Multinacionalne korporacije mogu potpuno zaobići nacionalne pravne sustave
Za razliku od TTIP-a, odnosno trgovinskog i investicijskog sporazuma između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, čije je prihvaćanje do kraja mandata američkog predsjednika Baracka Obame zbog protivljenja na europskoj strani postalo praktično nemoguće, sličan trgovinski sporazum (CETA) između EU-a i Kanade, kojeg mnogi njegovi protivnici smatraju samo Trojanskim konjem kojim će TTIP na sporedna vrata ući u Europu, upravo je pred usvajanjem. Kako sada stvari stoje, gotovo je sigurno da će sporazum o slobodnoj trgovini s Kanadom, za koji njegovi brojni protivnici i kritičari u Europi tvrde da će potkopati europske socijalne, ekološke i zdravstvene standarde, kao i prava radnika u EU – dakle isto ono što bi postigao i TTIP – biti potpisan na summitu EU-a i Kanade koncem listopada. Za potpisivanje sporazuma snažno se zauzima Slovačka, koja trenutačno predsjeda Unijom, i to unatoč brojnim dilemama koje sporazum otvara i masovnim prosvjedima koji su protiv sporazuma ovih dana održani u Bruxellesu i Njemačkoj.
Chrystia Freeland
Stvar je još neobičnija ako znamo da će CETA stupiti na snagu i prije potvrđivanja sporazuma u nacionalnim parlamentima zemalja članica EU-a. Naime, Europska komisija smatra da sporazum spada u nadležnost EU-a te da u ovom slučaju uopće nije potrebna ratifikacija od strane nacionalnih parlamenata – što članice ne prihvaćaju – preporučivši prihvaćanje sporazuma i njegovo privremeno stupanje na snagu samo temeljem odluke članica EU-a i uz zeleno svjetlo Europskog parlamenta. Stoga će za CETA-u biti ključno neformalno zasjedanje europskih ministara trgovine koje se u Bratislavi održava u petak.
To će zasjedanje otvoriti put potvrđivanju sporazuma koncem listopada, a onda i njegovom privremenom stupanju na snagu, čime će početi vrijediti 90 posto njegovih odredbi. Među odredbama koje će trenutačno stupiti na snagu su i one najspornije, poput novog mehanizma za rješavanje sporova (ICS), za koji kritičari sporazuma kažu da je zapravo samo neznatno ublažena verzija zloglasnog ISDS-a iz TTIP-a, odnosno pravnog mehanizma putem kojega multinacionalne korporacije mogu potpuno zaobići nacionalne pravne sustave jer bi korporacije dobile mogućnost tužiti državu kada procijene da im je način poslovanja, ulaganja ili profit ugrožen političkim odlukama države, odnosno izmjenama državnih zakona.
No dok je mehanizam ISDS naišao na oštro protivljenje diljem EU-a, a naposljetku mu se usprotivio i Europski parlament, nakon što je pobijedilo uvjerenje da su u slučaju TTIP-a prevladali američki interesi na štetu europskih, ICS je dobio zeleno svjetlo u EU, premda se i u ovom slučaju radi o izrazitom podređivanju državnih i javnih interesa korporacijskima, iako u ponešto ublaženoj formi jer se suštinski ne dovodi u pitanje osnovni smisao cijelog sustava, a on se svodi na smanjenje utjecaja država, smanjenje troškova i maksimiziranje profita.
Naime, i ICS će omogućiti kanadskim korporacijama da tuže vlade pojedinih članica EU-a, pa tako i Hrvatske, pred posebnim investicijskim sudovima, pa čak i prije nego što će o CETA-i odlučivati Hrvatski sabor. Države će ipak imati pravo žalbe na prvostupanjsku odluku »investicijskih sudova«, što ISDS nije predviđao, a uspostavio bi se i sustav stalnih arbitara koji se pred ICS-om ne bi smjeli pojaviti kao odvjetnici, dok bi obraćanje ICS-u investitorima isključivalo mogućnost pokretanja postupka pred nacionalnim sudovima.
CETA-u je odlučio prihvatiti čak i čelnik njemačkih socijaldemokrata i njemački vicekancelar Sigmar Gabriel, iako sporazum s Kanadom upravo u Njemačkoj ima brojne protivnike, a o njemu bi trebao odlučivati i njemački ustavni sud. Upravo je Gabriel nedavno pokopao TTIP, pozivajući Europljane da ne pokleknu pred američkim zahtjevima, no u slučaju CETA-e se zadovoljio ponuđenim objašnjenjima u vezi s investicijskim sudištima, baš kao i jamstvima u slučaju zaštite socijalnih, ekoloških i radničkih prava.
Uoči ključnog zasjedanja europskih ministara trgovine kontroverzni sporazum s Kanadom izaziva burnu raspravu u cijelom EU-u, a neke članice, poput Austrije i Slovenije, još se protive sporazumu ili nekim njegovim odredbama. Europska povjerenica za trgovinu Cecilia Malmström i kanadska ministrica trgovine Chrystia Freeland u zajedničkoj izjavi najavljuju da će odgovoriti na sve dileme u pogledu javnih usluga, radničkih prava i zaštite okoliša, obećavši da će obje strane nadzirati funkcioniranje ICS-a i zajamčiti njegovo neovisno djelovanje, što će, uvjerene su, osigurati nove standarde u međunarodnoj trgovini. Brojni protivnici sporazuma, međutim, i dalje vjeruju da je CETA pogrješan i opasan korak, no to zasad nije pokolebalo one koji odlučuju.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više