Hrvatski Fokus
Znanost

Brexit zasjenjuje TTIP

Europski diplomati kažu da britanska odluka povećava prepreke sporazumu

 
 
Britansko glasovanje za izlazak iz Europske unije povećava sumnju u budućnost dalekosežnog sporazuma EU-a i SAD-a. Dva najveća gospodarska bloka pregovaraju o TTIP-u od 2013. i još uvijek kažu da se nadaju da će pregovori biti zaključeni prije nego u siječnju završi  mandat  Obamine vlade. Ali europski diplomati kažu da su s gubitkom jednog od najvećih zagovornika trgovine u uniji, koji je često bio protuteža zemljama EU-a sklonijima protekcionizmu, izgledi za postizanje sporazuma nesigurniji nego dosad. Britanija je najveći trgovački partner SAD-a u EU-u, mjereno ukupnom vrijednošću izvezene robe 2015. po podacima američkog ministarstva trgovine.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2016/08/2015_05_04_public_hearing_for_a_democratic_and_social_emu_within_the_framework_of_the_community_method-014-extra_large.jpg
Nevolje TTIP-a nisu počele s brexitom. Sporazum je patio zbog sve slabije političke podrške u Europi i sve veće kritike javnosti kako je raslo antiglobalizacijsko raspoloženje na obje strane Atlantika. Dugogodišnje prepreke u pregovorima i dalje postoje, a među njima su europski propisi koji štite regionalnu hranu poput fete, pršuta iz Parme ili šampanjca te američki koji štite domaće kompanije u natječajima za ugovore s državom. Zsolt Darvas iz Bruegela,  neovisnog trusta mozgova iz Bruxellesa, kaže da se TTIP klimao i prije glasovanja u Velikoj Britaniji, ali rezultat glasovanja dodatno je zakomplicirao šanse toga trgovinskog sporazuma. „I prije glasovanja o brexitu šanse TTIP-a bile su vrlo malene“, kaže Darvas.
 
Visoki američki i europski dužnosnici tvrde da se sporazum kreće naprijed. „Želimo zaključiti pregovore prije kraja ove godine“, kazao je predsjednik Europske komisije Jean-Calude Juncker ovaj mjesec. Državni tajnik John Kerry kazao je ovaj tjedan u Bruxellesu da bi sporazum, koji je u početku nazivan ekonomskim NATO-om, donio geopolitičko značenje objema stranama i da bi mogao postati još važniji nakon brexita s obzirom na njegove gospodarske dobrobiti. Daniel Caspary, zastupnik u Europskom parlamentu i glasnogovornik za međunarodnu trgovinu desnosredinske Europske pučke stranke, kaže da brexit čini TTIP još potrebnijim. Ako Britanija napusti EU, „to će TTIP zaista učiniti još hitnijim“, kazao je on, jer će EU željeti brzo nadoknaditi gubitak relativne težine u globalnom gospodarstvu.
 
Glavni američki pregovarač Dan Mullaney rekao je nakon završetka zadnjeg kruga pregovora u petak da „nam je  vezano za TTIP jasno da su ekonomski, strateški razlozi i dalje jaki“. Ali kazao je da je brexit taj sporazum učinio ekonomski manje značajnim za SAD. „Očito je da će povlačenje UK-a s europskog tržišta utjecati na vrijednost toga tržišta,“ kazao je istaknuvši da 25 posto izvoza u Europu ide u UK i da je Britanija na globalnoj razini najveće američko tržište usluga. Izbori koji će se 2017. održati u Njemačkoj i Francuskoj mogli bi dodatno zakomplicirati izglede, kao i američki izbori u studenom. U svibnju je anketa njemačke javne televizije ARD pokazala da se 70 posto Nijemaca protivi sporazumu, što je porast od 15 posto od 2014.
 
Vicekancelar Sigmar Gabriel, najviši pregovarač o TTIP-u u Njemačkoj, otvoreno je kritizirao nedostatak napretka u pregovorima, a visoki članovi njegovog lijevosredinskog SPD-a prošli su tjedan sporazum proglasili mrtvim. „Jedino što s velikom sigurnošću možemo kazati jest da se neće dogoditi mnogo prije nego prođe ciklus izbora, najprije u SAD-u, a zatim u Francuskoj i Njemačkoj“, rekao je Fredrik Erixon, direktor Europskog centra za međunarodnu političku ekonomiju, briselskog trusta mozgova.
 
U SAD-u je TTIP i dalje uglavnom daleko od pozornosti javnosti, ali snažna kritika koju su predsjednički kandidati izrekli  nedavno dogovorenom Transpacifičkom partnerstvu naglašava nedostatak želje i moguć otpor sličnom sporazumu. Budući da po cijelom političkom spektru vlada  raspoloženje protiv trgovine, izgledi za brzo rješenje sporazuma TTIP-a vjerojatno će i na završetku mandata Obamine vlade biti slabi. „Potrebni su nam bilateralni trgovinski sporazumi. Ne moramo ulaziti u još jedan veliki međunarodni sporazum koji će nas privezati kao TPP,“ kazao je Donald Trump u lipnju o trgovinskom sporazumu između SAD-a, Japana, Kanade, Australije i osam drugih zemalja oko Pacifika. I manje kontroverzan sporazum o slobodnoj trgovini  EU-a i Kanade nailazi na otpor. Komisija je u lipnju rekla da više od 30 nacionalnih i regionalnih parlamenata treba odlučiti o sporazumu s Kanadom. To je značilo oštar pomak s ranijeg stajališta da će se o sporazumu odlučivati samo u Bruxellesu do kojega je došlo nakon kritika iz europskih glavnih gradova među kojima su Berlin i Beč.
 
U studiji pripremljenoj za EU 2013. procjenjuje se da bi deset godina nakon stupanja TTIP-a na snagu gospodarstvo EU-a bilo 120 milijardi eura veće nego bez njega. Protivnici TTIP-a u Europi nabrajaju litanije potencijalnih opasnosti, među kojima je to da bi sporazum smanjio standarde u proizvodnji hrane i na tržištu rada i da bi posebni sudovi koji bi rješavali razmirice kompanija i vlada dali više moći velikim multinacionalnim kompanijama.
 

Viktoria Dendrinou, The Wall Street Journal, SAD

Povezane objave

Prilog HAZU-a kurikulnoj reformi (47)

HF

Zaustavimo transnacionalne korporacije

HF

HAZU – Predstavljena nakladnička djelatnost posljednje tri godine

hrvatski-fokus

Ako cjepivo protiv COVID-a štiti, kako su necijepljeni prijetnja?

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više