• Izborna kampanja gotovo ne postoji. Dužnosnička četa političara iz pojedinih stranaka i koalicija obilazi svoje stranačke prijatelje i izbjegava javnost. Da nije njima podložnih medija ne bismo ni znali da kampanja i postoji. Prošla su vremena kada su se stranački skupovi od 1990. održavali na trgovima gradova i sela. Političari su se odvojili od puka i postali sami sebi svrha. Slično je i s anketama. I tu se svake večeri laže Hrvate sve u šesnaest. I zato anketama nemojmo vjerovati, nego izađimo na izbore. To je naše demokratsko pravo, ali i dužnost.
• Prije dva dana donesena je Uredba o izmjeni Zakona o HRT-u, prema kojoj je produžen mandat v.d. glavnog ravnatelja Siniši Kovačiću do 1. listopada. Protiv Kovačića bili su ministri Mosta i njihov čelnik Božo Petrov i potpredsjednik Vlade. Mostovci su bili protiv Siniše Kovačića i proglasili su ga pristranim i neobjektivnim. Za donošenje uredbe bilo je 11 HDZ-ovih ministara i Tihomir Orešković, a protiv šest Mostovih ministara. Samo pet dana prije, tehnički predsjednik Hrvatske vlade Tihomir Orešković bio je na strani Mosta i nije htio uvrstiti na dnevni red tu točku. Zašto je sada promijenio mišljenje, čekamo da sam objasni.
• Osim što je Most pokazao zube kod reizbora Siniše Kovačića na čelu HRT-a do 1. listopada 2016., iz ove ekipe „neidentificiranih“ ne-političara sada se dodatno blamiraju novom ucjenom da Most traži jamstva od političkuh protivnika da će nakon izbora provesti obećanja koja su u kampanji dali građanima. Ukoliko to ne dobiju, ne će poslije izbora s njima ući u poslijeizbornu koaliciju (suradnju). Takvu glupost u politici ne bi zatražila niti Crvenkapica. „Tek kada izglasavanjem naših zakonskih prijedloga dokažu da su spremni na promjene, možemo računati na suradnju u Vladi“, kaže Nikola Grmoja, jedan od čelnih ljudi Mosta. Ustvari, on se zalaže za to da će – u slučaju suradnje s HDZ-om – HDZ-ovci morati prvo dići ruku za njihove zakone, a tek će onda mostovci izglasati Andreja Plenkovića za predsjednika Vlade.
• Svega ima u politici. Posebno u našoj. Nakon što Most neprestano ponavlja kako traži odgovornost u politici, oglasilo se vodstvo HNS-a – ne Hrvatskoga nogometnog saveza, nego orjunaško-liberalne Hrvatske narodne stranke koja s prvom riječju iz svoga naziva vara Hrvate – i zatražilo od Mosta „jamstva za svrsishodno i učinkovito sudjelovanje u izvršnoj vlasti“, te da Most napokon počne „donositi odluke preuzimajući političku odgovornost za njih, a prestati političku odgovornost prebacivati na povjerenstva, stručnjake, liječnike, specijaliste, indicije obavještajne zajednice, konzultacije kod predsjednice ili referendume“. Pusićevi nasljednici još traže od Bože Petrova da jednom već priznaju da je Most politička organizacija, a i „bilo bi poželjno da kaže i čija“.
• Među 64 predstavnika diplomatskih predstavništava u Beogradu, koje je pozvao Aleksandar Vučić da napada Hrvatsku, nije bilo hrvatskoga veleposlanika u Srbiji Gorana Markotića. Preodjeveni i obrijani četnik nije ga pozvao. A raspravljalo se o nama…
• Srbijanski tabloidi bliski vlasti danima podgrijavaju napade na Hrvatsku objavljujuće tekstove iz navodnih obavještajnih izvora o tome da se Zagreb priprema za „Oluju 2“, vojnu akciju čiji su cilj dijelovi BiH. Još dodaju da su to saznali iz ruskih obavještajnih izvora. Ruski veleposlanik u Beogradu Aleksandar Čepurin nije izričito rekao da to nije istina, nego je za srbijanski provladin Sputnjik izjavio da o tome ništa ne zna, čime je psihoza mržnje protiv Hrvatske u Srbiji trenutačno na vrhuncu.
Aleksandar Čepurin
• Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker odgovorio je Aleksandru Vučiću i Srbiji i pritom im pokazao žuti karton. Upozorio ih je kako moraju poštivati demokratska dostignuća Europske unije i time udaljio od Bruxellesa za dulje vrijeme.
• Kako se približavaju izbori sve više se za sugovornika u medijima pozivaju sociologa Slavena Leticu. Poziva ga se, ali se on krivo odziva. O čemu se radi. Letica u studio dolazi uvečer u majicama koje ne zaslužuju da se u njima odlazi na kupanje. Time obezvrjeđuje onoga koji ga je pozvao, one kojima se obraća i samoga sebe.
• Marijana Petir se predala kradljivcu i provalniku u automobile Kreši Beljaku. Oprostila mu puč. Više nije petirka, sada je re-petirka.
• O svakome na hrvatskoj političkoj sceni imam mišljenje i mogu ga potkrijepiti. Nakon što je Drago Prgomet stupio na političku pozornicu razgovarao sam s njime i poslije rekao da se radi o poštenom čovjeku, ali ne i o političaru. To mislim i danas nakon što je prešao preko ponosa i nakon što se vratio u HDZ. Kako je nakratko neuspješno pripomogao čudnoj ekipi iz Mosta korisno je vidjeti njegovo mišljenje o skorim izborima s kojima se Prgomet ubrzo razišao. Drago Prgomet za Most danas kaže da su se zaigrali formiranjem prošle propale Vlade i na taj način doveli u pitanje svoju političku budućnost. Kao i ja Prgomet smatra da će na ovim izborima postići lošiji rezultat.
• Hrvatska je još 16. lipnja dobila pismo od Europske komisije u kojoj ju momci iz Bruxellesa traže da odgovori na kršenje prava EU-a zbog toga što je bivši predsjednik Vlade Zoran Milanović uoči proteklih izbora i u predizborne svrhe izvršio protuzakonitu konverziju kredita iz švicarskih franaka u eure. Komisija je protiv toga da banke snose gotovo cijeli teret od oko milijardu eura zbog konverzije, a da se pritom ne uzima u obzir uopće sposobnost korisnika kredita i to jesu li taj kredit uzeli za stan u kojem žive ili za nešto drugo. Komisija će poslije izbora ipak mora dobiti odgovor.
• Crveni u Rijeci ne priznaju hrvatske vlasti. Naime, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel usprotivio se ministru Zlatku Hasanbegoviću i sudjelovao na potpisivanju ugovora između Kazališnog vijeća i Marina Blaževića o preuzimanju dužnosti intendanta HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci od 1. prosinca ove godine. Rasplet slijedi nakon izbora.
• Novi val migranata s Istoka prijeti Hrvatskoj, a Hrvatska plana nema. Turci ucjenjuju ne samo Europu, oni ucjenuju i SAD, i Rusiju, drugim riječima ucjenjuju cijeli svijet. Sve dotle dok se ne pojavi političar svjetskoga formata to će činiti. Zato nam prijeti nova najezda s Bliskog istoka, Srednje Azije i Sjeverne Afrike. Da je cijela stvar otišla predaleko napokon je priznala i njemačka kancelarka Angela Dorothea MerkelKasner koja kaže: "U Njemačkoj smo predugo ignorirali taj problem i blokirali smo potrebu za pronalaženjem paneuropskog rješenja". Zašto je Angela odjednom „progledala“? Zato jer joj ozbiljno prijeti 36-godišnji Jens Spahn, zastupnik CDU-a u Bundestagu, poznati burkofob. Ovaj deklarirani homoseksualac kaže: „Njemački narod želi pomoći izbjeglicama, ali želimo im pomoći na ispravan način. Otvorenost njemačkog društva pod pritiskom je vrlo konzervativne forme islama. Morat ćemo se vrlo žestoko boriti da očuvamo njemačko društvo“. Osim Spahna, kancelarki ne daju spavati ni Horst Seehofer, čelnik CSU-a (sestrinske stranke CDU-a) i bavarske vlade te vicekancelar Sigmar Gabriel, čelnik koalicijskog partnera SPD-a.
Jens Spahn
• U Dubrovniku na dvodnevnom forumu 12 država Središnje i Istočne Europe, okupljenih u Inicijativi Jadran – Baltik – Crno more (Austrija, Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Letonija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija), nije bilo predstavnika dviju najznačajnijih europskih država – Njemačke i Francuske. Kako se razgovaralo o gospodarskim projektima i načinima njihova financiranja, izostanak najbogatijih Nijemaca i Francuza znači da će biti malo od dogovorenoga.
• U razgovoru s braniteljima saznao sam da su neki od njihovih čelnika i dalje suradnici Udbe. Zato nas i ne treba čuditi što tajno pregovaraju sa Zoranom Milanovićem i drugim neokomunistima. Zato nas još manje treba čuditi što traže od hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović da im ugovori sastanak sa srbijanskim predsjednikom vlade četnikom Aleksandrom Vučićem, „kako bi probleme rješavali dijalogom“, kako oni kažu.
• Tehnički predsjednik Hrvatske vlade Tihomir Orešković čini grješke za grješkama tako da više ne znamo radi li to iz neznanja ili svjesno. Jedan od zadnjih opasnih gafova je odlazak u Njemačku na sastanak s kancelarkom Angelom Merkel konzultirati se oko pitanja migracija. Prije puta trebao se dogovoriti s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović, a nije. Time je ugrozio sigurnost hrvatske države.
• Izazvani lošim upravljanjem Europskom unijom, prije svega od strane Njemačke i Francuske, u Budimpešti, Pragu i Varšavi zalažu se za zajedničku europsku vojsku. "Sigurnost nam mora biti prioritet i moramo započeti graditi zajedničku europsku vojsku", rekao je predsjednik mađarske vlade Viktor Mihály Orbán. I češki predsjednik vlade Bohuslav Sobotka misli isto i traži od Bruxellesa da treba "početi raspravu o mogućem osnivanju zajedničke europske vojske". Istoga mišljenja je i čelnik poljske vladajuće stranke Jarosław Aleksander Kaczyński. Ako su Poljska, Mađarska i Češka za zajedničku vojsku, ima i onih koji nisu, prije svega radi se o najvažnijoj članici – Njemačkoj. „Njemačka vizija federalne Europe u suprotnosti je s vizijom novih članica s istoka koje se zauzimaju za konfederaciju država-nacija“, poručila im je iz Berlina kancelarka Angela Dorothea Merkel.
• Vijeće za provedbu mira (PIC) u Bosni i Hercegovini je tijelo sastavljeno od predstavnika država Zapada, Turske i Rusije. Na sastanku Vijeća Rusija nije pristala osuditi Milorada Dodika i zabraniti održavanje referenduma. Time se nastavlja opaka farsa u „luđačkoj košulji“ kako je poslijedaytonsku BiH nazvao bivši visoki predstavnik za BiH austrijski Slovenac Wolfgang Petritsch.
• Bosna i Hercegovina kupila je objekt za poslove svoga veleposlanstva u Hrvatskoj. Objekt se nalazi na adresi Pantovčak 162A u Zagrebu. Objekt je površine 428 metara četvornih i za njega je plaćeno 1.320.185,25 KM.
• Postavljanjem tzv. žilet-žice na hrvatsko-slovensku granicu Slovenija je izazvala genetičku izolaciju. Kako je slovensko-hrvatska granica nezaobilazni dio transgraničnog obitavališta velikih europskih zvijeri (medvjedi, vukovi, risovi…), ove su opasne prepreke dosad pobile veliki broj tih rijetkih životinja. Prevladava mišljenje kako u Hrvatskoj ima tek 50-ak risova te 20-ak u Sloveniji. Ove su životinje dio jedne te iste populacije i time im prijeti izumiranje.
• U Maloj Tepi, muslimanskom istočnom dijelu Mostara, otvoren je Bazar. Otvorio ga je predsjednik mostarskog Medžlisa Ramiz Jelovac i tom prilikom rekao kako je to veliki doprinos kulturi ovoga grada. Od rata 1995. u Mostaru je izgrađeno 15 džamija!
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više