Tržište toplinske energije nije zaživjelo

Problemi s neplaćanjem teško pogađaju HEP Toplinarstvo

 

 

HEP Toplinarstvo ima čak 260 milijuna nenaplaćenih potraživanja, a do kraja godine računaju da će pokrenuti oko 14.000 ovršnih postupaka. Direktor Ivica Martinek, dipl. ing., direktor HEP Toplinarstva d.o.o., Zagreb, kaže da je tvrtka zainteresirana da država osmisli model pomoći siromašnim građanima u podmirenju troškova grijanja. "U principu, tržište toplinske energije još nije zaživjelo u pravom smislu, a da oživi bit će potrebno i usklađivanje prodajnih cijena toplinske energije s ulaznim troškovima", kaže Martinek koji na početku nove ogrjevne sezone govori o poslovanju najveće toplinarske tvrtke u Hrvatskoj.

• Uskoro počinje nova sezona grijanja. Kako ste se pripremili za sezonu 2016./2017.?

– HEP-Toplinarstvo je spremno za isporuku toplinske energije u ogrjevnoj sezoni 2016./2017. S ciljem povećanja sigurnosti i kvalitete isporuke toplinske energije te smanjenja gubitaka u prijenosu toplinske energije i ove godine radili smo na revitalizaciji toplinskih sustava u Zagrebu, Velikoj Gorici, Samoboru, Zaprešiću, Osijeku i Sisku, gdje toplinskom energijom opskrbljujemo oko 125.000 krajnjih kupaca. Izvan ogrjevne sezone provedena je revitalizacija oko 11,5 km postojeće vrelovodne, parovodne i toplovodne trase te izgradnja 7 km nove trase. Ukupna vrijednost ovogodišnjih ulaganja iznosi gotovo 46 milijuna kuna. Starost mreže i učestalost pojave kvarova osnovni su kriteriji pri odabiru dionica vrelovoda, parovoda i toplovoda koje ulaze u godišnji plan revitalizacije, što ne čudi ako istaknemo činjenicu da je u Zagrebu prvi vrelovod pušten u pogon još 1954., a u Osijeku 1963. godine. Osim starosti, na puknuća cijevi utječe i izlijevanje oborinskih voda pomiješanih s agresivnim sredstvima kojima se tijekom zime tretira kolnik, uslijed čega dolazi do oštećenja i korozije na cijevima. Revitalizacija postojećih vrelovodnih cijevi izvodi se novom tehnologijom beskanalnog polaganja predizoliranih cijevi, čiji sastav onemogućuje vanjske atmosferske utjecaje na radne čelične cijevi, koje imaju ugrađen nordijski sustav za detekciju kvara, odnosno sustav nadzora. Zbog postojanosti materijala na vanjske utjecaje vijek trajanja novih predizoliranih cijevi je do 50 godina.

 

• Jeste li uoči sezone grijanja uspjeli sklopiti sve ugovore o potrošnji s kupcima toplinske energije? Što će se dogoditi s onima koji ugovor ne zaključe?

– Zaključno s rujnom 2016. HEP-Toplinarstvo je sklopilo približno 2.200 ugovora o potrošnji toplinske energije, odnosno za kupca toplinske energije ga je odabralo oko 70% postojećih krajnjih kupaca spojenih na zajednička mjerila toplinske energije u toplinskim sustavima gradova koje opskrbljujemo. Za krajnje kupce koji još uvijek nisu sklopili ugovor nastavit ćemo isporuku toplinske energije, kao njihov trenutni opskrbljivač. Svakako očekujemo daljnju uputu i rješenje od strane nadležnih institucija kako postupiti vezano za isporuku toplinske energije krajnjim kupcima koji nisu uspostavili ugovorni odnos i pozivamo sve krajnje kupce da u što kraćem roku potpišu ugovore.

 

• Imate li problema s naplatom?

– Nenaplaćena potraživanja HEP-Toplinarstva iznose oko 260 mil. kn. Potraživanja naplaćujemo sukladno zakonskim i podzakonskim aktima koji uređuju našu djelatnost. Krajnjim kupcima koji troškove za isporučenu toplinsku energiju nisu platili u roku dospijeća plaćanja šaljemo opomene, a ukoliko krajnji kupac ni po opomeni ne podmiri dospjela dugovanja, HEP-Toplinarstvo u skladu s Ovršnim zakonom, pokreće ovršne postupke. Bitno je napomenuti da se informacija o stanju nepodmirenih neutuženih obaveza nalazi na svakom računu za toplinsku energiju HEP-Toplinarstva. Također, krajnji kupac koji ne plati trošak za isporučenu toplinsku energiju u roku dospijeća plaćanja, za svaki dan zakašnjenja plaća zateznu kamatu, a ako dođe do utuženja, krajnji kupac plaća i troškove ovršnog postupka. Do lipnja ove godine smo prisilnu naplatu provodili preko odvjetničkih ureda, sada to sami radimo, čime je administrativni trošak postupka prisilne naplate znatno smanjen te iznosi 129,95 kn. Tom promjenom smo našim krajnjim kupcima izašli u susret. Od kada sami radimo ovrhe, ukupni broj ovrha koje smo sami pokrenuli je oko 6.100, međutim, predviđamo da ćemo do kraja ove godine pokrenuti sveukupno oko 14.000 ovršnih postupaka. Jedan od uzroka velikih iznosa nenaplaćenih potraživanja je zasigurno ekonomska kriza i nezaposlenost građana, koji nemaju mogućnost podmirenja osnovnih troškova života. Svakako smo zainteresirani da nadležna državna tijela osmisle model pomoći siromašnim građanima u podmirenju troškova grijanja.

 

• Koliki su gubici u mreži na području Zagreba?

– Imamo dvije vrste distribucijske mreže – vrelovode i parovode. U parovodnom sustavu imamo velike gubitke u mreži zato što je potrošnja pare za potrebe tehnoloških procesa jako smanjena. Velik broj poslovnih potrošača tehnološke pare je zbog ekonomske krize prestao poslovati te je značajno pala potrošnja tehnološke pare,, a kada paru transportirate kroz dugačke dionice a nema potrošnje, para se kondenzira i gubi se puno energije. Na parovodu izgubimo čak 35 do 40% energije, pogotovo u ljetnim mjesecima. Na vrelovodnim sustavima nije tako loša situacija. U razvijenim državama normalno je da se u transportu izgubi do 8% energije, a kod nas je to oko 14% jer imamo dosta starih dionica vrelovoda. Svake godine nastojimo obnoviti što više mreže, koliko nam sredstva dozvoljavaju, a u planu nam je projekt revitalizacije prijavljivati za dodjelu sredstava iz EU fondova.

 

• Mnogi konstatiraju da tržište toplinske energije još nije zaživjelo…

– U principu, tržište toplinske energije još nije zaživjelo u pravom smislu. Naime, intencija Zakona o tržištu toplinske energije je uvesti konkurenciju postojećim toplinarskim poduzećima i to u sklopu djelatnosti proizvodnje i opskrbe toplinskom energijom te nove djelatnosti kupca toplinske energije, dok se djelatnost distribucije toplinske energije obavlja na temelju koncesije te je ona javna, a ne tržišna usluga. Zakonodavac je konkurenciju i otvaranje tržišta ponajprije predvidio u djelatnosti kupca toplinske energije. U ovom trenutku postoje 32 kupca toplinske energije upisana u Registar kupaca HERA-e, međutim, osim toplinarskih poduzeća koja ujedno obavljaju djelatnosti distribucije i opskrbe toplinskom energijom, ostala registrirana poduzeća u principu ne nude ovu uslugu na tržištu. Razlog tome prvenstveno leži u poteškoćama s naplatom potraživanja, s obzirom da se za krajnje kupce koji ne podmiruju troškove toplinske energije, a spojeni su na zajedničko mjerilo s ostalim krajnjim kupcima, u pravilu ne primjenjuje instrument isključenja toplinske energije. Dakle, zbog velikih problema u naplati manji kupci toplinske energije ne usude se izaći na tržište. Pravo tržište će se otvoriti kad bude i više proizvođača toplinske energije, odnosno kada se izgrade novi izvori toplinske energije. Da bi tržište toplinske energije zaživjelo u punom smislu bit će potrebno i usklađivanje prodajnih cijena toplinske energije s ulaznim troškovima.

 

• Dakle, veća cijena toplinske energije stimulirala bi poduzetništvo u tom segmentu?

– Nužna je veća sigurnost u naplati potraživanja. Sektor ubija nenaplata potraživanja. Drugi čimbenik za razvoj tržišta je cijena toplinske energije koja najviše ovisi o ulaznoj cijeni goriva za proizvodnju. Nastojimo iskoristiti sve svoje unutarnje rezerve da ne podižemo cijene za krajnje kupce, ali je rast cijena goriva u proteklom razdoblju bio prevelik. Cijena toplinske energije bila je na razini 80% cijene plina, zato je toplinarstvo dugogodišnji gubitaš. Sad kada je cijena plina pala, nešto je bolje, ali na granici smo rentabilnosti, upravo zato i nastojimo smanjiti svoje troškove. Još boljom edukacijom građana, u kojoj trebaju sudjelovati svi subjekti u sektoru toplinarstva, trebalo bi se stabilizirati tržište. Bilo bi dobro da su svi korisnici upoznati s benefitom štednje, načinom raspodjele i poštivanjem zakona. To će u narednom periodu biti prioritetan zadatak svih nas koji se u bilo kojem segmentu bavimo toplinskom energijom.

 

• Godine 2015. s radom je započeo akumulator topline u TE-TOZagreb. O kakvom postrojenju je riječ, kakva iskustva imate s tim postrojenjem i što ono znači za rad ukupne elektrane?

– Akumulator topline u TE-TO Zagreb je u nadležnosti HEP-Proizvodnje. On omogućava da se tijekom noći u kogeneracijskoj jedinici proizvodi toplinska energija uz visok stupanj učinkovitosti. S obzirom na to da se u noćnom režimu rada, u razdoblju od 22.00 sata navečer do 06.00 sati ujutro, trebaju postići niže temperature u prostorijama krajnjih kupaca u odnosu na temperature u dnevnom režimu rada, višak proizvedene toplinske energije se pohranjuje. Tako pohranjena toplinska energija može se koristiti za potrebe vršnog opterećenja na početku dnevnog režima grijanja kada uslijed otvaranja automatske regulacije grijanja u stambenim zgrada kratkotrajno dolazi do povećane potrebe za toplinskom energijom. Postoji ideja da se akumulator topline napravi i u postrojenju u Sisku.

 

• Kakvo je stanje s kotlovnicama na lož ulje u Velikoj Gorici i radi li se na projektu alternativne opskrbe toplinom toga grada?

– Kontinuirano radimo na unaprjeđenju toplinskih sustava u Velikoj Gorici. Cilj HEP-Toplinarstva je spajanje tamošnjih postojećih samostalnih i zatvorenih toplinskih sustava u centralni toplinski sustav (CTS), što je i intencija Zakona o tržištu toplinske energije, koji daje prednost centralnim toplinskim sustavima pred svim ostalim oblicima opskrbe toplinskom energijom. Razmatraju se dvije mogućnosti izvora toplinske energije za centralni toplinski sustav Velike Gorice. Izrađen je idejni projekt centralnog toplinskog sustava, koji obuhvaća dvije energane na plin i jedinstvenu distribucijsku mrežu. Također, s HEP-Proizvodnjom radimo na izradi studije isplativosti izgradnje vrelovoda kojim bi se, ako Studija pokaže opravdanost takve investicije, CTS Velike Gorice toplinskom energijom opskrbljivao iz Termoelektrane-toplane TE-TO Zagreb. Pošto se radi o novom sustavu transporta toplinske energije sustavom predizoliranih cijevi, gubici u mreži bili bi na prihvatljivoj razini . Pričekat ćemo rezultate studije isplativosti pa ako se pokaže da je to isplativije od izgradnje samostalnih energana, ići ćemo u tom smjeru. Odluka će biti donesena iduće godine. Dok se ne izgradi jedinstveni centralni toplinski sustav radit ćemo na revitalizaciji i plinofikaciji postojećih kotlovnica, kao i na revitalizaciji toplovodne mreže.

 

• Koliko zgrada na području opskrbe HEP Toplinarstva je do sada ugradilo razdjelnike topline i kolike uštede u potrošnji su njima postignute na vašem opskrbnom području?

– HEP-Toplinarstvo raspolaže isključivo podatkom o broju krajnjih kupaca kojima se obračun vrši prema razdjelnicima, međutim, moguće je da je više krajnjih kupaca u svoje prostore ugradilo razdjelnike, ali da još uvijek nisu donijeli Odluku o prelasku na model obračuna prema razdjelnicima. Na području Zagreba, Osijeka, Siska, Velike Gorice, Samobora i Zaprešića na završetku ogrjevne sezone 2015./2016., odnosno u svibnju 2016., obračun prema broju impulsa očitanih s razdjelnika (model 3EG) izvršen je za ukupno 68.952 krajnjih kupaca. Nakon ugradnje razdjelnika i termostatskih ventila, ukupna potrošnja toplinske energije cijele zgrade u prosjeku je manja od 15% do 35%. Da li je ta ušteda postignuta zato što ljudi mijenjaju svoje navike ili im je trošak za toplinsku energiju visok pa su prisiljeni štedjeti, to ne znamo. Ipak, to ne znači da će svaki krajnji kupac u zgradi dobiti 15% do 35% niže račune za toplinsku energiju. Dio krajnjih kupaca dobit će manje račune, dio jednake, a dio veće račune za toplinsku energiju u odnosu na račune prije ugradnje razdjelnika.

 

• S obzirom na postignute uštede, koliko su vam se smanjili prihodi?

– Uštede toplinske energije na strani naših krajnjih kupaca najviše su došle do izražaja u drugoj polovici 2015. godine, kada je veliki broj krajnjih kupaca ušao u obračun toplinske energije prema razdjelnicima topline. Za sagledavanje efekta štednje krajnjih kupaca na ukupne prihode HEP-Toplinarstva potreban je protek minimalno godine dana, kako bi se mogla napraviti relevantna analiza. Bitno je spomenuti da, osim individualizacije potrošnje, koja je kod velikog dijela krajnjih kupaca rezultirala uštedama energije, na kretanje potrošnje toplinske energije najveći utjecaj imaju atmosferske prilike. Toplije zime također utječu na smanjenje potrošnje toplinske energije, a tako i na prihode našeg Društva.

 

• U javnosti je napravljena prilična zbrka s obvezom ugradnje razdjelnika topline, a i određen broj stanara koji su ih ugradili žale se da nisu zadovoljni, bilo cijenom koju plaćaju za isporučenu toplinu, bilo da im u stanovima nije toplo kao prije, iako je sustav grijanja u zgradi u međuvremenu balansiran. Kako vi gledate na te probleme?

– U medijima se čita isključivo o negativnim primjerima, a mi imamo puno pozitivnih primjera, da su ljudi zadovoljni s uštedom toplinske energije. Mi kao distributer obavezni smo educirati krajnje kupce i u skladu s direktivama o energetskoj učinkovitosti dužni smo smanjiti potrošnju energije kod naših krajnjih kupaca. Činjenica je da ugradnja razdjelnika i termostatskih ventila ne garantira automatski uštedu i niže troškove za toplinsku energiju. Na potrošnju toplinske energije i na iznose računa utječu način ponašanja krajnjih kupaca (kao što su podešavanje termostata na radijatoru, prozračivanje prostorija), položaj grijanog prostora u zgradi (jer veću količinu toplinske energije će potrošiti prostori na sjevernoj strani, zadnjem katu zgrade, iznad nezagrijanih garaža ili prolaza) te karakteristike grijanog prostora kao što su kvaliteta toplinske izolacije i ugrađene stolarije. Svakako je potrebno raditi na povećanju energetske učinkovitosti stambenih zgrada i kontinuirano educirati krajnje kupce o racionalnom raspolaganju toplinskom energijom. Osim toga, potrebno je kroz izmjene i dopune zakonskih i podzakonskih akata propisati obveze i način rada poduzeća koja ugrađuju razdjelnike, čime se treba osigurati da se ugrađeni razdjelnici ispravno programiraju te da ispravno mjere temperaturu ogrjevnog tijela i okolnog prostora.

 

• Primjena EU direktiva u energetskoj učinkovitosti u Hrvatskoj se pokazala posebno kompleksnom za opskrbljivače energije. Što HEP Toplinarstvo radi u tom segmentu?

– U djelatnosti opskrbe toplinskom energijom kontinuirano informiramo krajnje kupce minimalno jednom godišnje o mjerama štednje. Osim toga, u sklopu izvješća o poslovanju, kupca obavještavamo o potrošnji u prethodne dvije godine, kako bi mogli samostalno napraviti usporedbe potrošnje u pojedinim obračunskim razdobljima. Stalno smo u kontaktu sa svojim većim kupcima na parovodnom sustavu, kako bismo pomogli gospodarstvu u njihovom poslovanju. Nastojimo što učinkovitije proizvoditi paru i poboljšanjem isporuke smanjivati cijene i dati im pogodnosti koje možemo. Kako bi se unaprijedila energetska učinkovitost u proizvodnji i distribuciji toplinske energije, cilj nam je smanjenje gubitaka u distribucijskoj mreži, povećanje energetske učinkovitosti proizvodnih postrojenja te povećanje udjela obnovljivih izvora energije. Pokrenuli smo provedbu projekta spajanja samostalnih i zatvorenih toplinskih sustava u Velikoj Gorici, Samoboru i Zaprešiću u centralne toplinske sustave. Izravni ciljevi izgradnje centralnih toplinskih sustava u ovim gradovima su ostvariti toplinski udio kogeneracije i obnovljivih izvora energije oko 25% od ukupno instaliranog toplinskog kapaciteta energana, zamjena tekućeg goriva sa zemnim plinom, smanjenje potrošnje energenata po jedinici isporučene toplinske energije, smanjenje potrošnje energije te smanjenje emisije stakleničkih plinova. Nadalje, sa svrhom optimiziranja isporuke toplinske energije, HEP-Toplinarstvo je provelo Projekt tehničko-ekonomske optimizacije sustava daljinskog grijanja. Programskom aplikacijom TERMIS uvedeno je daljinsko vođenje, odnosno upravljanje centralnim toplinskim sustavom s jednog mjesta korištenjem prijenosa informacija pomoću telekomunikacijske opreme. Osim toga, u procesu smo uvođenja daljinskog očitanja mjerila toplinske energije, što će ubrzati proces izdavanja računa, a ujedno i omogućiti razvoj novih usluga za krajnje kupce, primjerice on-line uvid u trenutno stanje mjerila i informativni obračun troškova za toplinsku energiju.

Nina Domazet i Antonia Hohnjec, www.energetika-net-com