Sudbina TTIP-a (o)visi o siru

Zapeli pregovori na sporazumu EU-a i SAD-a

Čiji će sir u svoju grčku salatu stavljati Amerikanci? Sporazum Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država mogao bi ih lišiti feta sira iz domaće, američke proizvodnje. No, ako se to ne dogodi, Grci bi mogli Europu i Ameriku lišiti samog sporazuma. Europski i američki pregovarači utrkuju se s vremenom, kako bi već do kraja ove godine ispregovarali ambiciozan sporazum o slobodnoj trgovini, službenog naziva Transatlantsko investicijsko i trgovinsko partnerstvo (TTIP). Bruxelles želi da pregovori, koji traju već nekoliko godina, budu zgotovljeni prije kraja mandata aktualnog američkog predsjednika Baracka Obame. No, još je mnogo pitanja otvoreno, a među njima je i budućnost europskih zaštićenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na američkom tržištu.

Europska komisija, koja pregovara uime zemalja članica EU-a, predložila je američkoj strani da prizna zaštićene zemljopisne oznake 201 europskog proizvoda. Time bi američkim proizvođačima bilo onemogućeno da koriste te oznake za svoje proizvode i da ih prodaju pod tim nazivima. Na europskom popisu, objavljenom u ožujku, nalazi se najviše proizvoda iz Francuske i Italije (po 41), zatim Španjolske (25), Grčke i Njemačke (po 20), Portugala (18)…

Nazivi pripadaju svima?

Primjer za to je naziv »feta« za grčki sir prema kojem se Grčka postavlja vrlo zaštitnički. Ništa čudno s obzirom da se godinama sudila s nekim drugim članicama EU-a koje su osporavale grčkim proizvođačima slanog mekanog sira da jedini koriste naziv »feta«. Nakon sudske bitke, koju su na kraju ipak dobili, Grci se ne žele odreći svog prava niti s druge strane Atlantika.

Amerikancima to, međutim, nije po volji. Za njih je »feta« – ali i neke druge zemljopisne oznake – generički naziv za vrstu sira koji bi, smatraju, svi trebali imati pravo koristiti. Američko Nacionalno udruženje proizvođača mlijeka krajem travnja je (ponovno) upozorilo na to: navodeći, među ostalim, fetu i parmezan kao primjere sireva koji su već desetljećima omiljeni u američkim kućanstvima, udruženje je u priopćenju istaknulo da »Europa sada tvrdi da se ti nazivi – a i drugi – mogu pojaviti samo na sirevima proizvedenima u Italiji i Grčkoj (…)«. Na taj način, uvjereni su, blokira se prodaja američkih proizvoda na europskom tržištu, ali se utječe i na prodaju na drugim tržištima s kojima EU sklapa trgovinske sporazume. I iz drugih američkih udruga koje okupljanju proizvođače mlijeka i mliječnih proizvoda tvrde da nazivi poput »fete« i »parmezana« pripadaju svima, a ne samo uskom krugu europskih proizvođača.

»TTIP light« nije opcija

Spor oko feta sira pojavio se nedavno i u raspravama oko britanskog referenduma o članstvu u EU. Bivši gradonačelnik Londona Boris Johnson – zagovornik tzv. Brexita, odnosno izlaska Velike Britanije iz EU-a – spomenuo je upravo fetu kao argument u prilog tezi da članstvo u EU ne jamči Britaniji veću snagu u trgovinskim pregovorima s trećim zemljama. »Trenutni pregovori o TTIP-u su u zastoju barem dijelom zato što se grčki proizvođači feta sira protive konceptu američke fete. Možda su u pravu, estetski, ali ne bi trebali usporavati nas u ovoj zemlji«, citirao je Johnsona britanski »Guardian«.

Ne čuvaju samo Grci ljubomorno svoje zaštićene proizvode. Ni drugim članicama EU-a koje su ponosne na svoje autohtone delicije nije prihvatljivo da se na američkom tržištu odreknu svojih zaštićenih naziva, pri čemu se tome posebno protivi Francuska.

– Dosad se u pregovorima koristio diplomatski rječnik, ali odnedavno obje strane daju vrlo isključive izjave i povlače »crvene linije« ispod kojih ne žele ići. No, to je možda i očekivano jer su pregovori u konkretnijoj fazi, ocjenjuje Biljana Borzan. Jedan od izlaza iz te pat-pozicije mogao bi biti da se TTIP ograniči samo na ona područja suradnje u kojima EU i SAD mogu postići suglasnost, smatra Borzan: »TTIP može biti napravljen selektivno, da se iz njega izbace stvari oko kojih se ne možemo dogovoriti«.

Međutim, barem zasad, i europska i američka strana javno tvrde da »TTIP light« nije opcija. Budući da vrijeme ubrzano curi, pitanje je hoće li tako kategorični biti i za nekoliko mjeseci.

Borzan: svega nekoliko spornih proizvoda

– U pregovorima neće biti problema ni s jednim proizvodom koji u svom nazivu ima zemljopisnu odrednicu, smatra europarlamentarka Biljana Borzan koja se intenzivno bavi TTIP-om. Kao primjer proizvoda s takvom odrednicom Borzan navodi neke hrvatske, poput »ličkog krumpira« ili »drniškog pršuta« – ni »drniškog« niti »ličkog« u Americi nema. Prema njezinoj procjeni, od dvjestotinjak proizvoda na europskoj listi svega je »nekoliko spornih«, ali su oni državama toliko važni, da je teško očekivati da će popustiti.

Irena Frlan Gašparović, Novi list