Hrvatski Fokus
Znanost

Voda je plavo zlato

U pojedinim dijelovima svijeta voda je "nafta XXI. stoljeća"

 
 
Iz slavine teče voda. Kod nas, usred Europe, to je prirodno. Ni ne shvaćamo kako bi voda za konzumaciju koja život znači jednog dana mogla postati luksuznim proizvodom. A svijet nije daleko od toga s obzirom da u pojedinim dijelovima svijeta „nafta XXI. stoljeća“, ili kako je drukčije zovu, plavo zlato, ona se već i danas smatra blagom. Prema izvješću UN-a do sredine ovoga stoljeća u više od šezdeset država svijeta ljudi će patiti od manjka vode. Danas, naime, stanovništvo svijeta čini više od 7,4 milijardi ljudi i čini se kako je prenapučenost tendencija, svake sekunde broj stanovnika planeta raste za 2,6 osoba.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2016/12/footage.framepool.com_shotimg_qf_585332069-water-place-landing-flying-savannah-kenya.jpg
 
Dok je početkom 20. stoljeća na jednu osobu pripadalo oko 25 tisuća prostornih metara vode, danas je kao posljedica rasta broja stanovništva Zemlje to četverostruko smanjeno, na oko šest tisuća prostornih metara. A za deset godina će petina čovječanstva, više od milijardu i pol ljudi živjeti na područjima koja se bore manjkom vode. Prema najnovijim statistikama, ako bi svijet bilo selo sa 100 stanovnika, u njemu bi trenutno živjelo 60 Azijaca, 16 Afrikanaca i 10 Europljana. Prema sadašnjim procesima, broj stanovnika toga „sela“ do 2050. porast će na 133, među njima će biti 73 Azijaca, 33 Afrikanaca i 10 Europljana. To znači da bi se omjer Europljana i Azijaca smanjio, a Afrikanaca porastao.
 
Situaciju dalje otežava činjenica da se nije uspjelo zaustaviti proces globalnog zatopljenja i onečišćenja voda. Prema istraživanjima danas umire oko 5-8 milijuna ljudi godišnje, a otprilike njih 250 milijuna teško obolijeva zbog konzumiranja ili korištenja onečišćene, zaražene vode. A kao rezultat klimatskih promjena očekuju nas ekstremna stanja, na raznim dijelovima svijeta izmjenjuju se suša i razarajuće poplave.
 
Prema identičnoj tvrdnji stručnjaka idemo u smjeru u kojem će do sredine stoljeća na Zemlji nastupiti razdoblje ratova zbog vode, za posjedovanje izvora vode prvo će izbiti nemiri, a potom i oružani konflikti. Konflikti mogu izbiti posebno na područjima gdje se rijeke ili jezera nalaze na području više država; za Nil bi se borile afričke zemlje, ali među tropskim zemljama već danas se vode borbe za vodu. Svjedoci smo slične pojave i u Boliviji gdje zbog sušenja ledenjaka ljudi teško dolaze do vode. I u Južnoj Americi izbilo je više pobuna protiv vodovodnih društava jer su oni od stanovništva htjeli zatvoriti čak i potoke.
 
A kakve posljedice taj proces može imati za Europu? Kontinent nažalost, tko god što god rekao, u bliskoj budućnosti mora računati na veći od svih dosadašnjih migrantski val. Stručnjaci su mišljenja kako je val onih koji bježe od ratova tek početak, daljnji deseci milijuna mogu krenuti iz afričkih država kao tzv. klimatske izbjeglice. Upravo stoga trebamo donijeti ozbiljne odluke za suzbijanje klimatskih promjena, u interesu zaštite vodenih baza i održivog čišćenja otpadnih voda, kako bismo spasili što se još spasiti da. Treba suzbiti i rasipanje, pridonoseći time smanjenju globalne vodene krize. Ali treba pomoći i ugroženim područjima: treba podupirati organizacije koje predano rade u siromašnijim zemljama na uspostavi infrastrukture i svaka bogatija država mora posegnuti u svoj džep u interesu pomoći crnomu kontinentu. Za to je potrebna opširna suradnja. Tomu služi Svjetski kongres o vodama u Budimpešti koji organizira mađarska vlada pod pokroviteljstvom predsjednika republike Jánosa Ádera, u suradnji sa Svjetskim vijećem za vode. Cilj je da svi mi želimo isto. Da još dugo vremena svatko ima dostup plavomu zlatu.
 

Gyula Haraszti, Magyar Idők

Povezane objave

Potpuno cijepljeni su “super širitelji” COVID-a, izjavio izumitelj mRNK tehnologije cjepiva

hrvatski-fokus

Toksični kokteli u hrani

HF

Introjekcija Miguela de Unamuna

HF

Nazivi mjesta i ljudi u Konavlima

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više