Hrvatski Fokus
Intervjui

Sve se promijenilo nakon Srebrenice

Kad je Milošević 1992. napao BiH bilo je jasno da će biti napeto

 
 
Britanski otpravnik poslova u Hrvatskoj Ian Cliff za nekoliko dana odlazi kući u London, a zamijenit će ga veleposlanik Andrew Dalgleish…
– Vraćam se u London na nekoliko mjeseci, no jedan sam od kandidata za voditelja Misije OESS-a na Kosovu. No vidjet ćemo. Ako i odem iz Foreign Officea, imat ću puno posla.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2016/07/cliff_216907.jpg
• Bili ste i od 2005. do 2007. u Sudanu, današnji Južni Sudan pripremao se na odvajanje. Kako su izgledale vaše aktivnosti tada?
– Drugi put sam došao 2005. nakon što je potpisan mirovni sporazum između islamističke vlade na sjeveru i Sudanske narodne oslobodilačke vojske na jugu Sudana. To je bio složen ugovor, a ja sam prethodno bio u Bosni i Hercegovini i imao sam iskustvo u provedbi Daytonskog sporazuma, pa sam to iskustvo prenio u Sudan. Razlika je što u Sudanu nema visokog predstavnika. Sve je to otišlo u stranu kada je krenula nova kriza u Darfuru. Kada sam otišao iz Sudana 2007., situacija je još uvijek bila vrlo komplicirana.
 
• Bili ste diplomat u New Yorku u doba kada se raspadala Jugoslavija. Jeste li i na koji način bili uključeni u diplomatske akcije vezane za rasplet krize u tom dijelu svijeta?
– Početkom 90-ih u New Yorku sam bio pomoćnik predstavnika Velike Britanije u Vijeću sigurnosti UN-a. U to vrijeme Jugoslavija je bila jedna zemlja, na međunarodnom planu vrlo aktivna i bilo je teško zamisliti da će se raspasti. Kada je počeo rat u BiH, britanski pristup je bio: potpora pregovorima i zadržavanje neutralnosti između tri strane u BiH te održavanje humanitarnih koridora. Naravno, sve se promijenilo nakon Srebrenice.
 
• Kao povjesničar, što mislite zašto se raspala Jugoslavija?
– Britanija je imala puno zanimanja za Jugoslaviju i zbog povijesnih veza s Titom. Tijekom sedamdesetih, puno se špekuliralo o tome što će se dogoditi nakon smrti Tita i tada su postojale teorije da bi se tada Jugoslavija mogla raspasti. No ono što se dogodilo bilo je svojevrsno iznenađenje: sustav koji je Tito ostavio trajao je deset godina (mnogi nisu predviđali da će trajati tako dugo). Kriza je kasnije i imala osnovu u Miloševićevoj politici na Kosovu, pogotovo njegovu govoru na Kosovu polju 1989. koji je raspirio nacionalizam u Srbiji. U tom trenutku je padao i Berlinski zid, Ceausescu je smaknut u Rumunjskoj… Sve je to skrenulo pažnju s onoga što se događalo u Jugoslaviji. Puno mojih kolega vjerovalo je kako će vlada Ante Markovića uspjeti gospodarskom reformom suzbiti nacionalizam, ali to se nije dogodilo. Miloševićeva politika imala je odjeka u ostalim dijelovima tadašnje Jugoslavije. Kad je ova lančana reakcija došla do BiH, postalo je izuzetno komplicirano. Bilo je jasno da će biti napeto, no u New Yorku se još početkom 1991. nije vjerovalo da će doći do takvih krvoprolića.
 
• Je li vam bilo teško shvatiti složenost situacije u Bosni i Hercegovini?
– Volim misliti da dobro poznajem Bosnu i Hercegovinu, bio sam tamo u puno mlađim danima, kao turist. Kompleksna situacija pogoršana je Daytonskim sporazumom. Dayton je bio odlično sredstvo za zaustavljanje rata, no nije uspio pomoći u izgradnji moderne države. Dva entiteta, jedan od njih podijeljen na kantone, sve je to dodatno zakompliciralo situaciju. Kad sam 2001. došao u BiH, počeli smo s ustavnim promjenama, s ciljem da sva tri naroda budu konstitutivni na čitavom prostoru BiH. To je bio korak prema reduciranju ekstremnih nacionalizama, no situacija je ostala složena. Dobro je da sada postoji jedno ministarstvo obrane i jedna vojska jer je to barem neka osnova kako bi se poništili učinci rata. Puno kompliciranija je bila reforma policije jer policija je štitila interese političara. Između 2001. i 2005. BiH je krenula naprijed, no od tada je sve stalo.
 
• Nedavno ste održali predavanje na Diplomatskoj akademiji o britanskoj politici prije Prvog i Drugog svjetskog rata te kako je Zapad i tada pokušavao spriječiti širenje utjecaja Rusije u ovom dijelu Europe… Je li to i danas ambicija Zapada – da zaustavi ruski utjecaj u ovom dijelu Europe?
– Mislim da je situacija različita u većini stvari. Glavna briga Britanije u 19. stoljeću bila je da bi Rusija mogla zauzeti Indiju. Pa je Britanija težila smanjiti ruski utjecaj na Balkanu koji je bio na ruti do Indije. Sada je drukčije, svi želimo da se nakon ratova 1990-ih stvori stabilan okvir u ovoj regiji jer je nestabilnost opasna. To se vidjelo 1914. i 1941. Sada Balkan nije Rusiji primaran, primarni su im Ukrajina i ostale bivše sovjetske republike. U ovom području jugoistočne Europe Rusija ima gospodarski interes i ponekad pokušava ovdje umanjiti utjecaj Zapada. U takvim slučajevima, naš je interes zaustaviti prekomjerno rusko manevriranje.
 
• Kakav je bio vaš boravak u Hrvatskoj?
– Uživao sam u Hrvatskoj, stvarno je divno koliko je različitosti u njoj. Prosječan Britanac zna o Dubrovniku i obali, ali sve ih više dolazi u Zagreb, Zagorje. Imate veliku raznolikost prirode, hrane, ljudi… Sreo sam različite ljude, posebno sam blizak s ljudima koji su magistrirali u Ujedinjenom Kraljevstvu zahvaljujući Chevening stipendijama. Ima ih gotovo 350 u Hrvatskoj i rade važne poslove u politici, gospodarstvu, kulturi. Izlazio sam s njima na večere, na piće… Jeli smo ribu, štrukle koje jako volim, pljeskavice i ćevape, probali smo super vino, posebno ono s otoka, ali i iz Slavonije, poput graševine. Volim i hrvatska piva, posebno craft piva. Ne smijemo zaboraviti ni rakiju koja je dobra za zdravlje. Ovdje je vrlo dobra atmosfera u diplomatskim krugovima, zanimljivi ljudi su u politici i medijima, interesantni religijski lideri… Neki od katoličkih biskupa cijene veze biskupa Strossmayera i engleskog parlamentarca Williama Ewarta Gladstonea, koja je utjecala na Gladstoneov stav prema Balkanu u 19. stoljeću. I danas religijski vođe igraju veliku ulogu u životima ljudi. Susretao sam se i s muftijom, a s Kosova poznajem i Jovana koji je sada slavonski episkop. On je nekada bio glazbeni kritičar, a zna puno i o vojnoj povijesti. U svakom slučaju, družio sam se s puno vrlo zanimljivih ljudi.
 
• Volite se voziti vlakom, jeste li putovali i kroz Hrvatsku?
– Vlakovi su zanimljivi. Često sam se vozio vlakom kroz Hrvatsku i išao njime u manja mjesta poput Velike blizu Požege, a išao sam i u Vukovar, Gunju, Vinkovce… Nedavno sam vlakom otišao u Vukovar – bio sam tamo nekoliko puta službeno, no želio sam vidjeti kako grad živi jedan svoj običan dan. Obišao sam i muzej u Dvorcu Eltz i to je koristan podsjetnik na činjenicu da je Vukovar već jednom prije posljednjeg rata bio potpuno uništen – nakon turskih osvajanja u 17. stoljeću. Tada se potpuno oporavio i ja sam uvjeren da će to uspjeti i nakon razaranja u ratu 1991.
 
• Po čemu je Hrvatska prepoznatljiva u Velikoj Britaniji?
– Hrvatsku znaju po obali – toliko da dio Britanaca misli da je Dubrovnik glavni grad Hrvatske! Poznati ste i po nogometu. Ne mislim da je Hrvatska poznata po ratu. To je problem koji smo imali u BiH i Kosovu, jer kad god bismo spomenuli te zemlje, ljudi su mislili na rat. S Hrvatskom to nije tako, slika o Hrvatskoj vrlo je pozitivna. No želimo pokazati Britancima da i u kontinentalnoj Hrvatskoj ima puno zanimljivosti. Zbog toga smo predložili Princu od Walesa da, kada je dolazio u Hrvatsku u ožujku, posjeti Zagreb i Osijek.
 
• Za kraj jedno vječno pitanje koje moram postaviti Britancu iz Londona – koga više volite, Beatlese ili Rolling Stonese?
– Volim Beatlese, ali ja sam ipak fan Rolling Stonesa. Još me zapanjuje njihova energija, čak i sada, kada su u sedamdesetima, i činjenica da su nastupali u Rusiji i Kubi u vrijeme velikih promjena.
 

Robert Bubalo, Večernji list

Povezane objave

Nemamo pojma koje imunološke funkcije sprječavaju ljude da dobiju bolest

hrvatski-fokus

Za Ameriku je dobro ako nitko ne pobijedi u Siriji

HF

Zahvalna sam tenisu na putovanjima i upoznavanju svijeta, stipendiji u SAD-u…

hrvatski-fokus

Sve više ljudi gasi pametne telefone, TV i odmara mozak

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više