Hrvatski Fokus

Pomognite nam da i mi možemo pomoći

 
 
Ne bi samo jačala sigurnost njene zemlje nego bi i Zapad lakše postigao svoje strateške ciljeve ako bi Gruzija postala članicom NATO-a – naglašavala je Tinatin Khidasheli, ministrica obrane te kavkaske zemlje. Političarka koja je ovih dana pregovarala u Mađarskoj, u intervjuu našem listu kao primjer je navela kako nema mogućnosti za diversifikaciju uvoza energenata u europske zemlje ako Gruzija nije sigurna, budući da se samo putem cjevovoda koji prolaze kroz njen teritorij može transportirati plin iz Kaspijskog bazena, Turkmenistana, srednje Azije ili Irana.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2016/06/Tinatin-Khidasheli.jpg
Tinatin Khidasheli
 
„Stoga mi zapravo kažemo: pomognite nam kako bismo vam i mi mogli pomoći. A što prije se donese odluka to je bolje za sve“ – naglašavala je. Imaju aktivnu suradnju s NATO-om – nastavila je, – u objedinjenom centru za obuku i ocjenjivanje utemeljenom u Gruziji će npr. uskoro dobiti certifikat prva gruzijska satnija brzog reagiranja o tomu da ispunjava norme Saveza. Tinatin Khidasheli ne taji kako se nada u uspjeh, s obzirom da je i glavni tajnik Saveza naglašavao: „potrebno je više NATO-a u Gruziji i više Gruzije u NATO-u“.
 
Za 25 godina ponovno izvojevane slobode Gruzija je prošla mnoge ratove i puno je žrtvovala i za mir i sigurnost u svijetu – izjavila je ministrica. Zajedno s NATO-ovim postrojbama sudjelovala je u brojnim međunarodnim misijama, ponekad s više ljudi nego bilo koja zemlja saveza – izuzev SAD. Npr. za misiju u Afganistanu ta je kavkaska zemlja dala najveću postrojbu u odnosu na broj stanovnika, a i u pogledu apsolutne vrijednosti jedino ju je pretekao SAD.
 
NATO je u travnju 2008. godine obećao da će Gruzija postati njegovim članom, stoga bi Savez već i radi vlastite vjerodostojnosti trebao donijeti tu odluku – odgovorila je Kidaseli na postavku da prema svemu sudeći više država članica – u prvom redu strahujući od ruske reakcije – još nije spremno za primitak Tbilisija u članstvo. Istovremeno je dodala kako su svjesni da se pri odlučivanju o Gruziji neće uzeti u obzir samo učinak zemlje nego i brojni drugi čimbenici. Ona se, međutim, nada. „Svi se sjećamo i volimo priču kada su šest mjeseci prije ulaska baltičkih zemalja u NATO vodeći političari svijeta redom izjavljivali kako nema šanse za primitak tih zemalja u Savez. A pola godine poslije one su bile članice. Sasvim sam sigurna da će se to dogoditi i Gruziji“ – naglasila je. Ne boji se ruske reakcije. „Što bi se dogodilo ako bi 8. srpnja na samitu u Varšavi NATO rekao Gruziji: dobrodošla u klub? Zasigurno ne bi dovelo do rata s Rusijom. Rusija nije u toj situaciji, a njeni su političari dovoljno pametni kako bi znali svoje granice“ – smatra.
 
Iako su trgovinski odnosi s Rusijom poboljšani za vrijeme vlasti koalicije Gruzijski san koja je na vlast došla 2012. godine, no u političkom smislu se ne može govoriti o normalizaciji odnosa, „i dalje se suočavamo s agresijom i okupacijom“ – rekla je ministrica, ukazujući na činjenicu da je nakon rusko-gruzijskoga rata u kolovozu 2008. godine Moskva kao samostalne države priznala Južnu Osetiju i Abhaziju koje službeno pripadaju Gruziji. Rusija svakodnevno demonstrira svoju prisutnost na okupiranim područjima. Otimaju ljude, oduzimaju zemlje duž upravne granice, na kojoj dižu bodljikavu žicu – nabraja, no izjavljuje kako će vlada u Tbilisiju učiniti sve kako bi izbjegla novu oružanu konfrontaciju s Rusijom. „To bi naime usporavalo naš razvoj, te bi smanjilo šansu da Gruzija postane dijelom civiliziranoga svijeta.“
 
Većina gruzijske javnosti su euroatlantisti – istaknula je Tinatin Khidasheli. Sada su u parlamentu samo prozapadne stranke, no političarka očekuje da će nakon izbora – iako u malom broju – u zakonodavstvo ući i snage koje zastupaju poglede različite od aktualne gruzijske politike. Vladajuća koalicija je prestala kao izborni savez, stranke će samostalno odmjeriti snage na jesenjim izborima – odgovorila je na pitanje o razmimoilaženjima između snaga koje upravljaju državom. Prema njenim riječima, nikada dosada nisu održani tako „klasični izbori“ u Gruziji, dosada je uvijek trebalo surađivati protiv neke snage. Istovremeno, Khidasheli se nada kako će poslije glasanja i dalje biti potrebna koalicija i da nikada više neće samo jedna stranka upravljati Gruzijom.
 

Csaba Poór, Népszabadság, Budimpešta

Povezane objave

Nikad riješeno kurdsko pitanje

HF

U mnogim državama Kremlj ima partnere

HF

Kina povukla svoje obveze o promjenama

HF

Podastrti dokazi kako je u Wisconsinu ukradena pobjeda Donaldu Trumpu

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više