napore”, zaključila je Božica Marković.

Mladen Pavić, savjetnik predsjednice Republike za EU fondove, poljoprivredu i ribarstvo, naglašava kako je proizvodnja hrane dinamičan proces koji već niz godina bilježi napredak. “Mnoge tvrtke čiji su biznisi preživjeli teške prethodne godine ulažu u poljoprivredu i proizvodnju hrane, a utrka za konkurentnošću i profitima dovodi do incidenata koje treba spriječiti”, dodao je Pavić.

Hrvatska vlada je prepoznala poljoprivredu i proizvodnju hrane kao stratešku granu, kaže zamjenik ministra poljoprivrede Tugomir Majdak. “Svi oni koji su u sustavu hrane, a osobito oni koji se bave njenom sigurnošću, moraju sudjelovati i u izradi strategije kojom ćemo se okrenuti prema budućnosti. Ta strategija mora postati zamašnjak za jačanje proizvodnje i plasman naših zdravih visokokvalitetnih i autentičnih prehrambenih proizvoda na svjetska tržišta”, zaključio je Majdak.

Krešimir Sočković, Privredni vjesnik