Ruski plin je konkurentan

U Europi može doći do rata cijenama plina

U prvom kvartalu ove godine u Europu je ušla tolika količina plina da je taj proizvod postao još jeftiniji, a stručnjaci ne isključuju niti rat cijenama plina. Velika europska komunalna poduzeća mogla bi izvući korist iz činjenice da su dva najveća opskrbljivača kontinenta plinom, Rusija i Norveška na tržište stavili rekordnu količinu robe – citira Bloomberg analizu Société Générale SA. Osim toga, već je iz SAD-a pokrenuta isporuka ukapljenoga plina, a uvoz iz Katara dalje raste. Do danas je na tržištu plina nastala situacija slična kao prošle godine na tržištu nafte kada je najveći izvoznik nafte, Saudijska Arabija, u ogromnoj mjeri povećala svoj dotadašnji izvoz, ne bi li uspjela sačuvati svoje pozicije naspram američke nafte iz škriljevca. Tada se urušila cijena nafte, a sada bi se cijena plina mogla naći na nizbrdici.

Na jednom od najvećih europskih tržišta, tržišta Ujedinjenog Kraljevstva, plin je prošle godine pojeftinio za 38 posto. Taj trend ne samo da bi se mogao nastaviti, nego sada već prijeti i opasnost rata cijenama plina, a kompanije na koje se to odnosi već se i pripremaju za to – tvrdi Valerij Nesterov, analitičar moskovske Sberbanke. Tržišni akteri bit će prisiljeni uložiti iznimno puno energije u očuvanje svoga tržišnog udjela, pa čak i po cijenu pretjerane ponude, što je sada već postalo uobičajeno sredstvo na naftnom tržištu.

Gazprom je uspješan u tom području. „Ruski plin je konkurentan, a njegov udjel raste u Europi, čija vlastita eksploatacija plina se smanjuje“ – odgovorio je glasnogovornik te kompanije Sergej Kuprijanov na pitanje novinske agencije. Prema reakciji pristigloj od glasnogovornika norveškoga državnog Statoila, Elina Isaksena, Statoil prodaje plin tamo gdje za njega dobiva najbolju cijenu, te mu nije primarni cilj povećanje tržišnoga udjela. Saudijska taktika odabrana nakon naftnoga obilja 2014. godine doveo je do toga da su mnogi proizvođači nafte smanjili proizvodnju, među njima i Amerikanci. Pregovori velikih izvoznika održani 17. travnja o eventualnom zamrzavanju eksploatacije nisu rezultirali uspjehom. OPEC će na redovitom zasjedanju u lipnju ponovno staviti na dnevni red tu temu, a proizvođači koji nisu članovi naftnoga kartela će navodno u svibnju o tomu razgovarati u Rusiji (iako to nije potvrđeno iz ruskih izvora).

Europska potražnja za plinom slaba je od 2008. godine, zime su blage, stoga se ni ovo ljeto ne treba očekivati da će trgovci i veliki potrošači punim elanom vršiti uskladištenje za sljedeću sezonu grijanja. Rusija i Norveška vladaju tržištem prirodnoga plina kontinenta još otkada su prije više desetljeća postavili prve plinovode. Iz te dvije zemlje u prva tri mjeseca ove godine u Europu je stiglo 18 posto više plina nego prije godinu dana, a one zajedno pokrivaju više od pola potražnje plina na kontinentu.

Istaknuti cilj Gazproma kao najvećeg proizvođača plina na svijetu je da zbog slabašnoga rublja svoje prihode maksimalizira u prvom redu u dolaru. Prošle godine je u Europi prodao plin u vrijednosti od 39 milijardi dolara. Norveška počevši od listopada može eksploatirati za 10 posto više plina godišnje na nalazištu Troll nego je to činila dosada, a želi povećati proizvodnju i na dva druga velika polja, Kaarstoeu i Kviteb-joernu. Dok se Rusija ove godine priprema na rekordnu prodaju plina u Europi, Norveška želi ponoviti svoj prošlogodišnji rekord. „Oni će pokušati LNG zadržati daleko od svojih tržišta. Pobjednici situacije vjerojatno će biti komunalna poduzeća, s obzirom da će uz cijene koje se smanjuju zbog pretjerane ponude do kraja ljeta i cijene njihovih usluga moći još više smanjiti“ – rekao je Jonathan Stern, predsjednik centra za energetska istraživanja pri Oxford Institutu.

Lilla B. Horváth, Világgazdaság