Hrvatski Fokus
Feljtoni

V. Britanija i Habsburška Monarhija (1)

Od sredine XIX. stoljeća do 1918. godine

 
 
O političkim odnosima Habsburške (Austro-Ugarske) Monarhije i Velike Britanije u nas se vrlo malo pisalo i to uglavnom o razdoblju I. svjetskog rata, kada su ti odnosi bili na najnižoj razini. Zoran Grijak, znanstveni suradnik u Hrvatskom institutu za povijest, u svojem prilogu donosi podatke koji opovrgavaju tezu o »uvijek lošim odnosima« između dviju država i pokazuju da se stajalište britanske politike prema Monarhiji kretalo od afirmacije do potpune negacije, od zauzimanja za austrougarsku dominaciju na Balkanu u doba i nakon velike istočne krize 1875-78. do zagovora posvemašnje destrukcije podunavskog Carstva nakon aneksije Bosne i Hercegovine 1908. i vezivanja Austrije uz Njemačku, koju su britanski političari shvaćali kao izravnu prijetnju svojim interesima u Europi i na Istoku.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/10/www.isp_.hr_wp-content_uploads_grijak.jpg
Zoran Grijak
 
Problematika odnosa između Velike Britanije i Habsburške (od 1867. Austro-Ugarske) Monarhije u hrvatskoj je historiografiji prilično zanemarena. Je li tomu razlog uvriježeno mišljenje da je britanska politika prema Habsburškoj Monarhiji, a samim tim i prema Hrvatskoj kao njezinu integralnom dijelu, bila oduvijek »neprijateljska«, usmjerena prema dezintegraciji toga srednjoeuropskoga multinacionalnog i multikonfesionalnog carstva sve do njegove propasti 1918. godine? Ili se razlog nalazi u pretpostavci da je Velika Britanija manje utjecala na položaj Monarhije u Europi i njezinu budućnost od primjerice Njemačke, Francuske, Italije i Rusije? Obje su pretpostavke pogrešne. Niti je Velika Britanija kontinuirano težila prema uništenju Austro-Ugarske Monarhije, niti je britanska politika bila manje važna za njezin međunarodni položaj od politike ostalih velesila. Uostalom, Velika Britanija je Austro-Ugarskoj Monarhiji osigurala mandat za okupaciju Bosne i Hercegovine na Berlinskom kongresu 1878, otvorivši joj time put prema Balkanu.
 
Procijenivši da je dominacija Monarhije na Balkanu manje ugrožava od dominacije Rusije, Velika Britanija je na spomenutom kongresu poduprla Njemačko Carstvo u stvaranju barijere ruskom prodoru na Balkan i izlasku na topla mora. Poslije dolazi do radikalnog obrata u britanskoj politici. Koji su bili razlozi temeljite preobrazbe odnosa Velike Britanije prema Austro-Ugarskoj? Posebice je teško odgovoriti na to pitanje ako se uzmu u obzir goleme simpatije engleske javnosti, uglednih političara, književnika i drugih javnih djelatnika prema Monarhiji i svemu što je ona u političkom, ali i u kulturnom i civilizacijskom smislu značila. Prije prelaska na razmatranje toga zanimljivog pitanja valja reći da se njime bavio Harry Hanak u knjizi Great Britain and Austria-Hungary during the First World War. A study in the Formation of Public Opinion (London, New York – Toronto, 1962). U toj knjizi naznačen je najprimjereniji istraživački pristup problemu, pokušaj promatranja problematike britansko-austrougarskih odnosa tako da se sferi visoke politike pristupi na kraju, nakon istraživanja odnosa istaknutih visoko obrazovanih i socijalno visoko pozicioniranih pojedinaca prema Austro-Ugarskoj Monarhiji i pojedinim nacijama koje su je tvorile. Ti su pojedinci uvelike oblikovali držanje britanske javnosti prema Monarhiji, a znatnim dijelom utjecali i na oblikovanje britanske politike prema njoj, premda sami nisu uvijek bili izravno politički angažirani.
 
(Nastavak slijedi)

 

Zoran Grijak, www.matica.hr Hrvatska revija 4, 2004.

Povezani članci

Priziv savjesti (4)

HF

Praznine u Meštrovićevoj strategiji (3)

HF

PRIJE 23 GODINE – Udba, KOS, četništvo i jugokomunisti protiv samostalne Hrvatske (1)

HF

Ljudi iz sjene (2)

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...