Hrvatski Fokus
Iseljeništvo

Dok Most pregovara, Hrvate preseljavaju

Anđelko Akrap: Hrvatska ne bi izdržala veći val izbjeglica

 
 
Roma deliberante Saguntum periit.
 
Petoga lipnja 2016. iz Nacionalnog vijeća Mosta, procurila je poruka o kraju političke karijere Tomislava Karamarka te da je ta poruka proslijeđena Boži Petrovu. Već na 16. lipnja 2016. Hrvatski sabor je izglasao nepovjerenje Tihomiru Oreškoviću, predsjedniku složene vlade stručnjaka i političara. S Oreškovićem je pala cijela vlada. Za odluku o iskazivanju nepovjerenja glasalo je 125 zastupnika, 15 ih je bilo protiv, a dva suzdržana.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/03/www.hrt_.hr_media_tt_news_praznasela2_huz_16x9.jpg
Anđelko Akrap
 
Uloga žrtvenog jarca dodijeljena je Tomislavu Karamarku. On ju je prihvatio. Svom nasljedniku je čestitao na izboru. Nije se čulo da se pobunio ni kad se njegovo ime nije našlo ni na jednoj izbornoj listi kandidata za Hrvatski sabor. S te strane, njegovu nasljedniku ostao je čist prostor, bez straha od noža u leđa.
 
Nakon što je novo vodstvo HDZ-a odlučilo da HDZ na izbore izađe sam odnosno samo s HSLS-om, bez pravaša, očekivalo se da će HDZ brzo dogovoriti s Mostom  kvalitetnu i stabilnu vladu. Takav razvoj događanja očekivale su čak i stranke koje su poražene na izborima. Barem su takva očekivanja iznijele u razgovorima s predsjednicom države. Moglo bi se reći da je takva očekivanja imala cijela nacija. Most je sebi mogao upisati pobjedu nad Karamarkom a mogao je biti jako zadovoljan kad je novo vodstvo HDZ-a odbilo ponuđenu koaliciju HSP AS-a koji se nije ustezao udarati po Mostu bez dlake na jeziku. S pravom se moglo očekivati da Most nakon izbora ne će nastaviti predizbornom retorikom i ponovno se ponašati s Andrejom Plenkovićem kao što se ponašao u pregovorima s Tomislavom Karamarkom i njegovim timom.
 
Hrvatska javnost, iznervirana dugim zatvorenim pregovorima HDZ-a s Mostom, nije još dovoljno svjesna da pala vlada („tehnička vlada“) ne rješava goruća nacionalna pitanja i da se u njoj znanjem i odgovornošću ističe tek Zdravko Marić, ministar financija. U vladi kojoj je izglasano nepovjerenje, on je osoba kojoj se vjeruje. Ali, izgleda, i on muku muči  nastojanjima da u mostovcima izazove osjećaj za realnost u kojoj se naša država nalazi.
 
Pojedini ministri iz pale vlade djeluju kaubojski, svatko za sebe, bez obzira na vladu kao cjelinu. Tako na primjer djeluje ministar pale vlade Vlaho Orepić. U nedavnom intervjuu o mogućem izbjegličkom valu koji bi mogao zapljusnuti Hrvatsku, on ne shvaća da je bivši ministar Ranko Ostojić rješavao problem izbjeglica transportirajući ih u Sloveniju, Austriju i Njemačku. Sada, kad su izbjeglice voljne zatražiti azil i u Hrvatskoj i tu vjerojatno čekati godinu, dvije i tko zna još kako dugo, do eventualnog preseljavanja u neku drugu europsku zemlju, Ostojićev model rješavanja tog pitanja nije više primjenjiv. Postojeći prihvatni centri već sada ne zadovoljavaju. Policija se muči kad treba pronaći desetke prokrijumčarenih izbjeglica a, koliko se zna, do sada je tek jedan trgovac krijumčara ljudi uhićen.
 
Pored krijumčara izbjeglicama, u Hrvatsku dolaze kojekakvi trgovci ljudima koji prikupljaju radnu snagu iz Hrvatske koju iznajmljuju poslodavcima u zemljama EU-a i dalje. Iznajmljene ljude ustupaju poduzećima. Za njih od tih poduzeća ubiru novac a iznajmljenim ljudima isplaćuju vrlo niske nadnice. Dnevni listovi i druga obavijesna sredstva objavljuju priče onih koji su navodno postali uspješni u inozemstvu a nepoznat broj žrtava koje su nasjele podvalama i iskorištavanju kojekakvih „jugošvaba“, nitko ne objavljuje. Vjerojatno se većina prevarenih srami priznati da su nasjeli lažnim obećanjima.
 
Uzalud upozorava naš poznati demograf s Ekonomskog fakulteta Zagrebačkog sveučilišta dr. Anđelko Akrap da Hrvatska ne bi izdržala veći val izbjeglica i da država ima obvezu integracija preuzetih azilanata. Za to treba izdvojiti velika sredstva iz državnog proračuna. A kad je riječ o kvotama na koje su pristali bivši ministar Ostojić (550) i trenutačni ministar Orepić (skoro 1600) valja imati na umu odredbe Zakona o azilu koje omogućuju spajanje obitelji do trećeg koljena te odredbu davanja subsidijarnog azila i azila za „određene skupine“. U dnevnim novinama poruci demografa dr. Akrapa, dan je tek mali prostor, pri dnu stranice. Sumnjam da je poruku dr. Akrapa vidio ministar financija i drugi koji će na nekoliko pozicija u Državnom proračunu morati predvidjeti sredstva za zbrinjavanje, obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvo itd. azilanata i drugih pridošlica, izbjeglica u Hrvatsku.
 
Uostalom, Ministarstvo financija ne stvara sredstva te će HDZ, radi odgovornosti ali i radi budućih izbora, morati inzistirati da ministri iz kvote HDZ-a preuzmu ključna ministarstva. A među njima je i Ministarstvo uprave kako se ne bi dogodila opet neka „velika reforma“ čiji je rezultat ukidanje neke inačice pečata, kontroverznog zakona o prebivalištu, osobnoj iskaznici, zakona registraciji birača i dr.
 
Sad se npr. naklapa o maloj izlaznosti birača na zadnjim izborima za zastupnike u Hrvatskom saboru. Navodi se postotak od 52,6 izašlih birača. Milanović vjeruje da su za mali postotak odgovorni birači SDP-a koji su „nježna biljka“ i lako ih se odvrati od izlaska na izbore ako pada kiša.  On, a izgleda ni mnogi drugi, nije svjestan da su Zakonom o prebivalištu i novim Zakonom o osobnoj iskaznici, mnogi Hrvati, hrvatski državljani prebačeni u 11. izbornu jedinicu tj. u biračko izborno tijelo Hrvata, hrvatskih državljana koji žive izvan granica Republike Hrvatske. Mnogi novi radnici na privremenom radu u Njemačkoj i drugim zemljama EU-a morali su odjaviti prebivalište u Hrvatskoj iako u Hrvatskoj imaju svoje obitelji ili barem kuće u koje se namjeravaju vratiti i u čije održavanje ulažu te druge interese u Hrvatskoj. Sreo sam takve ovog ljeta. Nemaju interesa za 11. izbornu jedinicu. Pod prijetnjom policije, zamijenili su osobne iskaznice s iskaznicama na kojima je adresa u zemlji u kojoj rade. Morali su odjaviti prebivalište u Hrvatskoj.Oni ne vide da bi bilo kakvu važnost imao njihov glas u 11. izbornoj jedinici kad iz te jedinice dolaze samo tri zastupnika neovisno o broju birača. Ni kad bi se uvelo dopisno glasovanje, ne bi se, uz postojeću odredbu, njihov interes za izbore povećao.
 
Nova vlada morat će temeljito raditi na izradi prijedloga Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave kako se opet ne bi npr. Ministarstvu unutarnjih poslova  natovarilo izradu prijedloga zakona za koje to ministarstvo nema dostatne ljudske resurse a koje u svim drugim zemljama izrađuje i provodi multidisciplinarni tim stručnjaka i političara.
 
Jedan od tih zakona svakako je useljenički zakon. Tog zakona Hrvatska još uvijek nema nego tek nekakvu Migracijsku politiku koju su i takvu kakva jest, vrijeme i okolnosti pregazile. Jer Zakon o strancima ne razlikuje pripadnika hrvatskog naroda od stranca koji nema nikakve veze ni odnosa s Hrvatskom, MUP je mogao samo utvrditi da se prošle godine u Hrvatsku uselilo nešto više od 5300 stranaca. MUP ne zna koliko je među njima Hrvata sa stranim putovnicama. To bi vrijedilo  znati već i zbog određivanja potrebnih sredstava za integraciju stranaca. Pretpostavlja se da su manja sredstva potrebna za integraciju pripadnika hrvatskog naroda.
 
Ponavljam namjerno štošta o čemu sam već pisao jer i dalje vidim da neki, koji donose odluke, još nisu ni pogledali djelokrug svog ministarstva a uz to nisu svjesni dalekosežnih loših, skupih posljedica svog nedjelovanja ili pak površnog sagledavanja stvarnosti. Ministri iz pale vlade ne bi smjeli od nas tražiti da vjerujemo njihovim uvjeravanjima da npr. Hrvatsku ne će zapljusnuti val izbjeglica i sad kad su se Slovenija i Mađarska ogradile žicom i nakon što su Austrija i Njemačka promijenile svoju politiku prema izbjeglicama.
 

Branko Barbić

Povezani članci

Predstavljen novi broj glasila Susreti

HF

Opet Sloboda

HF

Dokle će se Bunjevci skrivati iza Hrvata?

HF

Stuttgart – izbori

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...