Hrvatski Fokus
Znanost

Najstariji kodeks u Hrvatskoj na latinskom

Predstavljena knjiga »Evangelium Spalatense – Splitski evangelijar«

 
 
Odjel za povijest Filozofskog fakulteta i Književni krug Split upriličili su predstavljanje knjige „Evangelium Spalatense – Splitski evangelijar“ u ponedjeljak, 19. prosinca, u dvorani Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. O knjizi su govorili prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol, akademik Nenad Cambi, doc. dr. sc. Ivan Basić te domaćini prof. dr. sc. Marko Trogrlić i prof. dr. sc. Josip Vrandečić s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2016/12/www.enciklopedija.hr_Ilustracije_HE8_1037.jpg
Splitsko četveroevanđelje (Evangeliarium Spalatense), koje se čuva u riznici katedrale svetog Dujma, najstariji je kodeks u Hrvatskoj pisan latinskim jezikom. Ta knjiga je evangelijarij (evangeliarium) jer donosi čitav evanđeoski tekst u kanonski utvrđenom slijedu. Sastoji se od 309 pergamentnih folija složenih u kvaternione. Početno je vjerojatno bio sastavljen od 40 ili čak 43 kvaterniona, ali nisu svi sačuvani. Tekst je pisan na stranici u dvama stupcima, a svaki stupac ima 21 redak. Osnovni tekst pisan je poluuncijalom kao scriptio continua i smatra se da ga je pisalo šest različitih ruku. Urešen je s pet inicijala crtanih bez boje i koji su rad samih prepisivača, a ne iluminatora. U kasnijim pripisima se razabiru mlađi slojevi i kulturni konteksti u kojima je Splitski evangelijar igrao svoju osobitu ulogu kao najuglednija knjiga Splitske crkve. Pripisivani su u nju i liturgijski tekstovi kojima se na Bogojavljenje objavljivao datum na koji te godine pada Uskrs, a onda i svečane prisege dalmatinskih biskupa sufragana, u kojima su obećavali poslušnost svojemu metropolitu, splitskomu nadbiskupu. U tim pripisima javljaju se pisma svih razdoblja od 8. do početka 14.st. pa se već time dobiva uvid u razvoj latinskoga pisma u Dalmaciji tijekom toga razdoblja. U pripisima se prepleću kulturne prisutnosti koje su dosezale Split s različitih strana. Iščitava se dalje kako se u tim pripisima susreću dvije stilizacije latinskoga pisma: karolina i beneventana, a kadikad i neko miješano pismo.
 
Nastanak i podrijetlo evanđelistara prati legenda da ga je napisao sv. Dujam litteris apostolicis. Viktor Novak drži da je proizvod dalmatinskih skriptorija vezan uz obnovu salonitanske crkve u Splitu, a Dragutin Kniewald da je importiran iz Ravene i nastao u 7. ili 8. st. Pokazalo se da je knjiga pisana u 8. st. na sjeveru italskoga poluotoka (neka obilježja upućuju na Ravennu ili Rim).
Integralni tekst je transkribirala Mirjana Matijević Sokol te u kritičkom aparatu utvrdila njegov odnos prema latinitetu prijevoda Vulgate s jedne i utjecaj vulgarnog latiniteta na tekst s druge strane. 
Splitski evangelijar ovim izdanjem postaje pristupačan svakome tko se potrudi da se upozna s njim, kao istinska stečevina hrvatske kulture.
 

Nives Matijević

Povezane objave

Rasprostranjenost pojedinih stanišnih tipova

HF

Škola ne smije biti – zafrkavalište

HF

Nema ugroze njemačkoj populaciji od bolesti COVID-19

HF

F. Roosevelt: Oružje autoritarne kontrole bit će strah

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više