Liberalni međunarodni poredak na kušnji

Amerika može preživjeti Trumpa, Zapad ne može

Malo toga u ravnoteži ovlasti primjenjuje se na vođenje diplomacije i vanjske politike. Povijest može skrenuti s puta. To se dogodilo 1914., kada je prvo doba globalizacije progutao plamen Prvoga svjetskog rata, zatim 1930-ih, kada su gospodarske nevolje, protekcionizam i nacionalizam potaknuli rast fašizma u Europi. Izborna pobjeda Donalda Trumpa najavljuje još jednu takvu opasnu promjenu stanja. Može biti da je Amerika otporna i dovoljno autarkna da preživi Trumpovo predsjedništvo. Osnivači republike predvidjeli su opasnosti populističkih strasti. James Madison za prvi cilj ustava postavio je „slamanje i kontrolu nasilja  frakcija“. Za Madisona je frakcija bila moć bilo koje skupine „ujedinjene i pokretane nekim zajedničkim impulsom strasti“ da dođe na vlast na račun svojih sugrađana. Složen sustav podjele vlasti postoji kako bi blokirao put prema takvoj tiraniji.

James Madison

Čitajući ovaj tjedan ponovno Federalist broj 10, možda najslavniji esej  Federalističkih spisa, očito je da je Madison na umu imao Trumpa kada je pisao o potrebi čuvanja unije od unutarnje pobune. Novi predsjednik kazao je da želi ušutkati medije, mučiti zatvorenike, ne dozvoliti ulaz muslimanima, istjerati milijune doseljenika i ulagivati se Vladimiru Putinu. Bijeli supremacisti hvalili su ga, a dobio je nagradu iskopavajući rasne zloduhe.

Madisonova pažljiva podjela vlasti između triju grana savezne vlade trebala bi spriječiti najgore predsjednikove ekscese. Snažno sudstvo stvara zaštitu od samovolje vlasti. Šefovi vojske odbit će kršiti zakone protiv mučenja. Na nuklearnom obaraču postoji sigurnosni zapor.  Kongres možda jest republikanski, ali on će se sigurno usprotiviti napredovanju predsjedničke autokracije. Ah, da, s obzirom na njegov karakter, temperament i nepoznavanje istine uvijek je moguće da će za Trumpa stvari loše završiti. Ali tragedija Amerike – a kako bi se drukčije mogao opisati ulazak u Bijelu kuću čovjeka čija se politika tako hvalisavo temelji na predrasudama i mržnji – tragedija je i Zapada.

Liberalni međunarodni poredak ne počiva samo na ekonomskoj vitalnosti i vojnoj snazi. Učvršćuje ga i niz vrijednosti univerzalne privlačnosti. Sloboda, vladavina prava, ljudsko dostojanstvo, tolerancija, pluralističke institucije; sve to sada prezire novi predsjednik  najjače države na svijetu. Liberalna demokracija na taj je način delegitimizirana. Kakav god bio smjer američke politike, šteta nanesena savezu država koje su oblikovale svijet nakon 1945. nepopravljiva je. Malo što u Madisonovu sustavu ravnoteže ovlasti primjenjuje se na vođenje  diplomacije i vanjske politike.  Barack Obama – kao i svi drugi predsjednici – pokazao je kako je mjesto Amerike u svijetu stvar izbora onoga tko sjedi u Ovalnom uredu.  

Globalni sustav koji je koncipirao SAD već se neko vrijeme raspada.  On neće preživjeti povlačenje američkog vodstva. Financijski slom 2008., stagnacija plaća, stroga štednja i razočaranost slobodnom trgovinom pokopali su liberalni ekonomski konsenzus. A Trump je sada obećao da će razmonitrati političke stupove starog poretka. „Najprije Amerika“ promovira agresivan izolacionizam – pristup međunarodnom poretku koji se temelji na moći, a ne na vladavini prava. Najuža interpretacija nacionalnih interesa dolazi prije šire međunarodne sigurnosti.

Trump je zadovoljan što predsjeda raspadu američkog sustava saveza, Europu ostavlja izloženu Putinovu revanšizmu, a istočnu Aziju ambicijama prodorne Kine. Japan i Južna Koreja, predložio je, možda će htjeti same proizvoditi svoje nuklearno oružje. Možemo biti sigurni da će, ako održi obećanje da će raskinuti međunarodni sporazum o nuklearnom oružju s Iranom, Teheran vrlo brzo proizvesti svoju bombu.

Druge demokracije suočene su sa svojim vlastitim populističkim pobunama. Demagozi po Europi hvale Trumpov uspjeh. Čelnica ksenofobne francuske Nacionalne fronte Marine Le Pen nada se da će kao i on uspjeti u natjecanju za Elizejsku palaču iduće godine. Mađarska i Poljska pale su u ruke desničarskog nativizma.  Britansko glasovanje o dolasku iz EU-a velikim je dijelom bilo izraz gnjevnog engleskog nacionalizma.

Trump ide dalje odbijajući temeljnu ideju Zapada – da najbogatije svjetske demokracije mogu nadgledati pošten i inkluzivan sustav temeljen na pravilima kako bi se osigurao globalni mir i sigurnost.  Kooperativni internacionalizam treba zamijeniti kompetitivnim nacionalizmom. Opasnosti će sada dakle dolaziti brzo i u velikom broju. Koliko slobodne Europe može preživjeti povlačenje američkog sigurnosnog kišobrana? Hoće li se Rusiji dozvoliti da obnovi utjecaj nad bivšim komunističkim državama u istočnoj i srednjoj Europi?  Tko će čuvati mir u Istočnom i Južnom kineskom moru?  Koliko je siguran i stabilan svijet organiziran oko interesa šačice velikih sila, i sukoba među njima? Amerika će na kraju odbaciti smrtonosnu mješavinu nativizma i protekcionizma koja je Trumpu pomogla da pobijedi na ovim izborima. Ali Zapad je izgubio svoga zaštitnika, a demokracija svoga zagovornika.

Philip Stephens, Financial Times, London